Damir Krajac/Cropix
NPOO

Što vodeći gospodarstvenici misle o planu oporavka? Većina ih se pribojava da neće polučiti rezultate...

Dokument još nije jasan, a sredstva treba usmjeriti realnom sektoru, kažu naši sugovornici
Piše: Jozo VrdoljakObjavljeno: 01. travanj 2021. 16:42

Gospodarstvenici još uvijek nisu detaljno upoznati s prijedlogom raspodjele sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti teškog 6,3 milijarde eura, ali je u razgovoru s njima vidljivo je da smatraju da su ta sredstva prigoda za jačanje konkurentnosti i tehnološki napredak gospodarstva. Uglavnom, većina njih se pribojava da ta sredstva neće polučiti rezultate ali je svatko od njih iznio mišljenje kako bi se Nacionalni plan oporavka i otpornosti trebao provoditi.

Ivan Ergović, predsjednik uprave NEXE Grupe, smatra kako se ova prilika koja se otvara u vidu iskorištavanja sredstava novog programskog razdoblja ne smije propustiti.

„Unatoč značajnim EU sredstvima koji će nam biti na raspolaganju, ne postoje jamstva da će postojeća struktura projekata i dosadašnji načini ugovaranja EU sredstava dovesti do željenih razvojnih ishoda u dugom roku, odnosno Republika Hrvatska će za 5-8 godina imati bitno uređeniju infrastrukturu, ali je veliko pitanje koliko će u njoj ljudi živjeti i raditi. Stoga smatramo kako je prioritetno povećati udio EU sredstava dostupnih za investicije privatnog sektora - promjenu omjera korisnika sredstava iz programa EU financiranja u korist privatnog sektora, stimulirajući projekte koji daju maksimalan efekt zapošljavanju i razvoju te projekte koji će ostvarivati novu dodanu vrijednost. Ulaganja u javnu infrastrukturu, iako potrebna, neće rezultirati efektima koji će stvarati nova radna mjesta i nužni gospodarski rast, posebno u kontekstu prevladavanja krize uslijed aktualne pandemije te ostvarivanje ciljeva postavljenih u Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH. Zbog toga smatramo kako Nacionalni plan oporavka i otpornosti, uz provođenje nužnih reformi, svakako treba osigurati preduvjete za povećanje ulaganja u privatni sektor jer jedino tako možemo osigurati održivi gospodarski rast. Projekti energetske tranzicije i dekarbonizacije u industriji te projekti digitalne transformacije, a koji su i u fokusu NEXE Grupe, trebaju biti na vrhu prioriteta ulaganja kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti“, istaknuo je Ergović.

Željko Pavlin, predsjednik uprave tvrtke HS Produkt iz Karlovca, kaže da nije pročitao dokument te da zbog specifičnosti proizvodnog programa HS Produkt vjerojatno neće biti uključen u ovaj programa, ali naglašava da je činjenica da industrijske tvrtke trebaju ići u korak s tehnološkim razvojem jer u suprotnom neće biti konkurentne.

„Bez robotskih ćelija i modernih strojeva u proizvodnji ne možete biti konkurentni niti napredni. To je osnova i standard da bi mogli opstati na tržištu. Naravno da su svaka sredstva iz EU fondova i poticajna sredstva dobro došla za tehnološki iskorak. Međutim, naše iskustvo u sklopu Centra kompetencije je takvo da smo se uvjerili da su te administrativne procedure toliko složene, a u nekim situacijama i nelogične, pogotovo oko procedure vezane za javnu nabavu, da je skoro lakše samostalno financirati investiciju. Isto tako, nitko ne mjeri rezultate koji su postignuti nakon što su pojedinoj tvrtki ili sektoru odobrena sredstva. Stvarni efekt je lako izmjeriti na osnovu porasta prihoda, porasta broja zaposlenih ili na osnovu izlaska na neko novo inozemno tržište. Treba pojednostaviti procedure i mjeriti učinke da nam se ne dogodi situacija da su milijarde uložene u subvencije poljoprivrede, a da nam je poljoprivreda propala“, istaknuo je Pavlin.

Andrej Grubišić, vlasnik tvrtke Grubišić i partneri te savjetnik za korporativne financije smatra da ako smo već privilegirani da porezni obveznici bogatijih zemalja moraju prisilno odvojiti novce za nas, da bi volio da se za taj iznos novca koji pristigne u proračun Vlade RH isto toliko smanji porezno opterećenje našeg gospodarstva i građana.

„Tako državni proračun neće biti zakinut jer već ima novac, a došlo bi do rasterećenja građana i gospodarstva. Tako bi poduzetnici mogli samostalno odlučiti što će s tim novcem koji im je ostao od manje plaćenog poreza tako da možda vrati neki kredit , da investira ili ga uloži na neki drugi način. Ovo nije idealan model, ali je možda najpravedniji. Svatko će iz pozicije u kojoj se već otprije nalazi nalazi plaćati manje poreza. Bez obzira na to što sam čuo da se tvrdi da ovakav način nije moguć, mislim da je to itekako moguće napraviti. Kako se nekoga može natjerati da plati porez, tako se može natjerati i Vladu da promijeni neke birokratske odluke. Priznajem da ovakav model nije savršen, ali se na osnovu njega izbjegavaju razna pogodovanja. Umjesto da tim novcem na dugoročni rok imaju nadzor lokalni ili državni činovnici, on bi na ovaj način završio direktno gospodarstvu i pomogao bi poduzetnicima. Što se tiče ulaganja u javnu infrastrukturu, mora se jasno raščistiti je li to ulaganje ili je to tekuća potrošnja kojom ćete u relativno kratkom roku zaposliti određene interesne skupine vjerojatno iz privatnog sektora, ali ćete dobiti infrastrukturu koju na duži rok nećete moći održavati. Od ulaganja uvijek očekujete neke benefite“, mišljenja je Andrej Grubišić.

Zdravko Jelčić, suvlasnik tvrtke Spin Valis iz Požege, traži promjene politika i promjene smjera u smislu da privatni sektor dobije više sredstava za investicije u proizvodnju, kako bi se povećao izvoz i otvorila trajno održiva radna mjesta.

„Naša prerađivačka industrija je u prosjeku dosta zaostala. Ako uzmemo ključne izvozne sektore, onda smo na razini Industrije jedva druge generacije, a trebamo doći na razinu Industrije 4.0. Da bi to dostigli moramo jako puno uložiti u tehnološki napredak prerađivačke industrije i to u projekte koji mogu izvući naše gospodarstvo iz situacije u kojoj se nalazi kako bi nas približili razvijenim zemljama. Ovaj plan oporavka upravo je prigoda za to. Smatram da je pogrešan pristup većinu tih sredstava usmjeriti u razvoj infrastrukture jer će se učinci takvih ulaganja vidjeti tek za više desetaka godina, dok bi pomoć gospodarskim subjektima imala brzo vidljive učinke. Povrat bi već bio za nekoliko godina. A mi trebamo brzi povrat jer u strukturi hrvatskog BDP-a prerađivačka industrija ima udjel od 12 posto, a u većini zemalja EU taj udjel je veći od 20 posto. To jedino možemo promijeniti kroz investicije. Tehnološki zaostajemo i to je vidljivo da kolege iz našeg sektora u Njemačkoj imaju prihod po radniku od 250.000 eura a kod nas je 40.000 eura“, pojašnjava Zdravko Jelčić.

Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, uz ogradu da nije detaljno pročitao dokument naglašava da je turistički sektor jedan od najpogođenijih ovom krizom, tako da da je logično da oni koji su najpogođeniji sukladno ovom instrumentu kojemu je cilj oporavak i otpornost budu pokriveni.

„Koliko sam upoznat postoji u okviru dokumenta stavka za oporavak i podizanje otpornosti turizma u iznosu od 2,2 milijarde kuna. Vjerujem da se radi o programima koji će biti namijenjeni uklanjanju jednog od najvećih izazova hrvatskog turizma a to je promjena strukture smještaja. Vjerujem da će se tim sredstvima poticati takve investicije malih, srednjih i velikih poduzetnika. Očekujem da će za turizam biti omogućena participacija u okviru ostalih horizontalnih mjera poput digitalizacije, zelenih projekata, projekt energetske učinkovitosti... Znači projekta koji su općenito namijenjeni gospodarstvu“, kazao je Ostojić.

Predstavnici IT sektora također očekuju da se dio sredstava usmjeri u projekte digitalizacije. Ivan Ante Nikolić, predsjednik uprave tvrtke Blink, smatra da predstavljeni dokument još uvijek nije jasan, ali smatra i da sredstva iz stavke trebaju ući realnom sektoru, a ne digitalizaciji javne uprave.

„Digitalizacija javne uprave je također neophodna, ali mi smatramo da bi 2,1 milijarde kuna trebalo izdvojiti za privatni sektor jer smo se svi uvjerili u pandemiji koliko je važna digitalizacija. Poduzetnici su spremni ulagati u digitalizaciju. Osim digitalizacije poslovanja, smatramo da je nužno odvojiti i sredstva u izgradnju podatkovnih centara“, ističe Ivan Ante Nikolić.

Linker
03. lipanj 2021 07:01