Bikini statistika

Što se dogodilo s ljudskim kapitalom u prošlom desetljeću

(Ne)očekivane statističke korelacije koje nas okružuju
Piše: Marina KlepoObjavljeno: 21. rujan 2020. 16:08

Iako je proteklo desetljeće obilježeno velikim društvenim poremećajima, poput financijske krize i iseljavanja stanovništva, u nekim područjima zabilježen je napredak. Danas rođeno dijete u Hrvatskoj imat će 71-postotnu produktivnost ako završi cjelovito obrazovanje i bude dobrog zdravstvenog stanja, što je dva postotna poena više nego 2010. godine. Štoviše, kako pokazuje najnovije izvješće Svjetske banke o Indeksu ljudskog kapitala (HCI), on je za Hrvatsku i viši od prosjeka za Europu i Središnju Aziju, k tome malo viši za djevojčice nego za dječake.

Indeksom ljudskog kapitala mjeri se razvoj djeteta od rođenja do 18. godine, a kriteriji su stopa preživljavanja do pete godine, očekivane godine obrazovanja, rezultati na međunarodnim natjecanjima, neuhranjenost i zaostatak u razvoju djece te stopa preživljavanja odraslih. Iako Hrvatska na prvi pogled dobro stoji po pitanju ljudskog kapitala, koji na kraju odražava kvalitetu obrazovnog i zdravstvenog sustava, usporedbe s drugima i nisu tako ohrabrujuće, pogotovo, uzme li se u obzir ulaganje u školstvo. Prema potrošnji na predškolsko i osnovno obrazovanje, podaci Svjetske banke pokazuju da bolje od Hrvatske stoje samo Švedska i Danska. Po indeksu ljudskog kapitala, međutim, bolje od Hrvatske stoje mnoge usporedive zemlje: dijete rođeno u Estoniji može očekivati 78-postotnu produktivnost, za Sloveniju indeks ljudskog kapitala iznosi 0,75, a za Češku i Poljsku 0,75. No, u ovom indeksu važan kriterij su i rezultati na međunarodnim natjecanjima, kao što je PISA. Tako je, primjerice, Slovenija u tom segmentu skupila 521 bod, a Hrvatska 488 bodova.

U proteklom desetljeću mnoge zemlje su povećale očekivane godine školovanja, osobito Azerbajdžan, Albanija, Crna Gora, Poljska i Rusija, uglavnom zbog većeg broja upisa u srednjoškolske i predškolske ustanove. Međutim, očekivane godine školovanja smanjile su se u nizu zemalja, uključujući Bugarsku, Moldaviju, Rumunjsku i Ukrajinu. Rumunjska je, primjerice, smanjila broj godina školovanja, uslijed zatvaranja nekih škola tijekom financijske krize, a odskače i po nedovoljnom ulaganju u sustav. Uslijed krize, mnoge zemlje su smanjile ulaganja od 2010. godine, ali Hrvatska nije među njima, što je sigurno pridonijelo i boljim rezultatima.

 

Linker
05. listopad 2020 18:53