Potop

Što je uzrok dramatičnog pada na svjetskim tržištima? Prejednostavno je okriviti koronu...

Vrlo je zanimljivo da je dramatični pad u ponedjeljak uslijedio nakon što je prošli tjedan više velikih centralnih banaka objavilo nove, snažne poticajne mjere
Piše: Gojko DrljačaObjavljeno: 16. ožujak 2020. 21:00

Jučer veći dio dana skoro sve je padalo, ako gledamo kretanje cijena na svjetskim financijskim i robnim tržištima. Njemački DAX indeks ronio je više od 9,5 posto, Shangai Composite više od 8 posto, a padalo je čak i zlato -4,24 posto, kao i cijena nafte i to za velikih 10,39 posto. Francuski burzovni indeks CAC izgubio je 10 posto. Padali su futuresi (budunoćnosnice) na američke dionice, a europski burzovni indeksi prolazili su kroz potop: Euro Stoxx 50 pao je više od 10 posto, FTSE 100 velikih 7,68 posto.

Padala je cijena srebra, bakra, platine, kukuruza, žita i kakaa. Neobična situacija. Rijetko kada pada vrijednost skoro svih klasa imovine. Obično, primjerice, kad padaju cijene dionica, onda se kao sigurno utočište javljaju obveznice. No, i obveznička tržišta jučer su bilježila pad. Bloombergov globalni obveznički indeks također je zabilježio pad nešto viši od 1 posto. Što je uzrokom takve drame na raznim svjetskim tržištima?

Bilo bi prejednostavno reći kako trenutačno i financijski i realni sektor počinje procjenjivati da će ekonomske posljedice širenja COVID-19 zaraze biti puno teže nego što se mislilo prije samo tjedan-dva. Preciznije je reći kao se radi o više faktora utjecaja na rast osjećaja neizvjesnosti i nesigurnosti.

Vrlo je zanimljivo da je dramatični pad u ponedjeljak uslijedio nakon što je prošli tjedan više velikih centralnih banaka objavilo nove, snažne poticajne mjere.

Najvažnija svjetska centralna banka, američke Federalne rezerve, srezale su američku kamatnu stopu za cijeli postotni poen i doveli je na razinu nanižu do 2015. godine – između 0  0,25 posto. Uz to je Fed najavio kupovinu 700 milijardi dolara vrijednih obveznica, te ogromnu akciju osiguravanja likvidnosti na repo tržištu tešku tisuću milijardi dolara. Samo razmjeri akcije američkih Federalnih rezervi takvi su da se više ne može govoriti o korištenju financijskog nuklearnog oružja, nego o potpunom pražnjenju nuklearnog arsenala. Sve više se počinje otvarati pitanje jesu li eksperimentalne monetarne politike centralnih banaka dosegle svoje limite te hoće li iza sebe ostaviti neželjene učinke, baš kao što nuklearne eksplozije za sobom ostavljaju radioaktivno zemljište. Ukratko, američke Federalne rezerve bacile su sve preostale monetarne bombe kako bi njihovom detonacijom umirile tržišta, ali se sad otvara pitanje da li ono što je nekada imalo umirujući učinak, sada djeluje suprotno. Kada su prije desetak dana američke Federalne rezerve zbog koronavirusa prvi put rezale kamatu za pola postotna boda, sljedeći dan tržišta su pala.

Nešto blaže od američke centralne banke reagirale su europska i japanska, ali su one imale i nešto uži manevarski prostor. Kamate su im već bile na nižoj razini od američkih.

Sada treba pričekati i vidjeti što će se dešavati na tržištu korporativnog duga. Taj dio tržišta do sada je bio pod snažnim utjecajem mjera centralnih banka. Sada bi se moglo dogoditi da se rizik kompanija s problemima ubrzano počne prenositi na poslovne banke koje moraju osigurati likvidnost. Čak i da centralne banke, prvenstveno Federalne rezerve, uspiju osigurati likvidnost tržišta kratkoročnih kredita, to teško može nadomjestiti pad potrošnje privatnog sektora te vjerojatno neće biti dovoljno za sprečavanje krize.

Poseban problem je disbalans stanja pojedinih nacionalnih ekonomija u Europi. Italija, koja je pod najtežim udarom koronovirusa, ionako nije imala što izgubiti i bez virusa kad je u pitanju preuzimanje dugoročnih rizika eksperimentalne monetarne politike. Sada svaku zadršku nove šefice ECB-a prema takvim, eksperimentalnim mjerama, doživljavaju kao nož u leđa. S druge strane, Italija i neke slične zemlje sada više nemaju izbora i moraju odigrati na kartu fiskalnih stimulansa, ali će ti fiskalni stimulansi samo povećati njihov postojeći financijski disbalans.

Linker
06. listopad 2020 18:44