Zdravko Marić (lijevo), Kristalina Georgieva (desno)
 CROPIX, AFP, Profimedia
POMOĆ ZBOG COVID KRIZE

Stiže nam skoro milijardu € iz MMF-a! To uskoro postaje dio HNB-ova ‘kovčežića s blagom‘...

Mehanizmom pomoći zbog koronakrize naše devizne rezerve se povećavaju, što osigurava stabilnost kune uoči prelaska na euro
Piše: Marina KlepoObjavljeno: 04. kolovoz 2021. 23:05

Kako bi potaknuo globalnu likvidnost, osobito manje razvijenih zemlja kojim je pandemija istopila devizne rezerve, MMF je donio odluku kojom 190 članica na raspolaganje stavlja 650 milijardi dolara. Riječ je o protuvrijednosti "specijalnih prava vučenja" (SDR), novcu MMF-a koji služi za jačanje rezervi, a pripadajuću im alokaciju zemlje mogu zamijeniti za neku od pet vodećih svjetskih valuta na kojima se i temelji njihova vrijednost.

Podjela je zakazana za 23. kolovoza. Glavna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva odluku je nazvala „povijesnom", najvećom u povijesti te institucije, koja će koristit svim članicama, a posebno najugroženijim zemljama. Njima će biti usmjereno 275 milijardi dolara, a više od polovice njih, ocjenjuje MMF, bile su prisiljene iscrpiti svoje rezerve kako bi odgovorile na posljedice pandemije.

Razmjerno postojećim kvotama u Fondu, a na temelju 687,6 SDR-a, Hrvatskoj pripada iznos od 828 milijuna eura. Prema riječima ministra financija Zdravka Marića, Vlada će donijeti akt kojim će omogućiti prihvat tih sredstava opće alokacije SDR-a.

Obrana tečaja

“Vrlo je važno i pozitivno da navedena sredstva čine dio međunarodnih pričuva RH te ih upotpunjuju u skladu s općom namjerom MMF-a za zadovoljenjem globalnih potreba za jačanjem deviznih pričuva na dulji rok, a kao odgovor na dosad najveću globalnu zdravstvenu i ekonomsku krizu”, kaže Marić.

Koliko je važno da zemlja bude dobro potkovana deviznim rezervama Hrvatska je posljednji put mogla svjedočiti na početku izbijanja pandemije kada je centralna banka u kratkom razdoblju potrošila gotovo tri milijarde eura na obranu tečaja kune, nakon što je snažno porasla potražnja za devizama uslijed novonastale neizvjesnosti.

Tada je Hrvatskoj u pomoć priskočila Europska središnja banka tako što je otvorila liniju koja je omogućila da, u slučaju potrebe i u zamjenu za kune HNB može dobiti dvije milijarde eura. No, za tim nije bilo potrebe i do kraja prošle godine devizne rezerve su se vratile na pretkriznu razinu.

Posljednji podaci govore da su krajem lipnja iznosile 21,7 milijardi eura, što je 2,7 milijardi eura više nego na početku godine, dok su u godinu dana porasle za trećinu. Prema navodima HNB-a, to je uglavnom rezultat otkupa deviza od države.

S iznosom koji će stići iz MMF-a, očito je, rezerve će premašiti 22,5 milijardi eura. Jednom kada zemlja uđe u eurozonu, kada sve devize postanu domaća valuta, mijenja se i namjena međunarodnih pričuva, tako da će HNB i dalje upravljati dijelom svoje imovine.

"Kovčežić s blagom"

Još prije dvije godine Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, iznio je procjene da taj "kovčežić s blagom" kojim će HNB nakon uvođenja eura upravljati na drugačiji način, iznosi 5,8 milijardi eura. Rasprave o tome kako ga upotrijebiti, Šonjina su očekivanja, bit će vrlo inventivna, od ulaganja u infrastrukturne projekte do uplate u proračun, ali on ističe da s tim 'kovčežićem' treba postupati oprezno i profesionalno, da treba ostati na računu HNB-a, u krajnjem slučaju, i kao osiguranje od raspada europodručja.

Kada je riječ o raspodjeli novca MMF-a, oko 375 milijardi namijenjeno je razvijenim svjetskim ekonomijama, ali direktorica Georgieva je pojasnila kako će se razmotriti mogućnosti za dobrovoljno usmjeravanje SDR-a iz bogatijih u siromašnije i ranjivije zemlje članice, "kako bismo podržali njihov oporavak od pandemije i postigli otporan i održiv rast". Zemlje koje imaju jake vanjske pozicije dobrovoljno bi im usmjerile dio svojih SDR-ova tako da bi siromašnije zemlje mogle lakše doći do kredita MMF-a iz Fonda za smanjenje siromaštva i rast.

Neke zemlje, uključujući Japan, Francusku, Veliku Britaniju i Italiju, navodi FT, to su i učinile tijekom pandemije, kako bi se osigurala hitna sredstva za nekoliko siromašnih zemalja. Međutim, većina tog financiranja dolazi s priloženim uvjetima i moraju se vratiti, što ih čini manje atraktivnim. Prijedlog za opću alokaciju SDR-ova predložen je još 2019. godine, ali ga je blokirao Donald Trump, s obzirom da SAD ima pravo veta zbog veličine ekonomije. No, administracija Joea Bidena brzo je dala podršku tom "povijesnom" prijedlogu.

Linker
05. kolovoz 2021 10:53