NASTAVLJA SE OPORAVAK

Stigle dobre vijesti: Hrvatsko gospodarsvo u prvom tromjesečju poraslo za 7 posto

To je sporiji rast nego u prethodnom tromjesečju, no to je već četvrti kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od koronakrize

Zdravko Marić

 Goran Mehkek/Cropix

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je i u prvom tromjesečju ove godine, četvrti kvartal zaredom, i to za 7 posto, što ukazuje na daljnji oporavak od koronakrize, no premda snažan, rast je sporiji nego u prethodnom kvartalu.

DZS je u petak objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u prvom kvartalu porastao 7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To je sporiji rast nego u prethodnom tromjesečju, kada je BDP skočio 9,7 posto, no to je već četvrti kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od koronakrize.

„Gospodarstvo Hrvatske u prvom je tromjesečju nastavilo sa snažnim godišnjim stopama rasta, iako skromnijom dinamikom u odnosu na prethodna tri tromjesečja”, ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Snažan rast u proteklom kvartalu povezan je, smatraju, s povećanim optimizmom u prvom dijelu godine, prije početka invazije na Ukrajinu, ali i boljom epidemiološkom situacijom uz blage mjere koje su bile na snazi, što se povoljno odrazilo i na turistička kretanja i potrošnju.

Porasle sve sastavnice BDP-a

Rast BDP-a u prvom tromjesečju zahvaljuje se rastu svih sastavnica BDP-a, od osobne i državne potrošnje do izvoza i investicija.

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 6,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, sporije nego u prethodnom tromjesečju.

Izvoz roba i usluga porastao je, pak, za 29,4 posto na godišnjoj razini. Pritom je izvoz roba porastao 29,4 posto, a usluga 24,5 posto.

Uvoz roba i usluga povećan je istodobno za 25 posto na godišnjoj razini. Pritom je uvoz roba porastao za 25,2, a usluga za 22,8 posto.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, u proteklom tromjesečju za 7,9 posto na godišnjoj razini, znatno brže nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 0,8 posto.

U prvom je tromjesečju porasla i državna potrošnja, za 5,9 posto, sporije u odnosu na prethodni kvartal, kada je rast iznosio više od 14 posto na godišnjoj razini.

Brži rast od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u prvom tromjesečju poraslo 6,7 posto na godišnjoj razini, dok je na kvartalnoj razini ojačalo 2,7 posto.

To je brži rast u odnosu na prosjek u Europskoj uniji. Eurostat je nedavno objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, poraslo 0,4 posto na kvartalnoj, a 5,2 posto na godišnjoj razini.

„Prema podacima Eurostata, Hrvatska je u prvom tromjesečju među predvodnicima rasta, a snažnije stope zabilježile su Slovenija (9,6 posto), Poljska (9,1 posto) i Mađarska (8 posto). Na tromjesečnoj razini snažniju stopu rasta zabilježila je samo Rumunjska (5,2 posto), što je i rezultat baznog razdoblja, budući da su upravo Hrvatska i Rumunjska u prošlom tromjesečju bile jedine zemlje u okruženju s negativnom stopom rasta”, ističu analitičari RBA.

Očekuje se usporavanje rasta

U idućem razdoblju očekuju usporavanje rasta gospodarstva.

„U ozračju visoke razine neizvjesnosti zbog rata u Ukrajini i posljedičnih poremećaja koji se osobito ogledaju u jačanju inflatornih pritisaka i dodatnih, već ionako prisutnih, poremećaja u lancima opskrbe za cijelu 2022. očekujemo rast gospodarstva od 3,5 posto”, navodi se u analizi.

Moguće je, kažu analitičari RBA, i da rast bude sporiji.

„Naime, iako je izravna izloženost Rusiji i Ukrajini prilično niska, neizravni nepovoljni učinci rata, sankcija i kontra sankcija su neizbježni, prvenstveno kroz značajno više cijene, vanjsko trgovinski kanal (s EU) te kroz pogoršanje pokazatelja optimizma”, smatraju.

Očekuju smanjenu potražnju glavnih hrvatskih trgovinskih partnera, dok će uvoz roba značajno porasti pod utjecajem većih cijena, posebice energije.

„Neizvjesnost i visoki inflatorni pritisci već utječu na pojedine visokofrekventne pokazatelje, poput prometa u trgovini na malo, a na obuzdavanje potrošnje djeluje i visoka percepcija inflacije, koja je pod snažnim utjecajem rasta cijena hrane i energije”, navode analitičari RBA.

S druge strane, očekuju nastavak rasta zaposlenosti i dobru turističku sezonu, u kojoj bi i fizički i financijski pokazatelji mogli porasti po dvoznamenkastim stopama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 09:56