Štete od nedjeljnog potresa u Zagrebu mogle bi doseći dvije milijarde kuna, jučerašnje su grube i neslužbene procjene iz Vladinih krugova.
Naravno, riječ je tek o preliminarnim procjenama jer je u potresu uglavnom stradalo središte Zagreba u kojem je puno kulturno-povijesnih spomenika. Ranije, prve procjene bile su, kako se može čuti, nešto manje i govorile su o šteti od oko milijardu kuna. To sve pokazuje da će konačna brojka ovisiti o izvješćima s terena koja se još prikupljaju: sad su na terenu statičari za kojima slijede projektanti, a tek nakon toga počinje sanacija za koju će trebati osigurati novac. U uvjetima epidemije koronavirusa, koja je umrtvila gospodarstvo i proizvela snažan pritisak na javne financije, to neće biti lako.
Lokalna samouprava
U Vladi još ne znaju kako će se pokriti troškovi koje je izazvao potres. Jasno je jedino da će se u pokrivanje troškova morati uključiti kako država tako i lokalna samouprava. U Banskim dvorima velika očekivanja imaju i od novca iz EU, kao i od donacija. I u državnim institucijama jučer se moglo čuti da su spremne dati svoj doprinos obnovi Zagreba, koja se neće moći provesti preko noći.
Prvi, simbolični korak u sanaciji šteta od potresa Vlada je napravila jučer kada je premijer Andrej Plenković najavio da će se članovi Vlade odreći plaće za ožujak. To bi, prema računicama iz Vladinih krugova, bio “početni ulog” od 350.000 do 400.000 kuna.
Raste broj prijava
Istodobno iz osiguravajućih kuća stižu informacije o rastu broja prijava štete. U Triglav osiguranju rekli su nam da su jučer imali ukupno 19 prijava, od čega 16 na objektima i tri na vozilima. Iz Uniqe dolazi informacija da su dosad primili stotinjak prijava šteta, a uglavnom je riječ o pucanju zidova i konstrukcija: njihova je gruba procjena da će ukupna šteta biti višemilijunska. U Allianzu ističu da još primaju prijave šteta i zasad ne mogu ulaziti u procjene.
Najčešća pitanja
1 Što ako je u potresu oštećen stan ili kuća, a vlasnik nema osiguranje?
Osiguranja neće pokriti štetu koja nije osigurana. U takvim bi slučajevima, prema jučer dostupnim informacijama, trebala uskočiti država, no još se ne zna ni kako, ni kada ni do kojeg iznosa. Prema svemu sudeći, vlasnik će sam morati obnoviti svoj stambeni objekt, a onda tražiti od vlasti da mu refundiraju troškove.
2 Što ako je u potresu oštećen stan ili kuća, a vlasnik ima ugovoreno osiguranje?
Kako bi osiguravatelji pokrili štetu, potrebno je imati ugovor o osiguranju imovine i dopunsko osiguranje za potres. Osiguravatelji kažu da bi vlasnici nekretnina trebali fotografirati štetu i slike im poslati online putem. U slučaju većih šteta na teren će izaći vještaci koji će procijeniti štetu.
3 Što ako su u potresu oštećene skuplje stvari?
- Osiguranje za “stvari visoke vrijednosti”, kako ih osiguravatelji zovu, posebno se ugovara. To se posebno odnosi na umjetničke slike, skupocjene satove i nakit.
4 Što je sa štetom koju je potres prouzročio na zgradama?
- O osiguranju stambenih zgrada, ističu u Hrvatskom uredu za osiguranje (HUO), računa vode suvlasnici i upravitelji zgrada, pri čemu je osiguranje od potresa dopunski rizik. U ovom trenutku nije poznato koliko je zgrada u Zagrebu pokriveno tim oblikom osiguranja, no procjene govore da ih nema puno. Stoga će se u njihovu obnovu najvjerojatnije morati uključiti vlasti.
5 Što ako je u potresu oštećen automobil koji ima samo obvezno autoosiguranje?
- Obvezno autoosiguranje ne pokriva štetu od potresa. Male su šanse da će država ili lokalne vlasti pokrivati štetu na vozilima. Vlasnicima automobila u tom slučaju, kažu osiguravatelji, ostaje mogućnost da se pokušaju naplatiti od vlasnika zgrada s koje su objekti pali na njihovo vozilo.
6 Što ako je u potresu oštećen automobil koji ima kasko osiguranje?
- Iako su ugovaratelji police kasko osiguranja, u pravilu, u boljoj poziciji od onih koji nemaju kasko, valja voditi računa o tome da svaka osiguravajuća kuća vodi svoju poslovnu politiku. To znači da kasko, ističu u HUO-u, može i ne mora pokrivati štetu koju je na vozilima izazvao potres. Stoga u HUO-u preporučuju osiguranicima da provjere što im piše u policama kasko osiguranja.
7 Kako i kada podnijeti prijavu štete osiguravateljima?
- Osiguravatelji apeliraju da se prijava štete podnosi online ili telefonskim putem kako bi se spriječilo širenje koronavirusa. Iako se kao rok za prijavu štete u uvjetima osiguranja obično navode tri dana, u osiguranjima kažu da se ona može prijaviti i nakon toga. Isplata štete obavlja se u roku od 14 do 30 dana od primitka odštetnog zahtjeva.