Hrvatski poslodavci iznijeli su svoje viđenje podataka Eurostata na koje su se ovih dana pozvali sindikati, a govore da radnici u Hrvatskoj imaju najdulji radni tjedan te da je "alarmantno puno" neplaćenog prekovremenog rada. Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić smatra da je to "pogrešan narativ".
"Podaci Eurostata uistinu pokazuju kako su u 2023. godini Hrvati radili 39,8 sati tjedno, što je gotovo dva i pol sata više od prosjeka EU, ali podatak daje iskrivljenu sliku kad se prezentira izvan konteksta", navodi u publikaciji Fokus. Taj nužni kontekst podrazumijeva da Hrvatska priznaje stanku za odmor od minimalno pola sata kao dio radnog vremena, a to čine još samo Slovenija i Portugal. U zemljama EU, pojašnjava Stojić, stanka za odmor nije sastavni dio radnog vremena i tretira se kao jedan od oblika odmora, dnevnog ili tjednog. Kako se tjedno radi o minimalno dva i pol sata, a "vjerojatno i puno više", poslodavci računaju da puno radno vrijeme u Hrvatskoj, po usporedivim standardima EU, ne premaši 37 sati tjedno.
"Stoga nije točno da Hrvati rade najviše, već je prema broju radnih sati Hrvatska na razini ili u praksi ispod prosjeka EU. Na godišnjoj razini stanka generira do 115 plaćenih radnih sati što je kada se usporedi s prosječnim mjesečnim fondom radnih sati, a koji varira od 160 do 184 sata, podatak vrijedan analize", stoji u Fokusu.
Nastojeći dodatno preispitati efektivni rad u Hrvatskoj, uz ostalo HUP-ovci podsjećaju i na "izrazito izdašan model bolovanja u usporedbi s članicama EU". Domaći poslodavci podmiruju čak šest tjedana ili 42 dana bolovanja, a hrvatski korisnici bolovanja primaju 70-100 posto ugovorenog bruto osobnog dohotka, "što je opet osjetno više od prosjeka EU, a pogotovo zemalja srednje i istočne Europe". Takav model, kažu, "potiče značajne zlouporabe instituta bolovanja s negativnim reperkusijama na stvarni tjedni fond radnih sati".
