TURIZAM I INFLACIJA

Split, hrvatski rekorder potrošnje: Izdali 10% računa više i naplatili 50% više nego 2019. godine

U prvih deset dana kolovoza obveznici fiskalizacije izdali su račune u ukupnom iznosu od 10,2 milijarde kuna
 Saša Burić/Cropix

Uspješnost ovogodišnje turističke sezone, kakvoj se malo tko nadao, iznova potvrđuju podaci koji pristižu. U prvih deset dana kolovoza obveznici fiskalizacije izdali su račune u ukupnom iznosu od 10,2 milijarde kuna, što je za 36,3 posto više nego u istom razdoblju pretkrizne 2019. godine.

To predstavlja blago ubrzanje u odnosu na rekordni srpanj kada je ta stopa iznosila 34,6 posto. Najveći porast prometa, pokazuju podaci Porezne uprave, bilježi turistička djelatnost "pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane": iznos fiskaliziranih računa povećan je za čak 49,1 posto, na 2,8 milijardi kuna, premda je njihov broj manji za 3,7 posto. Na drugom je mjestu maloprodaja koja nastavlja rasti po stopi od oko 25 posto.

U cijeloj prošloj godini, pak, ukupni fiskalizirani računi bili su na 89 posto vrijednosti iz 2019. godine. Ovogodišnji snažan rast pripisuje se ponajprije inflaciji, s obzirom na to da isti proizvodi i usluge koštaju znatno više nego prije tri godine, a jedan od razloga mogla bi biti i pojačana prisutnost poreznih inspektora.

Analiza rizika

Već krajem svibnja Porezna uprava je najavila da će tijekom srpnja i kolovoza provoditi "pojačane nadzore prometa fiskalizacije u ugostiteljstvu kako bi otkrila porezne obveznike koji krše porezne propise…" Pritom je posebno izdvojila jadransku obalu, otoke i područje Grada Zagreba, "i to ciljano, na temelju prethodno provedene analize rizika". Ta analiza provjere izdavanja i evidentiranja računa pokazala je da su pojedini porezni obveznici značajno smanjivali prihode, a time i svoju obvezu plaćanja PDV-a.

Čini se da je svojevrsni "pobjednik" ovogodišnje ljetne fiskalizacije Split. U prvih deset dana kolovoza u Splitsko-dalmatinskoj županiji broj fiskaliziranih računa rastao je oko deset posto u odnosu na isto razdoblje 2019., dok je njihov iznos uvećan za gotovo 50 posto. Kako primjećuje djelatnik Porezne uprave, već površan pogled govori da su u Splitu ove godine "brojni turisti, festival Ultra, pa i nogometne utakmice Hajduka...", a sve je to pridonijelo snažnom povećanju broja i iznosa izdanih računa.

Sve ostale jadranske županije bilježe također snažan rast prometa, s iznosom računa koji su oko 40 posto veći nego u istom razdoblju 2019. Zaostajanje je vidljivo jedino u Zadarskoj županiji, koja bilježi pad računa za 13 posto i rast njihova iznosa od 22 posto. Za očekivati je da će porezni inspektori istražiti o čemu je riječ.

U svakom slučaju, ako je suditi po ukupnim iznosima fiskaliziranih računa, novi ministar financija Marko Primorac ima razloga biti zadovoljan. Da se državna blagajna dobro puni zahvaljujući inflaciji i turizmu jasno su upućivali već podaci za prvih šest mjeseci. Prema podacima Ministarstva financija, prihodi od PDV-a iznosili su 28,9 milijardi kuna, 4,3 milijardi ili 17,6 posto više nego u istom razdoblju lani. To je znatno izdašnije nego što je predviđeno ovogodišnjim proračunom, rast prihoda od PDV-a planiran je po stopi od 13,6 posto.

Kao rezultat rasta zaposlenosti i nominalnih plaća, prihodi od doprinosa, pak, rasli su čak 14 posto (plan 4,1 posto). Također, zbog boljeg poslovanja kompanija u prošloj godini naplaćeno je više od 1,8 milijardi kuna poreza na dobit, ili gotovo trećina iznosa u istom razdoblju lani. Od trošarina, koje se najviše odnose na naftne derivate, u proračun se u prvih pola godine slilo nešto više od 7,6 milijardi kuna, 8,4 posto više nego lani.

Kako se nastavlja snažan rast troškova života i pojačava neizvjesnost oko toga kako će izgledati ekonomija za nekoliko mjeseci, stvorene rezerve lako će naći potrošače. Vlada je najavila da će na jesen donijeti nove mjere kojima će građanima nastojati olakšati život s inflacijom. Taj "jesenski paket" mjera, rekao je ranije ministar financija Marko Primorac, ići će u smjeru "pomoći najugroženijim skupinama ljudi, onima s najnižim dohocima".

Preporuke MMF-a

Pozivajući se na istraživanja koja upućuju da većina potpora prilikom energetskih kriza odlazi najbogatijima, Primorac je rekao da će "identificirati ljude kojima je potrebna pomoć i kroz nekakve novčane transfere pokušat ćemo povećati njihov realni dohodak".

Takve su i najnovije MMF-ove preporuke europskim vladama, da se politika treba prebaciti sa široke potpore i kontrole cijena na ciljane olakšice, transfere kućanstvima s nižim prihodima koja najviše trpe zbog viših računa za energiju.

No, pomoć kućanstvima nije jedini trošak s kojim će se suočiti proračun, zahtjeva za povećanjem rashoda sigurno će biti mnogo. Kako će na njih odgovoriti, u kojoj će mjeri voditi računa o stabilnosti javnih financija u srednjem i duljem roku, ministar Primorac pokazat će prilikom predstavljanja svog prvog proračuna, za nekoliko mjeseci. Imajući u vidu očekivano usporavanje ekonomije, kao i moguću recesiju, malo je izgledno da će se uskoro ponoviti ovako snažan rast broja fiskaliziranih računa i proračunskih prihoda.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. rujan 2022 17:04