NEDOSTATAK PROGRAMERA

Softveraši udarili u zid: Koliko brzo mogu zapošljavati, toliko im brzo rastu i prihodi

Sve nominalne brojke su rekordne. Situacija se čini odlična, ali trendovi su izazovni

Ilustracija

 Vladimir Dugandzic/Cropix

Hrvatskoj softverskoj industriji crno se piše. Iako je najbrže rastuća domaća izvozna industrija, iako su u njoj plaće za hrvatske prilike rekordne i iako je imidž naše softverske industrije bolji nego ikad, kronični nedostatak jednog inputa prijeti da sve te pozitivne stvari doslovno rasprši. U Hrvatskoj nema dovoljno IT stručnjaka.

Udruga Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (CISEx) upravo je objavila svoje tradicionalno godišnje istraživanje koje pokazuje da tempo rasta domaće softverske industrije treću godinu zaredom stagnira.

Podaci su ograničeni samo na članice CISEx-a, ali su itekako reprezentativni za cijelu industriju jer to udruženje okuplja najprominentnije softverske tvrtke u Hrvatskoj. Za potrebe ovog istraživanja Tajana Barančić je zajedno s Konterom i na temelju podataka InfoBiz-a detaljno analizirala poslovanje 277 tvrtki.

Nije sve crno. Štoviše, hrvatska softverska industrija i dalje raste. Niže rekorde!

Ukupno su prihodi članica CISEx-a 2015. iznosili 1,88 milijardi kuna. Prije pet godina popeli su se na 2,85 milijardi kuna. Godine 2019. iznosili su 3,44 milijarde kuna. Pandemijske 2020. dosegli su 5,08 milijardi kuna, a lani 5,84 milijarde kuna.

Rast je evidentno kontinuiran. I iznosi jesu svaki put rekordni.

Rast usporava

Međutim, kad se pogleda tempo tog rasta, onda je vidljivo da domaća softverska industrija posustaje u rastu. Tako su 2019. najbrže rastuće hrvatske softverske tvrtke skočile u prihodu za 20 posto. Onda je 2020. skok iznosio 18 posto, a lani je pao na 15 posto.

To je i dalje vrlo lijep rast, ali već treću godinu usporava.

To je posebno neobično jer gotovo istim tempom usporava i izvoz, a upravo je to "forte" hrvatskih softveraša. Od 2019. do lani tempo rasta izvoza snizio se s 39 posto rasta na 30 posto i lani je izvoz najboljih hrvatskih softveraša rastao 21 posto.

Kao što smo spomenuli, razlog za to je nedostatak IT stručnjaka.

Iz podataka koje je prikupio CISEx, i to na temelju pokazatelja tri godine unazad, vidljivo je da je tempo zapošljavanja u hrvatskoj softverskoj industriji izravno povezan s tempom njezina rasta.

Bez bržeg priljeva ljudi nema niti bržeg rasta hrvatske softverske industrije.

Štoviše, domaća softverska industrija pod ovakvim će pritiskom, izvjesno je, morati proći kroz transformaciju, jer podaci ukazuju da je stanje neodrživo.

I po pitanju zapošljavanja, izraženo u nominalnim brojkama, stanje je odlično, čak rekordno.

Zaposlili tvornicu ljudi

Promatrane tvrtke u okviru CISExa lani su otvorile 1211 novih radnih mjesta, cijelu jednu tvornicu ljudi, te su prema satima rada zapošljavali 9571 zaposlenika. To su rekordne brojke. No, u postotku, u zapošljavanju je ostvaren rast od 14 posto. Godinu prije taj je rast bio gotovo identičan, 13 posto, a godinu prije 18 posto.

Nadalje, prihod po zaposlenom je u zadnje dvije godine pao s dva posto rasta na nulu. Koliko su tvrtke po zaposlenom zarađivale prije toliko zarađuju i sada.

Izvoz po zaposlenom je pao s 18 posto rasta 2019. godine na 15 posto rasta u 2020., da bi završio na šest posto rasta lani.

Runje: Hrvatska softverska industrija neće zaustaviti rast

Prvi čovjek hrvatskih softveraša naglašava da se rast hrvatske softverske industrije i IT-ja neće dogoditi.

- Razvoj IT-ja proročanski je predviđen Mooreovim zakonom koji kaže da će se broj tranzistora u procesorima udvostručiti svake dvije godine, a samim time i njihove mogućnosti i sve što ide uz to. Svaki put kad smo pomislili da smo došli do neke nepremostive barijere zbog fizikalnih zakona, netko je pronašao novo rješenje i ovaj tempo razvoja pratimo više od 50 godina - kaže Runje.

Prema istraživanju magazina Startup Report, Hrvatska je lani zabilježila rekordan iznos investicija u startupe, više od 1,2 milijarde dolara.

- To je više od ukupnog prihoda svih članica CISEx-a. Taj novac je uložen prije svega u razvoj vlastitih proizvoda te u razvoj tržišta, a s prihodovne strane to će se osjetiti tek za nekoliko godina.

Također treba uzeti u obzir da neke od najvećih domaćih IT tvrtki imaju sjedišta izvan Hrvatske, prije svega zbog pristupa stranom kapitalu, i u njihove domaće prihode se broji samo trošak zaposlenika, a ne i ukupni konsolidirani prihod koje ostvare globalno - ističe Runje.

Pojašnjava kako je riječ o tome da je pred softverašima izbor između servisnog modela gdje globalno mogu biti konkurentni isključivo visokom specijalizacijom i vrhunskom kvalitetom, odnosno tako da se pretvore u "boutique agencije", ili mogu razviti vlastite proizvode i tako ostvariti globalno skaliranje.

- Mislim da je razvoj vlastitih proizvoda i startup način poslovanja najbolji način za razvoj industrije - zaključuje Runje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. kolovoz 2022 10:07