Korona ugrožava sezonu

Službena statistika potvrdila drastičan pad broja turista

U padu je cijela Europa, na razini 50-60%, no Hrvatska bilježi i lošije brojke
Piše: Goran PenićObjavljeno: 07. ožujak 2020. 10:45

Pošto je danima u javnosti nastupao s umirujućim izjavama, u četvrtak je na sjednici Vlade “kapitulirao” čak i ministar turizma Gari Cappelli, priznavši da statistika o turističkim volumenima za zadnjih tjedan dana bilježi pad 30-40 posto, i to isključivo kao posljedica koronavirusa.

O negativnom utjecaju koji Covid-19 ima na domaći turizam posvjedočio je i ministar financija Zdravko Marić, napomenuvši da se u posljednjem tjednu veljače, prema podacima Porezne uprave, bilježi pad izdanih računa u turizmu i ugostiteljstvu od sedam posto, a vrijednost računa za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.

Stresna situacija

To su, zasad, prve konkretne i opipljive brojke koje sve govore u prilog iznimno stresne i neizvjesne turističke godine, no još goru sliku dobivamo u razgovoru s vodećim ljudima iz turističke branše u Europi - online agencijama, touroperatorima i ostalima - koji za područje Hrvatske u ovom trenutku bilježe pad prodaje glavne sezone od 70 posto.

- U padu je cijela Europa, na razini 50-60%, no Hrvatska bilježi i lošije brojke, moguće kao posljedica blizine Italije u kojoj je promet manji za čak 90%. Hrvatska je tako među najjače pogođenim zemljama ovog dijela Europe, a pad se jednako odnosi i na avionske i na automobilske putnike. U ovoj fazi putnicima više nije dovoljno da se klone velikih aerodroma, nego se boje mogućnosti da će u nekoj zemlji završiti u karanteni - doznajemo od stručnjaka iz branše.

Posebno zabrinjava činjenica što se pad prometa prema Hrvatskoj bilježi s većine emitivnih tržišta o kojima ovisi naša zemlja pa naš sugovornik tumači da je pad prometa iz Njemačke ovih dana dosegnuo 45 posto, promet iz V. Britanije u padu je za 54 posto, Francuska je na 65-postotnom padu, a Skandinavija na 70 posto manjem prometu.

Čelnik Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić potvrdio nam je da je trenutno booking za glavnu sezonu, kao i postsezonu uglavnom stao, a što bi na domaći turizam moglo imati posljedice jer su veljača i ožujak obično mjeseci u kojima se odradi najveći dio bookinga.

Dobra je stvar, napominje, to da otkazivanja dosad ugovorenih putovanja u glavnoj i postsezoni nema, otkazivanja se trenutno odnose pretežno na grupe talijanskih putnika koji u periodu proljeća i Uskrsa uglavnom borave na području Istre i sjeverne Hrvatske.

- Putnici reagiraju u skladu s očekivanjima i čekaju da vide kako će se situacija dalje razviti. Očito je da ćemo ove godine imati iznimno jak last minute booking, a i inače je trend da se booking pomiče za sve kasnije - rekao je Ostojić.

I dok Hrvati, s obzirom na značaj koji turizam ima u BDP-u, pokušavaju maksimalno smiriti prilično stresnu situaciju, iz Europe i svijeta uglavnom stižu vijesti o značajnom padu avioprometa - pa čak i propastima pojedinih aviokompanija koje je Covid-19 dotukao.

Među značajnijima tu je svakako vijest koja dolazi iz Lufthanse. Ta je kompanija, prenosi Reuters, u srijedu objavila da smanjuje kapacitete sjedala u broju jednakom 150 aviona.

Britanski avioprijevoznik Flybe jučer je pak objavio da i zbog posljedica koronavirusa ide u stečaj.

Analitička kompanija ForwardKeys objavila je statistiku prema kojoj je, u zadnjem tjednu veljače, booking interkontinentalnih letova prema Europi pao za čak 79 posto, a najjači pad, očekivano, bilježe interkontinentalni letovi prema Italiji koji su niži za 138,7 posto - dakle više je otkazivanja nego novih bookinga.

Ministar Cappelli u međuvremenu poručuje da je u ovom trenutku u Hrvatskoj 26.500 turista, da smo od početka godine do danas u svim morskim županijama na razini prošle, a po noćenjima do pet posto jači te kako bismo, ako se situacija s virusom smiri u roku od mjesec dana, do kraja godine mogli biti na pozitivnoj nuli - odnosno ostvariti lanjske rezultate.

Ključan 22. ožujka

Sugovornici Jutarnjeg, međutim, upozoravaju da će za većinu turističkog biznisa ključan biti 22. ožujka, dakle mjesec dana od izbijanja virusa u Hrvatskoj.

- Ako se situacija do tada ne smiri, bojim se da će biti jako teško nadoknaditi izgubljeno. Svi govore da će promet biti moguće obnoviti kroz last minute, ali pritom ne uzimaju u obzir da će u last minuteu, osim hrvatskog, u ponudi biti i konkurentskog smještaja koji ima mnogo veće volumene. Osim toga, last minute podrazumijeva diskontiranje cijena, a to onda znači da više neće biti upitni volumeni prometa već cash flow turističkih kompanija - poručuje jedan sugovornik.

Otkazuju se poslovi, turistički aranžmani, promet pada, problemi u transportu...

Koliko ozbiljno će zdravstvena kriza koju je izazvalo širenje koronavirusa utjecati na gospodarstvo, dobro je pitanje, ali na njega još nema konkretnog odgovora. Hrvatski ministri ocjenjuju da u prva dva mjeseca ona nije utjecala na domaću ekonomiju, ali od kraja veljače, dakle u zadnjih desetak dana, utjecaj postaje vidljiv.

Ministar financija Zdravko Marić na sjednici Vlade je izvijestio da su ukupni prihodi proračuna u prva dva mjeseca na razini planiranih.

“U prva dva mjeseca vidljiv je porast izdanih računa i njihove vrijednosti, a zadnji tjedan veljače, nakon izbijanja koronavirusa, porast broja ukupno izdanih računa je 0,6 posto i vrijednosti devet posto, ali je u trgovini na malo pad broja izdanih računa 2,4 posto, a rast vrijednosti 1,3 posto”, rekao je Marić.

Porezna uprava je objavila detaljnije podatke iz sustava fiskalizacije za siječanj i veljaču, a u analizi naglašavaju: “Uzimajući u obzir da je veljača 2020. godine imala 29 kalendarskih dana, a veljača 2019. godine 28 kalendarskih dana, i dalje je vidljiv porast u prvih 28 dana veljače 2020. u odnosu na 2019. godinu kod svih djelatnosti u broju izdanih računa za jedan posto te u iznosu računa pet posto. Iznimno, kod usporedbe podataka iz tjedna prije pojave koronavirusa s podacima nakon pojave istog kod djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane vidljivo je smanjenje broja izdanih računa za sedam posto te iznosa računa od 10 posto”.

Ministar gospodarstva Darko Horvat rekao je pak da je moguć negativan utjecaj na gospodarstvo zbog lanca opskrbe iz Kine i Italije, posebno na automobilsku, medicinsku, prehrambenu i drvnu industriju, te značajan rizik za turizam. Izjavio je i kako se vidi da izvozna inicijativa opada, ali da u ovoj godini ne očekuje recesiju. Napomenuo je da upravo pripremaju izmjene i dopune Zakona o poticanju ulaganja, gdje će se za korisnike potpora stvoriti “prijelazni period ako dođe do pada gospodarskih parametara tijekom 2020. godine”.

U pitanju je, kako su nam pojasnili u Ministarstvu, grace period do tri godine unutar kojeg korisnici poticajnih mjera neće morati vraćati dio tih sredstava ako ne budu mogli otvoriti ili zadržati radna mjesta predviđena potporama. Razmatraju se i neke druge mjere, za turizam i izvozno orijentirane kompanije, ali to će ovisiti o efektu koji će koronavirus imati na gospodarstvo.

Nakon što se prošlog tjedna na anketu HGK o utjecaju koronavirusa na poslovanje javilo više od tisuću kompanija, te dvije trećine potvrdilo da osjeća negativne posljedice, u HGK nam kažu da nemaju novih pokazatelja. Anketa je, naime, bila zaustavljena, a novu su pokrenuli jučer. Tvrtke koje su im se javljale u međuvremenu prijavile su razne vrste poteškoća. U to spadaju: nemogućnost otplaćivanja dospjelih obveza zbog pada prometa ili otkazivanja poslova, pad prometa prodaje robe kineskog porijekla, poteškoće u transportu i kašnjenje isporuka, nemogućnost uvoza materijala nužnih za proizvodnju i samim time ispunjavanja ugovornih obveza, otkazivanje turističkih aranžmana, letova i međunarodnih sajmova za čije izlaganje su se tvrtke dugo pripremale, kao i poteškoće u poštivanju rokova isporuke. (Gordana Grgas i Goran Penić)

 

Linker
05. listopad 2020 21:08