Analiza: Što drugi rade u EU?

Slovenska vlada plaća doprinose umjesto poduzetnika i reže plaće dužnosnika za 30 posto

Poljaci uvode za samozaposlene naknadu od 80% minimalca te naknadu za roditelje koji skrbe o djeci jer nema škole
Slovenska vlada
 Vlada Republike Slovenije

Prilikom predstavljanja paketa pomoći gospodarstvu kako bi sačuvale radna mjesta i spriječile potpuni kolaps ekonomije, gotovo sve vlade u zemljama EU proteklih su dana naglašavale kako je riječ o prvom odgovoru na korona krizu i da će se mjere vremenom nadopunjavati. Što su bili prve reakcije pojedinih zemalja?

Slovenija - vrijednost paketa mjera: 3 milijarde eura
- Zdravstvu i nekim ključnim servisima dodaci na plaće

Vlada je u utorak predstavila opsežni zakonski paket i krajem tjedna planira ga uputiti u parlament, a iznos se procjenjuje na oko tri milijarde eura. Među ostalim, država će u iduća dva mjeseca subvencionirati plaće za radnike “na čekanju”: umjesto poslodavaca, za njih će uplaćivati doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, kao i naknade za bolovanje. Zaposleni u ključnim djelatnostima za vrijeme epidemije - zdravstvu, civilnoj zaštiti i drugim ključnim službama i servisima - dobivat će dodatke na plaću od 10 do 200 posto u odnosu na osnovicu. Istodobno, radnici koji zbog novonastale situacije ne mogu ići na posao trebali bi imati jednak status i prava kao i oni koji su ostali bez posla i primaju nadoknadu, a umirovljenici s najnižim mirovinama dobit će poseban dodatak za vrijeme krize. Oni koji rade kao samozaposleni, mikropoduzeća s jednim ili dvoje zaposlenih, imat će pravo na mjesečni dohodak u visini od 70 posto minimalne plaće. Doprinose će im također plaćati država, a kako će biti bez prihoda, neće morati uplaćivati ni mjesečnu akontaciju za porez na dohodak. Kada je riječ o jačanju likvidnosti poduzeća u vrijeme krize, vlada je predložila tzv. jamstvenu shemu i u slučaju potrebe otkupljivat će potraživanja banaka prema poduzećima, a do daljnjega će se zamrznuti i plaćanje poreza na dohodak. Dok traje kriza vlada premijera Janeza Janše predložila je i 30-postotno smanjivanje plaća svim dužnosnicima, uključujući članove parlamenta i vlade, sudbenu vlast (uz izuzetak onih djelatnika u sudstvu koji su vezani na slučajeve koji se ne mogu odgoditi) te nadzorne odbore tvrtki s državnim udjelom. Stimulativne mjere za gospodarstvo trebale bi se primjenjivati i na poljoprivredni sektor.

Poljska - vrijednost paketa: 11,03 milijarde eura
- Subvencioniranje plaća zaposlenima u pogođenim kompanijama

Vlada je sredinom prošlog tjedna najavila usvajanje paketa mjera vrijednog 212 milijardi zlota (52 milijarde dolara). Kako je najavio premijer Mateusz Morawiecki, paket će uključivati poticaje za plaće, jamstva za kredite i mjere za održavanje likvidnosti kompanija. Namjera je subvencionirati plaće zaposlenih u pogođenim kompanijama iznosom koji odgovara 40 posto prosječne plaće. Fond za socijalno osiguranje najavio je da će kompanijama omogućiti odgodu plaćanja doprinosa za tri mjeseca, a banke su građanima i tvrtkama omogućile odgodu otplate rata kredita. Za samozaposlene uvest će naknadu u visini od 80 posto minimalne plaće, te naknadu za roditelje koji moraju skrbiti o djeci zbog zatvorenih škola. Rješenje za kompanije uključuje kreditna jamstva, mikrokredite, leasing i mjere potpore likvidnosti koje će, među ostalima, osigurati državna banka BGK i Poljski razvojni fond. U planu je i novi investicijski fond vrijedan 30 milijardi zlota koji će, neovisno o fondovima EU, ulagati u lokalne ceste, digitalizaciju, modernizaciju škola, energetsku transformaciju i zaštitu okoliša. Premijer Morawiecki je rekao da je nužan “klasični investicijski impuls” s obzirom na očekivani pad privatnih investicija. Na potporu bolnicama i kupnju medicinske opreme bit će utrošeno 7,5 milijardi zlota.

Austrija - vrijednost paketa: 38 milijardi eura
- Kreditne garancije i premosni krediti

Već sredinom ožujka vlada je donijela paket pomoći gospodarstvu vrijedan oko 38 milijardi eura, a mjere su usmjerene na najpogođenije: mikro, male i srednje poslodavace. Likvidnost kompanija vlada namjerava osigurati kroz kreditne garancije i premosne kredite. Jamstava za kredite predviđena su u iznosu od 10 milijuna eura. Poslodavci koji očekuju pad prihoda mogu zatražiti smanjenje i odgodu plaćanja poreza na dohodak, kao i skraćeno radno vrijeme koje će vlada sufinancirati.

Njemačka - vrijednost paketa: 750 milijardi eura
- Stabilizacijski fond za jamstva tvrtkama

Vlada je u ponedjeljak usvojila paket mjera ukupne vrijednosti do 750 milijardi eura, a tijekom ovog tjedna o njemu bi trebao raspravljati parlament. Pritom bi se proračun trebao povećati za 156 milijardi eura, a 600 milijardi eura odlazi u stabilizacijski fond za kreditna jamstva tvrtkama kojima su potrebni krediti i kupnju izravnih vlasničkih udjela. Vlada će ući u vlasničku strukturu onih poduzeća koja ne uspiju preživjeti, a za tu svrhu predviđen je iznos od 100 milijardi eura. Među donesene mjere spada i brza pomoć malim poduzetnicima u visini do 15.000 eura. Podstanari koji zbog posljedica pandemije nisu u stanju platiti stanarinu trebali bi biti zaštićeni od poništenja stanarskog ugovora, do čega u pravilu dolazi kada ne plate stanarinu. U paket mjera spada i financijska pomoć od tri milijarde eura za pomoć njemačkim bolnicama u nabavi opreme, sredstava i zapošljavanja novog osoblja.

Francuska - vrijednost paketa mjera: 45 milijardi eura
- Mali mogu prestati plaćati struju i komunalije

Vlada je ponudila jamstva za korporativne kredite putem komercijalnih banaka u vrijednosti do 300 milijardi eura, a usvojila je i paket kriznih mjera vrijedan 45 milijardi eura za odgode plaćanja poreza i doprinosa, te subvencioniranja plaća u kompanijama koje su zadržale radnike iako trenutačno nemaju posla. Već je sastavljena i lista kompanija kojima će možda trebati državna pomoć, uključujući i nacionalizaciju. Kompanije mogu zatražiti odgodu plaćanja socijalnih doprinosa i poreza, kredit uz državnu garanciju, a mala i srednja poduzeća u teškoćama mogu prestati plaćati najam, električnu energiju i komunalne usluge. Kompanije u teškoćama mogu skratiti radno vrijeme te nastaviti isplaćivati punu plaću koju će subvencionirati vlada.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 07:54