Slovenija ponovo kreće u realizaciju svog najvećeg infrastrukturnog projekta-izgradnju drugog kolosijeka željezničke pruge Divača-Koper u dužini od 27,1 kilometara.
Riječ je o strateškoj pruzi koja bi slovensku luku Kopar bolje povezala sa zaleđem i susjednim kopnenim državama. U utorak navečer na portalu Europske unije za javne nabave objavljen je međunarodni natječaj slovenske državne tvrtke 2TDK, društvo za razvoj projekta, koji je ujedno i velika prilika za hrvatske projektantske tvrtke. Rok za predaju ponuda je 35 dana, a rok za izradu projektne dokumentacije je šest mjeseci.
Riječ je o iznimno složenom projektu čija se vrijednost izgradnje procjenjuje na milijardu eura, što su otprilike tri naša Pelješka mosta. Drugi kolosijek trebao bi se graditi osam godina. Naime, na 27 kilometara trase potrebno je izgraditi osam tunela, dva vijadukta, dva mosta i jednu galeriju. Ukupna dužina tunela je 20,5 kilometara a najduža tunelska cijev ima 6,7 kilometara. Ukupna dužina tunela i servisnih cijevi je 37,4 kilometara odnosno sedam kilometara duža od samog kolosijeka. Prema usvojenom modelu, prugom će upravljati, po koncesijskom modelu, državna tvrtka 2TDK. Trajanje koncesije predviđeno je 45 godina.
Cijeli projekt izgradnje drugog kolosijeka dva puta je zaustavljen zbog referenduma. Sada je projekt ponovo aktiviran, ali je paralelno s objavom natječaja došlo i do žestoke rasprave unutar slovenske Vlade oko modela financiranja izgradnje. Prema sadašnjem planu projekt se treba financirati iz EU fondova, proračunskim novcem Slovenije i Mađarske te kreditom Europske banke za obnovu i razvoj. Prema ranijem dogovoru Mađarska bi u projekt uložila 200 milijuna eura. No nova slovenska ministrica infrastrukture Alenka Bratušek izjasnila se protiv davanja koncesije Mađarskoj te smatra da Slovenija prugu može graditi vlastitim novcem. Ona je naime obećala objaviti izračun koji bi pokazao koliko bi Slovenija morala platiti s mađarskim udjelom i bez njega. Na osnovu toga bi Vlada trebala donijeti odluku o suradnji s Mađarskom.
No, i samo protivljenje ministrice davanja koncesije Mađarima izazvalo je potrese unutar vladine koalicije, ali i u odnosima Slovenije s Mađarskom. Ministar vanjskih poslova Miro Cerar odmah je izrazio žaljenje zbog takvog stava kolegice u vladi i smatra da bi se radilo o velikoj propuštenoj prilici za stratešku prugu koja se čeka godinama i koja bi Sloveniju učinila još interesantnijom za zemlje u zaleđu i njihovu trgovinu. Još u petak je ljutito reagirao i mađarski premijer Viktor Orban koji je Slovencima poručio da bi mađarske kompanije mogle umjesto luke Kopar koristiti luku u Trstu jer, eto, tamo imaju bolje logističke uvjete za poslovanje.
Da je situacija ozbiljna potvrđuje i ekspresni dolazak mađarskog ministra vanjskih poslova Petera Szijjárta u utorak u Ljubljanu. Nakon razgovora s kolegom Cerarom, Szijjárto je otvoreno poručio kako su izjave ministrice Bratušek obeshrabrujuće, ali da je razgovor s Cerarom dao nadu da bi pregovori o suradnji Mađarske na projektu Koper mogli biti nastavljeni.
S druge strane Bratušek je odbrusila Mađarima i svojim partnerima u Vladi koji se zalažu za mađarsko učešće u projektu. ”Mađare ionako od drugog kolosijeka više zanima slovensko more. U stranim rukama neće završiti ni centimetar koparske luke. Ako je to razlog zbog kojeg Mađari odlaze, neka odu”, poručila je ministrica.