Slovenci zaustavili Finino preuzimanje Zagrebačke i Ljubljanske burze!

Odbor za financije slovenskog parlamenta prihvatio je prijedlog koji je na dnevni red stavila njegova predsjednica Andreja Kert: da treba dobro razmisliti hoće li se hrvatskoj Fini dati odobrenje za preuzimanje Zagrebačke burze (ZSE), vlasnika Ljubljanske burze.

Na temelju rasprave Odbor preporučuje vladi da "ispita mogućnosti utjecaja eventualnog novog neizravnog vlasnika Ljubljanske burze na tržište kapitala", kao dijela slovenskog financijskog sustava. Na temelju utvrđenog vlada treba poduzeti potrebne mjere za zaštitu nacionalnih interesa, a na kraju i razmotriti mogućnost uključivanja Ljubljanske burze u "kritičnu infrastrukturu" zemlje.

Državni interesi

Jedina točka hitne sjednice Odbora bilo je upravo pitanje "hoće li nacionalni interesi zemlje biti ugroženi preuzimanjem Zagrebačke burze, a time i Ljubljanske burze, od strane hrvatskih državnih vlasti". Odluka slovenskog parlamenta, prema svemu sudeći, imat će za posljedicu to da Fina neće dobiti pozitivno mišljenje slovenskog financijskog regulatora ATVP-a, barem ne u regularnom roku od dva mjeseca. S obzirom na to da je ZSE suvlasnik i Makedonske burze, Fini je potrebno i odobrenje financijskog regulatora te zemlje, ali Makedonci nemaju ništa protiv toga da državna institucija postane vlasnik burze i pozitivno mišljenje dali su prije gotovo dva tjedna.

‘Stvaramo burzu osam država: U doba nesigurnosti naša regija postaje sigurna luka‘

Kao što su mnogi i pretpostavljali, Slovenci su spriječili Finin plan, a sudeći prema obrazloženju dostavljenom članovima Odbora za financije, razlozi su ponajprije politički. Trebalo je posegnuti duboko u povijest i podsjetiti na najveći spor između dviju država od njihova osamostaljenja, onaj vezan uz Ljubljansku banku. Ključnu ulogu u tom sporu, navodi se, odigrala je upravo Fina, odnosno tadašnji Zavod za platni promet (ZAP), tako što je u tehničkom smislu onemogućavala Ljubljanskoj banci (LB) da od 1991. do 1996. naplati dugove hrvatskih tvrtki sudskim putem. Njezin je odgovor bio da LB nema pravo na sporna potraživanja jer je poslovanje prenio na Novu Ljubljansku banku. To je Sloveniji bilo neprihvatljivo, stoji u obrazloženju, inzistirajući da "LB i dalje ima imovinu u Hrvatskoj i pravo na povrat". Ipak, podsjeća se, nakon dva desetljeća neuspješne pravne bitke Slovenija je 2016. godine podnijela tužbu protiv Hrvatske Europskom sudu za ljudska prava i tražila gotovo pola milijarde eura odštete, ali "četiri godine poslije sud je odlučio da nije nadležan za taj slučaj". Zaključuje se da je Fina "u prošlosti imala važnu ulogu u ometanju interesa slovenske države i Ljubljanske banke u Hrvatskoj".

Hitna sjednica

U zaštiti nacionalnih interesa slovenski parlament ujedno predlaže vladi da preispita kako Ljubljansku burzu vratiti u vlasništvo svoje države. Kako vlada ima ulogu Skupštine u Slovenskom državnom holdingu (SDH), preporučuje joj da donese odluku kojom će od te državne institucije zatražiti da što prije provjeri mogućnost kupnje Ljubljanske burze. SDH je osnovan 1993. godine i, uz ostalo, bavi se upravljanjem državnim udjelima u poduzećima.

Da je hitna sjednica Odbora za financije imala široku podršku, govori činjenica da su na njoj sudjelovali predstavnici čak osam institucija, među kojima su Ministarstvo financija, SDH, Slovenska obavještajno-sigurnosna agencija (SOVA), Agencija za tržište vrijednosnih papira te Marko Bombač, predsjednik Uprave Ljubljanske burze.