Neograničene novčane potpore siromašnim građanima nisu dovoljne da zapravo dođe do društvene promjene. Univerzalni dohodak možda će olakšati svakodnevicu, ali dugoročno neće učiniti mnogo da smanji nejednakost raspodjele dohotka niti povećati ekonomsku mobilnost. Posebno ne u SAD-u, jednoj od najbogatijih zemalja svijeta koja je 2017. imala najnižu stopu društvene mobilnosti, što znači da siromašni pojedinac teško može postati bogatiji tijekom svog života.
Pokazalo je to istraživanje OpenResearcha, istraživačkog laboratorija koji financira Sam Altman, koji je tri godine nekima od najsiromašnijih Amerikanaca davao tisuću dolara mjesečno. Bez ikakvih uvjeta kako će ih potrošiti. Pokazalo se da su većinu novca potrošili na pokrivanje osnovnih potreba kao što su hrana, stanovanje i prijevoz. S tom razlikom što su kupovali kvalitetniju hranu i preselili se u bolje stanove. Njihov skok u potrošnji odnosi se na to što su 22 dolara više mjesečno trošili kako bi pomogli rodbini ili prijateljima u potrebi. Neki su novac iskoristili na aparatić za zube koji su dugo željeli, ali se općenito gledajući razina zdravstvene zaštite nije mnogo promijenila.
OpenResearch procjenjuje da je otprilike 81 cent od svakog prenesenog dolara otišao na veću potrošnju na stavke kao što je stanovanje, 22 centa otišlo je na slobodno vrijeme, a negativna 3 centa otišla su na povećano posuđivanje, jer su primatelji potpore uzimali više auto kredita i hipoteka.
Dio ljudi novac je odlučio iskoristiti za osnivanje startupa. Do treće godine isplate, crnci su imali devet, a žene pet postotnih bodova veću vjerojatnost da će se odlučiti za taj korak.
Istraživači su zaključili da "prijenos nije poboljšao dugoročnu financijsku poziciju sudionika." Iako su u početku stavljali više novca na štednju i osjećali se bolje u vezi svoje financijske situacije, s vremenom su smanjili broj radnih sati i pustili da besplatna gotovina popuni razliku u prihodima. Na kraju je za svaki dolar primljen od OpenResearcha, zarada sudionika, isključujući besplatni novac, pala za najmanje 12 centi.
OpenResearch bezuvjetne transfere od 1000 dolara dijelio je od studenog 2020. do listopada 2023. Novac je omogućio povećanje prihoda od 40 posto raznolikoj skupini od 1000 ljudi u dobi od 21 do 40 godina koji su započeli u kućanstvima koja zarađuju oko 30 tisuća dolara godišnje u 10 okruga u Illinoisu i Texasu.
Kao kontrolna skupina, 2000 ljudi sličnih karakteristika dobivalo je 50 dolara mjesečno. Dva objavljena znanstvena rada (i treći koji izlazi u kolovozu) vrijedni su izvor podataka za organizacije diljem svijeta koje zagovaraju borbu protiv siromaštva kroz oblike davanja bezuvjetne gotovine, kao što je univerzalni osnovni dohodak. Iako bi i kritičari mogli iskoristiti studiju kao dokaz da takva mjera nema učinka, njezini autori kažu kako je važno ne zaboraviti da su sudionici svojom potrošnjom pokazali ono što najviše cijene.
"Kreatori politika trebali bi uzeti u obzir činjenicu da su primatelji pokazali - svojim vlastitim odabirom - da je vrijeme izvan posla nešto što visoko cijene", napisali su.
Ovi rezultati daju samo grubu procjenu što bi ovakav bezuvjetni dodatak značio za siromašne građane SAD-a, no treba imati na umu kako bi u nekim drugim zemljama isti iznos mogao imati nešto veći učinak na živote pojedinaca. Hrvatska, primjerice, ima besplatno osnovno zdravstveno osiguranje pa dio dodatka ne bi odlazio na to, dok je u Americi ono jedan od velikih troškova.
Osim toga, 1000 dolara (923 eura) više je od hrvatskog neto minimalca u 2024. godini koji iznosi 677 eura i 70 posto prosječne plaće isplaćene u ožujku. Zbog toga bi kod nas takvo istraživanje, u kojem se daje isti iznos, vjerojatno dalo nešto drugačije rezultate.