SJAJNI REZULTATI

Skok BDP-a: Gospodarstvo poraslo rekordnih 16,1 posto, najviše od 1996. godine

Rekordni rast zahvaljuje se daljnjem oporavku od koronakrize i niskoj lanjskoj bazi
Andrej Plenković i Zdravko Marić
 Bruno Konjevic/Cropix

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju 16,1 posto na godišnjoj razini, što je prvi rast nakon četiri kvartala pada, i to najveći od 1996. godine, od kada Državni zavod za statistiku (DZS) prati te podatke, pa RBA analitičari svoju dosadašnju prognozu rasta u cijeloj 2021. od 5,1 posto stavljaju pod reviziju.

DZS je u petak objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 16,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

"Prema prvoj procjeni DZS-a gospodarstvo Hrvatske u drugom je tromjesečju zabilježilo dvoznamenkastu godišnju stopu rasta čime je zaustavljen trend negativnih godišnjih stopa rasta BDP-a koji je trajao od drugog tromjesečja 2020. Realna godišnja stopa rasta iznosila je 16,1 posto prema originalnim podacima te je najviša u vremenskoj seriji dostupnih podatka od 1996.", ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).

No, napominju i da sezonski prilagođeni podaci potvrđuju naznake usporavanja gospodarstva budući da je BDP u odnosu na razdoblje siječanj – ožujak zabilježio realno smanjenje od 0,2 posto.

"Usporavanje dinamike oporavka moglo bi se objasniti zatvaranjem glavnine negativnog jaza u odnosu na pretpandemijsku razinu, rastom broja covid-19 slučajeva tijekom proljeća te posljedičnom neizvjesnošću. Osim toga, zbog izrazite sezonalnosti ekonomije u drugom tromjesečju, raste značaj usluga koje su pod osobito nepovoljnim utjecajem pandemije", navode analitičari RBA.

Dosad rekordni rast BDP-a od 7,2 posto bio je zabilježen u drugom tromjesečju 1997. godine.

Snažan skok gospodarskih aktivnosti u drugom tromjesečju posljedica je, među ostalim, niske baze, budući da je u drugom tromjesečju lani zbog provođenja epidemioloških mjera radi suzbijanja širenja covida-19 i posljedičnog zatvaranja gospodarstva zabilježen rekordan pad BDP-a od 14,4 posto na godišnjoj razini. Na razini cijele 2020., pak, gospodarski pad iznosio je 8,0 posto.

Rast gospodarstva u drugom kvartalu ove godine zahvaljuje se rastu svih sastavnica BDP-a, a najviše osobne potrošnje, najveće sastavnice.

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 18,4 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, nakon pada u prethodnom kvartalu za 0,4 posto.

Iz RBA navode da su na tako snažan rast osobne potrošnje upućivali podaci o realnom prometu u trgovini na malo koji je u razdoblju od travnja do lipnja viši za više od 19 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. Rast osobne potrošnje podržan je i očuvanjem raspoloživog dohotka čemu su uvelike pridonijele potpore za zaposlene u djelatnosti pogođene covid-19 pandemijom i novo porezno rasterećenje u sustavu poreza na dohodak, dodaju.

Izvoz roba i usluga porastao je, pak, za 40,9 posto na godišnjoj razini. Pritom je izvoz roba porastao 35,2 posto, a usluga 56,3 posto, ponajviše zbog oporavka turizma u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Uvoz roba i usluga povećan je istodobno za 30,3 posto na godišnjoj razini. Pritom je uvoz roba porastao za 30,5 posto, dok je uvoz usluga skočio 28,9 posto.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, u proteklom tromjesečju za 18,3 posto na godišnjoj razini, znatno brže nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 4,6 posto. Iz RBA ističu da to zrcali vjerojatno nastavak pojačane stanogradnju, bolje povlačenja sredstava iz EU fondova i rastućeg optimizma među poduzetnicima.

Porasla je i državna potrošnja, za 4 posto na godišnjoj razini.

Prema sezonski prilagođenim podacima, hrvatsko je gospodarstvo u drugom tromjesečju poraslo 16,1 posto na godišnjoj razini, dok je na kvartalnoj razini palo za 0,2 posto.

Usporedbe radi, prema posljednjim podacima Eurostata, u drugom tromjesečju 2021. godine rast sezonski prilagođenog BDP-a u EU iznosio je 13,2 posto na godišnjoj razini, a 1,9 posto na kvartalnoj razini.

"Već sada dostupni pokazatelji za treće tromjesečje upućuju na nastavak solidnih stopa rasta podržanog i rezultatima središnjeg dijela turističke sezone, koji su gotovo dosegnuli razine iz 2019. Očekujemo zamašnjak gospodarstva u drugoj polovici godine koji ne bi trebao biti ugrožen niti potencijalnim pogoršanjem epidemiološke slike", navode iz RBA.

Kako pojašnjavaju, situacija iz proljeća 2020. jasno potvrđuje da se pandemija može kontrolirati i bez zatvaranja gospodarstva odnosno snažnih restriktivnih mjera.

"Stoga je naša prognoza realnog rasta od 5,1 posto na razini cijele 2021. značajno izložena pozitivnim rizicima čak i u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije. Našu prognozu za 2021. stavljamo pod reviziju", zaključuju u RBA.

Plenković: Hrvatsko gospodarstvo oporavlja se brže od očekivanja

Prema danas objavljenim podacima DZS-a, u drugome kvartalu 2021. zabilježen je izuzetno visok godišnji rast BDP-a od rekordnih 16,1% (u odnosu na drugi kvartal 2020.), što je značajan rast, prema trenutnim podacima Eurostata, 5. najbolji među članicama EU-a (iza Španjolske, Francuske, Mađarske i Italije) te uz Mađarsku najbrži rast među zemljama središnje i istočne EU, priopćili su iz Vlade.

- Rast BDP-a na godišnjoj razini iznad 16% pokazuje da je hrvatsko gospodarstvo na putu još bržeg oporavka od naših očekivanja, što je potvrda da je hrvatska Vlada dala snažan odgovor na krizu i osigurala gospodarsku stabilnost u uvjetima pandemije. Činjenica da je danas u Hrvatskoj veći broj zaposlenih nego prije COVID-19 krize potvrđuje da smo iz faze očuvanja radnih mjesta prešli u fazu kreiranja novih radnih mjesta. Hrvatski pristup balansiranja mjera za očuvanje i zdravlja ljudi i gospodarstva pokazao se djelotvornim i po rezultatima turističke sezone koji su iznad svih očekivanja. Vlada je posvećena provedbi reformi i ostvarenju investicija iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kao i obnovi potresom stradalih područja. Korištenjem gotovo 25 milijardi eura osiguranih iz EU-a za iduće desetljeće imamo polugu za snažan gospodarski razvoj Hrvatske - izjavio je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.

Nakon četiri kvartala pada BDP-a, drugi kvartal ove godine je prvi u kojem BDP raste od početka COVID-19 krize, u kojoj je u 2020. naš BDP pao za -8%.

Najveći doprinos godišnjem rastu BDP-a u drugome kvartalu 2021. dolazi od rasta osobne potrošnje koja je bila viša za 18,4% te izvoza roba i usluga koji je porastao za 40,9% uslijed većeg oporavka turističkih djelatnosti.

Za ovakav gospodarski oporavak i visoki rast osobne potrošnje Vlada je pridonijela i politikom očuvanja radnih mjesta u proteklom razdoblju čime smo uspjeli održati tržište rada stabilnim, kao i nastavkom provedbe porezne reforme, što je omogućilo i daljnji rast prosječne plaće.

Hrvatska ovakvim kretanjima gospodarske aktivnosti u drugome kvartalu ima brži gospodarski rast nego prosjek EU-a, koji je 13,2%. Ako bismo promatrali prvu polovicu 2021. u odnosu na prvu polovicu 2020., Hrvatska bilježi rast BDP-a od 7,7%, zaključuje se u priopćenju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. svibanj 2022 07:34