Silvio Kutic, Infobip
 Infobip
INTERVJU

Silvio Kutić: ‘Vjerujem da nismo daleko da u Hrvatskoj imamo tri jednoroga‘

‘Želimo biti dio rješenja u Hrvatskoj koje će stvoriti kvalitetniji životni standard zajednice u kojoj živimo i kreiramo‘
Piše: Bernard IvezićObjavljeno: 17. travanj 2021. 13:38

Kada sam krajem 2019. napravio zadnji veliki intervju s osnivačem i izvršnim direktorom Infobipa Silviom Kutićem, njegova je tvrtka, koju je osnovao zajedno s Izabelom Jelinićem i Robertom Kutićem, bila 15. najveća kompanija u Hrvatskoj. U međuvremenu je primila investiciju od 200 milijuna dolara od američkog fonda One Equity Partnersa, što je pojedinačno najveća startup investicija u Hrvatskoj dosad, i koja je Infobip promaknula u prvi hrvatski startup jednorog, odnosno tvrtku vredniju od milijardu dolara.

Danas je Infobip, prema analizi Novac.hr-a, treća najveća kompanija unas. Za petama Ine i Hrvatskog telekoma. I to u biznisu, koju u Hrvatskoj još uvijek službeno nije strateška grana gospodarstva, IT-u. Ove godine Infobip slavi 15. godina poslovanja i prva stvar s kojom se počastio je jedna domaća, splitska delikatesa. Kupio je najveću developersku konferenciju u jugoistočnoj Europi Shift i planira je pretvoriti u najveću takvu konferenciju na svijetu.

Kakav je osjećaj napraviti akviziciju u Hrvatskoj?

Osjećaj je odličan. Kada smo kretali 2006. godine vidjeli smo Infobip kao tvrtku s 10.000 zaposlenika, to nam je bio nekako cilj. Brzo rastemo, sada smo na brojci od 3.000. Cijelo nas vrijeme prati taj ubrzani rast poslovanja i širenje. Sada su nam akvizicije jako bitne, kao poluga rasta, na tom putu prema IPO-u. Dugo znamo Ivana Burazina. Surađujemo već godinama i pratili smo sve te velike uspjehe koje je imao sa Shiftom. Kroz ovu posljednju akviziciju dati ćemo jak podstrek ekipi iz Shifta, koja sad djeluje unutar Infobipa, da i oni skaliraju svoju odličnu priču, da imaju još veći rast i uspjeh. Da mogu napraviti ono o čemu su uvijek sanjali, a to je postati najveća developerska konferencija na svijetu.

Ima li razlike između kupovine biznisa u Hrvatskoj i u SAD-u?

Najviše igra uloga veličina biznisa koji kupujemo. U Hrvatskoj je proces akvizicije Shifta bio jednostavniji, ali isključivo zato što je to bila manja operacija u odnosu na prvu akviziciju Open Market. Kad smo u SAD-u preuzimali Open Market bilo je mnogo kompleksnije. To je zato što je riječ o prilično velikoj kompaniji, a za takve se akvizicije moraju čekati regulatorna odobrenja.

Kad spominjete daljnje akvizicije, znači li to da imate već koju konkretnu u planu, posebno iz područja umjetne inteligencije i digitalnog marketinga?

Infobip je sada ušao u fazu u kojoj, želimo li rasti eksponencijalno, tako moramo i razmišljati i gledati. Mi sada tu našu fazu u kojoj se nalazimo zovemo 'eksponencijalni mindset'. Pritom je jedna od naših ključnih poluga za rast, uz organski dio, i oni eksterni faktori, u što ubrajamo procese spajanja i akvizicija. Želimo zauzeti i poziciju aktivnog konsolidatora.

Tako je. Nakon OpenMarketa i sada Shifta, gledamo i prema drugim kompanijama, a pritom nam je ključno pri odabiru da su to tvrtke koje nas tehnološki upotpunjuju i obogaćuju naš portfelj tehnoloških rješenja. Moguće je da će i neke iduće akvizicije Infobipa biti u sferi ovih spomenutih.

Hoće li i Infobip Shift, kao i Open Market, biti prisutan u SAD-u?

Mi smo s vremenom postali otvorena platforma. Imamo velik broj developera, a sa Shiftom želimo jače iskoračiti u "Business to Developer" prostor. Našu platformu i infrastrukturu dajemo praktički vanjskim developerima na raspolaganje, te oni sada mogu jako inovirati na temelju naših inovativnih rješenja za produkte i vertikale. To nam je jako bitno, kao i mogućnost da postanemo developerima diljem svijeta jedan standardan alat po pitanju razvijanja rješenja za komunikaciju, interakciju i autentifikaciju. Drugim riječima, koja god da oni rješenja iz ove tri spomenute domene razvijaju za svoje poslovne klijente iz npr. automobilske, bankarske ili fintech industrije, ti developeri će moći koristiti za tu svrhu naše alate koje smo razvili in-house. Moći će inovirati na krilima Infobipa.

U planu nam je početi s eventima u SAD-u, zatim iste raditi u Latinskoj Americi i Aziji, ali zapravo gledamo prema svim kontinentima. Po pitanju Infobip Shifta želimo napraviti jako velike stvari. SAD nam je posebno bitan i interesantan jer se tamo nalazi najveći broj developera, ali i zbog opće poznate činjenice da se iz SAD-a vodi svjetski biznis.

Sad ste na 3000, a planirate 10.000 zaposlenika. Koliko zapošljavate developera, odnosno programera sada i kakav vam je plan zapošljavanja, posebno u regiji?

Ukupno brojimo preko 800 inženjera, od ukupno 3000 Bippera, kako se volimo zvati u Infobipu. Samo u Hrvatskoj imamo oko 250 developera. Gledajući Hrvatsku i cijelu našu regiju, plan nam je u iduće tri godine zapošljavati po 500 ljudi godišnje i to raznih profila. Kako ubrzano rastemo u svim segmentima poslovanja, to prati i pojačano zapošljavanje.

Nekad su vas opisivali kao globalnu platformu za SMS, a što je Infobip danas?

Želimo Infobip pozicionirati kao svjetskog lidera i inovatora u komunikaciji između biznisa i krajnjih korisnika, takozvanom B2C-u, i autentifikaciji korisnika. Infobip je svoj put započeo kroz SMS, ali je s protokom vremena tehnologija jako napredovala. Pratili smo taj tehnološki napredak kroz konstantno inoviranje, a kroz godine evoluirale su i korisničke preference, koje su bitne, jer definiraju smjer u kojem će se tehnologija razvijati.

Koji je trend?

Trend koji sad vidimo je "interakcija 4.0" i tu Infobip želi biti lider. Praktički, događa se svojevrsna revolucija u načinu digitalne interakcije i komunikacije. Stvar je u tome da se interakcija između brendova i krajnjih korisnika danas može događati kroz bilo koju platformu ili medij i kroz bilo koji komunikacijski kanal, u bilo kojoj formi – tekstualnoj, audio ili video. I mi se tu pozicioniramo kao netko tko može osigurati takvu kvalitetnu interakciju. Bilo preko SMS poruke, WhatsAppa ili e-maila, kao komunikacijskih kanala s jedne strane, ili preko mobilnog telefona, web stranice ili digitalnog sučelja u automobilu, s druge strane. Svi kanali su povezani i to je taj omnichannel pristup koji mi tehnološki omogućujemo našim klijentima - brendovima. Tu ćemo nastaviti s inovacijama.

Surađujete s velikim imenima iz biznisa - telekomima, Lineom i Facebookom, a po novome i s Googleom?

Da. Sada radimo s Googleom na Google's Business Messages rješenju, gdje korisnik interneta preko Google mape i tražilice može direktno kontaktirati traženi brend. No, radimo i s Appleom na Apple Business Chatu, zatim video komunikaciji i drugim stvarima. Svi ti komunikacijski oblici su potpomognuti, među inim, umjetnom inteligencijom i proširenom stvarnošću.

Tijekom pandemije ste donirali svoj chatbot, specijaliziravši ga za COVID-19 teme, u preko 40 ministarstava diljem svijeta, uključujući ono Velike Britanije, Francuske i Njemačke, a radili ste i na sličnom projektu u Hrvatskoj. Koliko ste uspjeli pomoći?

Ti chatbotovi su, kroz Infobipovu platformu, do danas imali više od 70 milijuna interakcija, a te suradnje traju dalje. Rekao bih stoga da su se pokazali itekako korisnima. Omogućili su i otvorili kanal komunikacije, gdje ljudi mogu dobiti pravovremene i provjerene informacije po pitanju koronavirusa u svojoj državi.

Drago nam je da smo mogli dati svoj obol i sudjelovati u takvom jednom projektu od globalnog značaja usred zdravstvene krize uzrokovane pandemijom. Ponosni smo što smo bili inicijator i što su chatbotovi ostvareni u suradnji s WhatsAppom, našim dugogodišnjim partnerom. To su prepoznala ministarstava zdravstva diljem svijeta i pohvalio bih nevjerojatnu predanost Bippera, jer su chatbotovi odrađeni u rekordnom roku. K tome, i naša je chatbot platforma tehnološki značajno napredovala.

Utjecaj prošle godine neki uspoređuju i s posljedicama koje bi ostavio svjetski rat. Koliko se vama čini da je pandemija promijenila svijet?

Svijet je promijenjen, nema sumnje. Osobno, puno provodim više vremena s obitelji, s djecom. Putovanja sam sveo na minimum. Usporedbe radi, između 2008. i 2013. godine znao sam putovati i 11 mjeseci u godini. Pandemija je donijela mnogo problema po pitanju gospodarstva, zdravlja ljudi, ali i zdravstvenih sustava. Ograničeni smo u nekoj našoj svakodnevici na koju smo naučili i navikli se. S druge strane, dogodila se ta rapidna promjena po pitanja digitalizacije, ona se od početka pandemije ubrzano razvija. Nešto za što je prije trebalo po nekoliko godina sada se dogodilo u samo nekoliko mjeseci. Taj trend će se samo i nastaviti, pa čak i da teoretski sutra završi pandemija. Osim toga, ta digitalna komunikacija je sada doživjela boom. Infobip će u ovom periodu akcelerirane digitalne transformacije moći još brže rasti. Tržište na kojemu poslujemo rapidno raste i ne vidimo da će se to zaustaviti tek tako.

Kako je to izgledalo kad ste bili po 11 mjeseci na putovanjima?

Živopisno. U početku samo Boris Pogačnik, danas potpredsjednik za naše poslovne operacije, i ja živjeli neko vrijeme u Latinskoj Americi, odnosno, kako ju zovu Latam. Boris je proveo dvije godine u Buenos Airesu u Argentini, a dva mjeseca smo bili u Brazilu. Prije svega toga proveli smo neko vrijeme i u Miamiju na Floridi, a od tamo smo radili na poslovnim operacijama za Latam. Puno smo putovali avionom zajedno, ali ima letova koje neću zaboraviti.

Putovali smo iz Santa Cruz de la Sierre u La Paz s lokalnom bolivijskom aviokompanijom. Kada smo slijetali na El Alto u La Pazu na 4000 metara nadmorske visine skoro smo se srušili. Boris mi je cijelo vrijeme govorio "ne brini ništa, imat ćemo tu male turbulencije", ali cijeli avion se zapravo toliko tresao da se u jednom trenutku i Boris uplašio. Kada smo sletjeli, još nas je dočekao i manjak kisika što je tamo uobičajeno na tim visinama pa smo završili u sobi s kisikom u sklopu aerodroma. Bio je to dosta dramatičan let.

Drugom zgodom, u Peruu, sastali smo se s jednim poslovnim partnerima. Odveli su nas ručak, na ceviche, tradicionalno peruansko jelo od svježe i sirove ribe. No, isti dan smo imali popodnevni let za Čile. Let iz Lime za Santiago de Chile kasnio je čak sedam sati, a dok smo ga čekali shvatili smo da smo se otrovali hranom. Imali smo 40 temperaturu i padali u nesvijest. Takvi smo i ušli u avion. Da ne kažem da je u avionu bilo još puno gore. Ali, preživjeli smo.

Siguran sam da takve letove ne biste htjeli ponoviti, ali smatrate li da će se nakon pandemije opet putovati kao prije?

Vjerojatno baš i ne. Prije pandemije nije baš bilo kulturno imati "remote" sastanak duži od sat vremena. Danas su takvi sastanci uobičajeni, a bit će i ubuduće. Odrađivat će se preko videa. Ipak uvjeren sam da će se biznis putovanja vratiti. Vjerojatno upola manjeg opsega no prije. Svi jesu uvidjeli da se neke stvari preko videa riješe brže i da nekad nije nužna komunikacija uživo. Ali uživo je bitno za rad s ljudima. Tako za naša rješenja, koja razvijamo za velike kompanija, moramo biti blizu poslovnih korisnika da bi bolje razumjeli njihove potrebe, ali i da bi oni bolje razumjeli način na koji najbolje mogu iskoristiti tehnologije koje im nudimo.

Zaoštravanje odnosa između supersila ukazuje da nije pandemija jedino što je promijenilo svijet već i sve nove prepreke trgovini. Kako vi gledate na to, a posebno na "digitalno" trgovinsko ratovanje između SAD-a i Kine?

U slučaju pandemije i cjepiva, vidljivo je da su Kina i Rusija prve reagirale i iskoristile svoj veliki utjecaj. To je posebno izraženo u zemljama Latinske Amerike. SAD su se nekako pobrinule same za sebe, a osjećaj je da je izostala prava reakcija od strane Europske unije. Što se tiče Infobipa, mi kao kompanija, koja nema sjedište u Americi, smo ostali u tom smislu neovisni o bilo kojoj toj velikoj sili - bilo Kini ili Americi - po pitanju "digitalnog ratovanja". Poslujemo sasvim u redu s obje strane, bez prepreka. Došlo je i do toga da je sve više regulacije i lokalizacije infrastrukture po pitanju podataka u oblaku, odnosno cloudu, unutar tih zemalja, a sve kako bi se osiguralo da digitalni podaci, jednostavno rečeno, ne napuštaju zemlju. To je sada vidljivo i samo će se nastaviti događati.

U 2020. je Infobip postao vredniji od milijardu dolara, ali priča se da ste i po prihodima premašili milijardu dolara?

Tako je. Preuzimanjem američke tvrtke Open Market ubrzali smo naš rast bilježenjem zajedničkog 'run rate' prihoda većeg od milijardu američkih dolara.

Najavili ste izlazak na burzu 2023. Hoćete li dotad po još jednu investiciju (seriju B) te razmišljate li o izlistavanju na burzi preko trenutačno vrlo popularnih SPAC-ova?

Razgovarali smo i o SPAC-u. No, u ovom trenutku SPAC, kao alternativu IPO-u, ne bismo koristili kao modalitet za izlistavanje na burzi. Intenzivno se pripremamo za mogućnost izlaska na burzu, ali na jedan tradicionalan način, poput IPO-a. Dakako, i dalje pratimo i ostale oblike financiranja, jedan je serija B, odnosno nova investicijska runda. O tome razgovaramo s mnogo banaka. Moguće je da ćemo neke od tih modaliteta koristiti do trenutka mogućeg izlaska na burzu.

Infobip je postao jednorog lani, a Rimac Automobili će izvjesno to postati ove godine. Kako to da unas odjednom jednorozi niču kao gljive poslije kiše utječe na vaše potencijalne investitore i što to znači za Hrvatsku?

Nakon što su One Equity Partners investirali 200 milijuna dolara u Infobip, odmah se moglo primijetiti da je investicijska zajednica postala znatno fokusiranija na Hrvatsku i startupe s naših prostora. Sigurno je da takve stvari imaju odjeka. Veći interes za startupe iz Hrvatske posljedično pomaže i nama. Postoji jedan jako zanimljiv podatak do kojeg je došao Nikola Pavešić. Recimo kada bi Hrvatska imala tri jednoroga, a vjerujem da nismo jako daleko od toga, naša bi država bila broj jedan na svijetu prema broju jednoroga po stanovniku. Takav jedan podatak može ostaviti ogroman trag na globalnoj sceni. Bili bismo pod velikim povećalom. I zato se imamo razloga veseliti uspjesima brojnih naših IT tvrtki, a tih je uspjeha na sreću svih nas sve više i više.

Imate platformu, developere, brend, kampuse, interes investitora, a sad i developersku konferenciju. Nedostaje samo akcelerator i startup fond. Da li je to u planu?

Jedan od glavnih ciljeva nam je razvoj zaposlenika kroz razne edukacije i da na našim projektima mogu profesionalno rasti te razvijati napredna znanja i vještine. Ali u Infobipu nam je podjednako bitan i naš utjecaj na zajednicu. Na popisu ciljeva Infobipa je osnivanje našeg startup akceleratora, gdje bi fokus bio na startupima koji se bave inovacijama u području komunikacija i autentifikacija između poslovnih subjekata i njihovih krajnjih korisnika. To mislimo izrealizirati kroz idućih godinu-dvije.

Navodno otvarate kampus u Zagrebu sad u svibnju. Kako teku pripreme?

Izgradnja kampusa je u završnoj fazi, a samo otvorenje nam ovisi i o razvoju situacije s pandemijom. Kampus je na jedan način i svojevrstan simbol Infobipovog 15. rođendana koji obilježavamo ove godine. Kampus predstavlja novo poglavlje za sve nas, pogotovo naše ljude iz Zagreba i okolice. Svi smo željni offline rada u timovima i druženja. Jako nam je drago što će svi zaposlenici imati svoj novi centar za rad, inoviranje, ali i socijalizaciju.

U kampusu u Zagrebu nalazit će se dvorana za skvoš, a jedna je i u podrumu kampusa u Vodnjanu. Priča se da ste strastveni ljubitelj skvoša. S kim ga igrate i tko pobjedi?

Volim skvoš. Super mi je jer traje čak sat vremena, i treba vam samo jedna osoba da biste zaigrali. Težak je to sport, naporan, ali je ujedno i odlična antistres terapija. Najčešće igram s kolegom Maurom Kelebudom i moram priznati da me u zadnje vrijeme pobjeđuje. Igram i stolni, ali tu nemam šanse protiv Izabela Jelenića. On je velemajstor.

U sklopu kampusa u Vodnjanu imamo i niz drugih terena za sportove, poput košarke i odbojke. Tu je i teretana. Tako će biti i u novom zagrebačkom kampusu. Bitno nam je imati i te sportske komponente za sve naše zaposlenike, jer bavljenje sportom je važno za zdravlje i dobro djeluje na sve nas. Ponekad je i poput ispušnog ventila, što jako može pomoći u ovako dinamičnom poslu kakvim se bavimo.

Kako se opuštate, osim igrajući skvoš, te gdje ljetujete i zimujete?

Osim sporta, najviše cijenim trenutke s obitelji, s djecom. Izuzev poslovnih putovanja, ne putujemo previše van naših granica, jer su nam djeca još mala. Ali ono što je uvijek konstanta, to je ljetovanje ovdje u Vodnjanu i okolici.

Kako napreduje projekt pretvaranja Vodnjana, gdje živite, u tech grad s ljudima iz cijelog svijeta?

Vodnjan je naš dom i naša inspiracija. Ovdje je nastala vizija o globalnom Infobipu i marljivo smo sve ove godine radili da bismo je i ostvarili. Otvorili smo brojna radna mjesta i predstavili najmoderniji kampus u ovom dijelu Europe te tako doprinijeli pozicioniranju našeg malog Vodnjana na karti svijeta. U Infobipu osim ulaganjima u svom području djelovanja, želimo podržati i ulagati u druge grane bitne za razvoj ovog kraja. Mogućnosti su zaista velike, a mnogobrojne ideje čekaju da budu ispričane i nadam se ostvarene.

Pomaže li vam što je Hrvatska među prvima na svijetu, čak druga u Europi, regulirala status digitalnih nomada?

Zanimljivo je da smo se u tome pokazali predvodnicima. Mislim da je to veliki iskorak i veseli me što smo prepoznali potrebu prilagodbe vremenu u kojem živimo. Od ovoga poteza koristi imaju svi. Na prvom mjestu su digitalni nomadi, mahom ljudi u punoj radnoj snazi, koji imaju povlašteniji porezni tretman. Zatim je tu država na koju povoljno utječe činjenica da se upravo ovdje troši zarada i tako doprinosi nacionalnom gospodarstvu. Uz navedeno, kao najveći benefit svega, istaknuo bih da se napokon pozicioniramo kao država koja privlači "pamet" te pružamo kvalitetniju budućnost mladim ljudima. U tome vidim i našu dugoročnu strategiju.

Infobip želi zadržati mlade pametne ljude te u Hrvatsku dovesti što više kompetentnih pojedinaca koji će učiti od nas, ali i od kojih ćemo i mi učiti. Primjerice, besplatni online tečaj ''Elements of AI'' u Hrvatskoj je pohađala 21.000 ljudi što nas stavlja uz bok jedne Finske, a naša visoka učilišta već sada nude velik broj programa iz područja tehničkih znanosti na engleskom jeziku.

Sve su to mali, ali bitni pokazatelji da imamo puno potencijala razviti se u regionalni digitalni inovacijski HUB. Mi u Infobipu vjerujemo, da je to budućnost koju želimo predvoditi, jer kao vodeća hrvatska IT kompanija s globalnim utjecajem zasigurno jesmo kandidat za tu poziciju.

Gradite Infobip već 15 godina i iako je tvrtka formalno registrirana u Londonu i želi na burzu u New Yorku, ipak je najviše izgradila i zaposlila ljudi baš u Hrvatskoj, a ovdje je i uprava. Kako vi vidite budućnost Hrvatske i koliko vam se čini da smo se ovdje približili toj budućnosti unazad tih 15 godina?

Istina je da je naša poslovna priča zbog vizije širenja i globalnih klijenata krenula iz Londona, ali središte Infobipa je u Hrvatskoj. Ovdje imamo četiri ureda i preko 1100 zaposlenika čiji će broj samo rasti. Iz Hrvatske kreće naša inovacija. Odavde unaprjeđujemo visokotehnološka komunikacijska rješenja i u Hrvatskoj ostaje sve što se tiče tehnike i R&D-ja.

Infobip u budućnosti Hrvatske želi imati ključnu ulogu u digitalizaciji društva i digitalnoj transformaciji gospodarstva. Želimo dati doprinos razvoju umjetne inteligencije i digitalne tehnologije u regiji, ali i razvijati zanimanja budućnosti i otvarati nova radna mjesta kroz razvijanje stručnjaka u području AI-ja, otvaranjem specijalističkih studija te razvojem AI znanosti kao takve. Neke korake na tom putu smo već poduzeli pa vjerujemo da se unazad 15 godina jesmo približili toj budućnosti.

U Hrvatskoj dosad nismo imali biznis koji je izrastao do vaše veličine u tako malo vremena, svega 15 godina. Da li je to vama brzo?

S jedne strane, Infobip svoj biznis gradi u brzorastućoj IT industriji u kojoj jednostavno morate ići prema naprijed s tom disruptivnom inovacijom. S druge strane, otvarali smo u početku niz ureda u svakom kutu svijeta, paralelno s time nam je rastao broj naših klijenata. Stalno smo reinvestirali dobit i ulagali u rast i širenje poslovanja. To je formula koju smo pratili tijekom svih ovih godina. Ali opet, da bi se uspjelo, potrebno je imati proizvod koji je točno pogodio potrebu tržišta, mudru strategiju izlaska na tržište, vrhunski tim ljudi, kvalitetnu tehnologiju i skalabilan poslovni model. I na kraju – sreće! Naravno, nije nam u Infobipu sve išlo glatko u tih 15 godina.

Imali smo u samim počecima puno padova, donosilo se i krivih odluka, ali na njima smo učili i zapravo smo dobrim dijelom zahvaljujući njima išli naprijed. Naša priča je tipična priča o startupu koji je krenuo iz garaže, ali nikako ne bih rekao da uspjeh dolazi preko noći. Možda u nekim slučajevima da, ali on je kratkoročan. Za dugoročne uspjehe potrebno je puno napora, odricanja, upornosti i povjerenja.

Gdje vidite Infobip za idućih 15 godina?

Trebali bismo biti desetak puta veća kompanija. Nema druge opcije. Tržište, konkurencija i neprestano razvijanje tehnologije jednostavno vas prisiljavaju na takav pristup. Mi poslujemo u vrlo kompetitivnoj industriji u kojoj je nužno da se neprestano inovira i ide naprijed. Oni koji su disruptivni kroz svoje proizvode su predvodnici. Neke kompanije koje su prije bile veliki tehnološki giganti danas više nisu tu baš zbog toga što možda nisu uspjeli pratiti taj tempo.

Pred svima nama je prilika da stvorimo održiviju Hrvatsku, a Infobip želi biti dio te priče. Ambiciozno pristupamo poslovanju, no na prvo mjesto umjesto profita stavljamo dobrobit zajednice. Želimo biti inspiracija poslovnom sektoru te kroz intenzivnu partnersku suradnju s državom te regionalnom i lokalnom samoupravom stvarati vrijednosti za zaposlenike i lokalnu zajednicu. U idućih 15 godina želimo biti dio rješenja u Hrvatskoj koje će stvoriti kvalitetniji životni standard zajednice u kojoj živimo i kreiramo.

Kako vi vidite budućnosti komunikacije?


Svi mi jako puno vremena provodimo u chat aplikacijama, poput WhatsAppa i Vibera. Neprestano komuniciramo s obitelji, prijateljima i suradnicima, a to se intenziviralo pojavom pandemije. Prirodno je onda da počnemo komunicirati kroz te chat aplikacije s tvrtkama i brendovima. Za sada su to još jednostavniji procesi i usluge preko takvih chat aplikacija, ali uskoro ćemo moći preko njih npr. otvoriti račun u banci, pretraživati proizvode od brendova i direktno kupovati. To je poznato kao conversational commerce. Sve te chat aplikacije idu u tom smjeru te će imati implementirane kataloge proizvoda i plaćanje. Osim toga, moći će se, primjerice, tako rezervirati termin u restoranu, kod liječnika itd. Gledajući malo dalje, jako će se razvijati proširena stvarnost gdje ćemo svi mi kao korisnici moći razgovarati preko chat aplikacija i ujedno imati na raspolaganju virtualne asistente, između ostaloga. Na primjer, prilikom kupovine televizora, nećemo morati čitati upute s papira, već će se nakon poziva uključiti virtualni asistent koji će nas kroz proširenu stvarnost voditi i pokazivati kako složiti ono što želimo.

Surađujete s Facebookom, Googleom, Appleom u SAD-u, ali i BE-ternom i Spanom u Hrvatskoj, u Africi s Ukhesheom, u Indiji s Bharti Airtelom i Vodafone Ideom. Kakav vam je plan po pitanju izgradnje partnerske mreže?

Partnerstva za nas imaju ključnu ulogu u strategiji prema eksponencijalnom i održivom rastu. Prošle smo godine izbacili naš "Partner Connect Program" i kroz njega želimo razviti partnerski ekosustav u tri ključna smjera. Prvo, želimo proširiti svoju prisutnost u cloud marketplaceu kroz integraciju naše tehnologije s platformama trećih strana. To primjerice radimo s globalnim tehnološkim gigantima Microsoftom ili Oracleom. Drugo, kroz mrežu partnera, čije proizvode obogaćujemo s našim rješenjima ili kroz konzultante koji se bave digitalnim savjetovanjem, želimo pozicionirati naša rješenja koja obogaćuju korisničko iskustvo i povećavaju korisničko zadovoljstvo i lojalnost. Treće, želimo ojačati našu poziciju strateškog partnera telekom operatorima koji se oslanjaju na našu tehnologiju kako bi svojim korisnicima donijeli dodatnu vrijednost.

Da li vam je pandemija stvorila nove konkurente čak i među dosadašnjim partnerima?

Naša se industrija u odnosu na početke jako promijenila, pogotovo sama tehnologija. Sad se upravo događa njezin procvat. Sad su nam ujedno i partneri i konkurenti i Microsoft i Amazon, jer postaju veliki igrači u tom svijetu, uz ostale naše konkurente poput primjerice Twilija i Sincha. S Microsoftom puno radimo na partnerskom odnosu, a ujedno su nam i klijent. U jednom segmentu konkuriraju nama, a s druge strane koriste naše usluge. Zapravo, postoji jedna velika suradnja između svih tih kompanija i industrija je u velikom rastu. Prostora ima za sve nas.

Linker
17. travanj 2021 14:22