Šefovi velikih europskih farmaceutskih kompanija pozvali su Europsku uniju da poveća cijene lijekova na razinu bližu onoj kakvu plaća američko tržište. Tvrde da će to dovesti do viših prihoda i potaknuti inovacije u industriji.
Kombinacija regulatorno ograničenih cijena lijekova, visokih troškova proizvodnje, fragmentiranosti tržišta te sve većeg pritiska globalne konkurencije smanjuje atraktivnost Europe kao destinacije za ulaganja u farmaceutski sektor.
Jedan od ključnih problema leži u sustavu određivanja cijena lijekova unutar Europske unije. Za razliku od Sjedinjenih Američkih Država, gdje farmaceutske kompanije ostvaruju višestruko veće cijene za iste proizvode, u EU su cijene strogo regulirane i često predmet dugotrajnih pregovora s nacionalnim zdravstvenim sustavima.
Visoki troškovi proizvodnje, osobito u zapadnoeuropskim zemljama, uz stroge ekološke propise i sigurnosne standarde, znatno povećavaju cijenu proizvodnje u usporedbi s Kinom ili SAD-om. Proces odobravanja novih lijekova u EU također je sporiji i birokratski zahtjevniji, što usporava plasman inovacija na tržište.
Europsko farmaceutsko tržište dodatno je opterećeno svojom fragmentiranošću, jer svaka država članica ima vlastite politike cijena, postupke odobravanja lijekova i pravila refundacije, poručuju iz europskih farmaceutskih kompanija.
Sve su to razlozi navedeni u otvorenom pismu upućenom Financial Timesu, koje su potpisali izvršni direktor Novartisa Vas Narasimhan i Paul Hudson, čelnik Sanofija. Poručili su kako Europska komisija treba postaviti ciljanu razinu ulaganja u lijekove i cjepiva kojom bi se „pravedno nagradila inovacija“.
Inače, Novartis je ostvario snažan financijski rezultat u 2024. godini, s neto prihodom od 11,9 milijardi USD, što predstavlja rast od 39% u odnosu na prethodnu godinu. Osnovna operativna dobit švicarske kompanije porasla je za 19%, dosegnuvši 19,5 milijardi USD, dok je osnovna dobit po dionici (EPS) iznosila 7,81 USD, što je povećanje od 21% .
Ovaj rast potaknut je snažnim prodajama ključnih lijekova poput Entresta, Cosentyxa, Kisqalija i Kesimpte. Posebno se ističe Entresto, s prodajom od 7,8 milijardi USD, što predstavlja rast od 30% u odnosu na prethodnu godinu .
Francuski Sanofi je također zabilježio značajan rast u 2024. godini, s ukupnim prihodima od 41,1 milijardu eura, što predstavlja povećanje od 11,3% u odnosu na prethodnu godinu. Neto dobit iznosila je 5,6 milijardi eura, a poslovna dobit po dionici (EPS) porasla je za 4,1%, dosegnuvši 7,12 eura.
Glavni pokretači rasta bili su lijek Dupixent, s prodajom od 13 milijardi eura, te cjepivo Beyfortus, koje je u prvoj godini prodaje ostvarilo prihod od 1,7 milijardi eura
Geopolitičke napetosti
Prema procjenama američkih vlasti, SAD plaća gotovo tri puta više za brendirane i generičke lijekove u usporedbi s drugim razvijenim zemljama. U tom kontekstu, farmaceutski čelnici predlažu da Komisija uspostavi referentnu cijenu za zemlje članice EU „u rasponu američkih neto cijena“, s mogućnošću prilagodbe kroz rabate za pojedine zemlje.
Narasimhan i Hudson tvrde kako preniske cijene u Europi „umjetno ograničavaju rast biotehnološkog tržišta“ i predstavljaju „jasan destimulans za inovatore“. Upozoravaju da čak 30 posto lijekova odobrenih u SAD-u dvije godine nakon toga još uvijek nije dostupno u Europi.
Europske farmaceutske kompanije ističu kako su velike multinacionalne kompanije u međuvremenu najavile značajne investicije u SAD-u, osobito nakon povratka Donalda Trumpa na vlast.
SAD omogućuje brži povrat uloženog kapitala kroz visoke cijene i agresivne poticaje za istraživanje i razvoj, dok Kina ulaže značajna sredstva u razvoj biotehnološkog sektora te privlači multinacionalne kompanije poreznim olakšicama i nižim troškovima proizvodnje. Zbog toga, smatraju predstavnici industrije, Europa sve više gubi bitku za globalna ulaganja u ovaj ključni sektor.
Geopolitičke napetosti dodatno pogoršavaju situaciju.
Premda su farmaceutske kompanije izuzete iz Trumpovih carina na uvoz, europski čelnici u pismu poručuju da „u uvjetima sve slabije konkurentnosti europske biofarmaceutske industrije, nesigurnost oko mogućih carina dodatno smanjuje poticaje za ulaganja u EU“. Dodaju kako im konkurenciju predstavlja i Kina, koja je proširila svoju farmaceutsku industriju privlačenjem multinacionalnih tvrtki i stvaranjem snažnog biotehnološkog sektora.
Argumenti protiv dizanja cijena
Protivnici povećanja cijena lijekova u Europskoj uniji upozoravaju da bi rast cijena lijekova imao ozbiljne posljedice po dostupnost terapija, održivost javnih zdravstvenih sustava i socijalnu pravednost. Ključni argument u toj raspravi jest pravo građana na ravnopravan pristup lijekovima, neovisno o njihovom financijskom statusu. Organizacije koje se bave zaštitom javnog zdravlja, poput Europske mreže za pristup lijekovima (European Public Health Alliance), ističu kako bi povećanje cijena direktno ugrozilo dostupnost ključnih terapija upravo onim pacijentima koji si ih teško mogu priuštiti.
Pritom upozoravaju kako bi povećanje cijena lijekova dodatno opteretilo već preopterećene zdravstvene sustave, osobito u uvjetima starenja stanovništva i rastućih potreba za zdravstvenom skrbi.
Ekonomisti poput profesorice Mariane Mazzucato s University College London upozoravaju da visoke cijene lijekova same po sebi nisu jamstvo većih ulaganja u inovacije. Mazzucato ističe kako velik dio istraživačkog rada u farmaceutskom sektoru financiraju upravo javne institucije, dok privatne kompanije često ostvaruju rekordne profite bez odgovarajućeg povrata uloženog društvu. Takva pozicija jača argumente da povećanje cijena bez transparentnosti u pogledu troškova razvoja i ulaganja ne bi bilo opravdano.
Etički aspekt također zauzima važno mjesto u ovoj raspravi. Prema stavovima organizacija poput Liječnika bez granica (Médecins Sans Frontières), farmaceutska industrija ima moralnu obvezu staviti zdravlje ljudi ispred maksimizacije dobiti svojih dioničara. „Povećanje cijena na američke razine u Europi bio bi znak potpune deregulacije u korist profita, a na štetu pacijenata,“ poručuju iz ove organizacije.
Osim etičkih i financijskih razloga, stručnjaci upozoravaju i na praktične posljedice koje bi povećanje cijena moglo izazvati, među kojima je i moguće kašnjenje dolaska novih lijekova na tržište. Ukoliko zdravstveni sustavi ne budu spremni prihvatiti visoke cijene, postoji opasnost da novi lijekovi neće biti pravovremeno dostupni pacijentima, što bi dodatno narušilo povjerenje u sustav i pogodilo one kojima su terapije najpotrebnije.
Iz Europske komisije poručuju da su razgovori s farmaceutskom industrijom „u tijeku“, a predsjednica Komisije Ursula von der Leyen već se sastala s vodećim menadžerima industrije kako bi razgovarali o mogućim carinama i europskom odgovoru.
Komentari
0