SLAVONSKI ‘KRALJ ŽITA‘

Šef hrvatskog prehrambenog diva objavio detalje poslovnog zaokreta: ‘Mnogi me pitaju zašto ovo radim kad nam ide odlično...‘

Javna ponuda Žita odvijat će se od 27. 6. do 9. 7., a raspon ponude po dionici je od 18,5 do 22 eura

Marko Pipunić, predsjednik Uprave Žito grupe

 Marko Todorov/Cropix

Pozivam ulagače da nam se pridruže, da postanu dio obitelji Žito grupe koja je meni kao osnivaču i vlasniku dala sve, a dat će i ulagačima - uoči početka javne ponude dionica (IPO) osječke Žito grupe poručio je njezin osnivač i vlasnik Marko Pipunić. Od 27. lipnja do 9. srpnja ove godine Žito će na tržište kapitala plasirati najviše 6,6 milijuna dionica u rasponu cijene dionice od 18,5 do 22 eura, a interes ulagača će odrediti i konačni iznos plasiranih dionica i njihovu cijenu.

- Mnogi su me pitali zašto javna ponuda kada kompaniji ide odlično, sve je dobro i lijepo. Moj odgovor je da javnom ponudom, između ostalog, stvaram uvjete da kompanija ostane i razvija se nakon mene. Žito će i nakon IPO-a nastaviti raditi jednako dobro ili bolje nego dosad - ustvrdio je Pipunić na konferenciji za novinare predstavljajući sa suradnicima IPO i poslovno-financijske pokazatelje kompanije koju je njezin osnivač pokrenuo prije 35 godina.

image

Žito grupa predstavila je detalje javne ponude dionica

Marko Todorov/Cropix

U poslovnom su dijelu, kako se čulo, osnovni aduti Žita između ostalog vodeća pozicija u proizvodnji jaja i prerađivanju uljarica na hrvatskom tržištu, status drugog najvećeg obrađivača poljoprivrednog zemljišta i drugog najvećeg proizvođača svinja u zemlji. Osim vlastite proizvodnje s 1200 zaposlenih, Žito je i veliki kupac na tržištu te surađuje s oko 3000 kooperanata otkupom uroda i stoke.

- Jedna od ključnih snaga Žito grupe leži u njezinu poslovnom modelu temeljenom na načelima vertikalne integracije koja omogućuje potpunu sljedivost i kontrolu svih faza proizvodnje od polja do stola - istaknuo je član Uprave Žita zadužen za industriju i trading Josip Bičvić.

Jedinstven model

Poslovni model kompanije, prema riječima člana Uprave za financije Žita Joze Ljubičića, u znatnoj je mjeri jedinstven i teško ga je kopirati.

- Ovakvih kompanija u djelatnosti poljoprivrede i prehrambene industrije malo je u ovom dijelu Europe. Kada je, primjerice, niska cijena svinja, to je dobro za našu mesnu industriju. Ili, kada je loše u ratarstvu, to je jeftina hrana za naš stočarski biznis - dodao je Ljubičić. Iznoseći financijske pokazatelje Žita, član Uprave za financije Jozo Ljubičić pošao je, između ostalog, od izrazito niske zaduženosti kompanije.

image

Marko Pipunić, predsjednik Uprave Žito grupe

Marko Todorov/Cropix

- Na lani ostvareni konsolidirani prihod od 335 milijuna eura i rekordnu razinu EBITDA od 66,3 milijuna eura, zaduženost od 77 milijuna eura praktički predstavlja jednu godišnju EBITDA, što je za jednu ovakvu proizvodnu tvrtku stvarno nisko - naznačio je Ljubičić. Upozorio je na strukturu prihoda kompanije gdje 11 posto stiže iz ratarstva, daljnjih 29 posto iz stočarstva, 31 posto iz industrije, a ostatak iz trgovačkih djelatnosti.

image
Marko Todorov/Cropix

- U Hrvatskoj ostvarujemo 66 posto prihoda, a ostalo je izvoz, što govori da smo međunarodno konkurentni, između ostalog, u Italiji, Mađarskoj, Slovačkoj i Srbiji - dodao je Ljubičić. Govoreći o razvoju Žita, član Uprave za financije Žita je podsjetio da se rast kompanije ostvarivao i kroz akvizicije.

- Tvrtke koje smo kupovali većinom su bile u problemima, pred stečajem ili u stečaju. Mi bismo ih restrukturirali i uključili u naš poslovni model. U cjelini mi smo dobro investirana, utegnuta tvrtka predvođena menadžmentom koji već dugo radi zajedno - kazao je Ljubičić. Ukazao je na i inovativnost Žita navevši primjer početka proizvodnje talijanskog pršuta u Slavoniji kao prvi takav potez neke domaće prehrambene kompanije, a koji je završio tako da se talijanski pršut iz Žita izvozi i u Italiju i u druge zemlje.

Niska zaduženost

Ukupno je Žito u poljoprivredu i prehrambenu proizvodnju dosad uložilo 200 milijuna eura, a od prikupljenog kapitala kroz IPO planiraju uložiti 125 milijuna eura. Ulaganja će, prema riječima Joze Ljubičića, ići u nove farme, navodnjavanje na ratarskim površinama, zelene energiju, tvornicu ulja u Čepinu i proširenje kapaciteta ostalih industrija. Kako se čulo, Žito će i dalje rast temeljiti i na preuzimanjima drugih tvrtki. - Kroz IPO dobivamo kapital, a ostajemo nisko zaduženi - upozorio je Ljubičić.

image

Poslovni model kompanije, prema riječima člana Uprave za financije Žita Joze Ljubičića, u znatnoj je mjeri jedinstven i teško ga je kopirati

Marko Todorov/Cropix

Ulagači zainteresirani za kupnju dionica Žita moći će dionice upisati u poslovnicama Zagrebačke banke, koja je i agent IPO-a, i Erste banke, u sustavu e-riznica i usluzi George internetskog bankarstva Erste banke. Od 6,6 milijuna dionica koje će Žito staviti na tržište, 4,3 milijuna je novoizdanih dionica, oko milijun su trezorske dionice, a 1,2 milijuna su dionice odvojene iz kapitala kompanije za prodaju. Na temelju određenog raspona cijene za dionicu u javnoj ponudi od 18,5 do 22 eura, Žito očekuje između 118 milijuna i 141 milijuna eura. Dionice su ponuđene i radnicima Žita koji, kao i mali ulagači, moraju upisati paket dionica u minimalnom iznosu od 300 eura.

Žito će s rezultatima javne ponude izaći dva dana nakon isteka roka za upis dionica, odnosno 11. srpnja. Tada će biti poznati konačna cijena dionice i iznos prikupljenog kapitala. Najkasnije dva dana nakon objave rezultata IPO-a, ulagači će dobiti informacije o broju dionica i njihovoj vrijednosti. Ulagači će steći 25 posto plus jednu dionicu kapitala Žita.

Menadžment i Nadzorni odbor Žita obvezali su se da neće prodavati dionice kompanije u razdoblju od šest mjeseci nakon javne ponude, a za postojeće dioničare kompanije taj rok vrijedi godinu dana. Uvrštenje kompanije na Zagrebačku burzu uslijedit će kada se za to ispune svi regulatorni uvjeti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Komentari (0)

Komentiraj

Ovaj članak još nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
26. lipanj 2025 15:10