Analiza Bečkog instituta

Šanse da do 2025. pristupe Europskoj uniji imaju samo Crna Gora i Srbija, i to male!

'Iako su im šanse vjerojatno znatno manje od 50 posto, ne možemo ih potpuno odbaciti'
Beograd noću
 Profimedia, Alamy
'Iako su im šanse vjerojatno znatno manje od 50 posto, ne možemo ih potpuno odbaciti'

Kada je Europska komisija nedavno izašla s najavom da bi se zemlje Zapadnog Balkana Europskoj uniji mogle priključiti 2025. godine, to je izazvalo šok u metropolama regije. Sada, međutim, i taj datum izgleda - preoptimistično!

Tvrde to u uglednom Bečkom institutu za međunarodne studije (WIIW), u čijoj se novoj studiji upozorava da se u slučaju 2025. godine radi o "jako ambicioznom, best case scenariju" primanja novih članica s europskog jugoistoka. Protiv mogućnosti da zemlje Zapadnog Balkana uhvate i taj vlak za ulazak u EU, poručuju u Bečkom institutu, govori niz neriješenih problema u regiji, kako političkih, tako i ekonomskih, ali i znatan pad entuzijazma prema novim proširenjima u samoj Uniji.

"Cilj ulaska 2025. godine predstavlja jako ambiciozan, best case scenarij, i očito je da se neće ostvariti u slučaju pojedinih zemalja u regiji. Unatoč tome, takav cilj bi mogao i trebao poslužiti kao snažan poticaj za vlade na Zapadnom Balkanu da ubrzaju reforme", ocjenjuje se u studiji WIIW-a, koja se pojavljuje u trenutku održavanja samita EU - Zapadni Balkan u Sofiji.

Dvije države mogu

Ipak, u Bečkom institutu kažu kako cilj o ulasku u EU 2025. nije neostvariv barem za dvije države u regiji. To su Crna Gora i Srbija, koje su već otvorile pregovore o članstvu u Uniji.

"Iako su im šanse vjerojatno znatno manje od 50 posto, ne možemo potpuno odbaciti mogućnost da se Crna Gora i Srbija priključe bloku do 2025. ili malo nakon toga", stoji u studiji WIIW-a.

Kao glavne prepreke ulaska zapadnobalkanskih država u EU do 2025. u Bečkom institutu navode političke sukobe, koji i dalje tinjaju u regiji, te predstavljaju prepreku većem gospodarskom povezivanju država regije. Upozoravaju i na velike proračunske manjkove zemalja u regiji, kao i na nedostatak infrastrukture, koja bi poboljšala konkurentnost i trgovinu među zemlja u regiji. Uz to, ukazuju i da je industrija jako izgubila na važnosti u zapadnobalkanskim ekonomijama, što predstavlja prepreku rastu produktivnosti, jačanju inovacija i povećanju zaposlenosti. Svi ti problemi odražavaju se i na šanse zemalja u regiji da uđu u EU.

Manji entuzijazam

K tome, u WIIW-u upozoravaju i da se entuzijazam u EU za daljnjim proširenjima znatno smanjio. Ukazuju i na probleme koje pojedine zemlje regije imaju s članicama EU-a: iako se ne navodi o kojim je točno zemljama i sporovima riječ, jasno je da se dio tih problema odnosi i na odnose pojedinih država u regiji, posebno Srbije, s Hrvatskom, koja je članica EU. No, tu su i drugi problemi, poput statusa Kosova, kojeg dio članica EU - kao, uostalom, ni sama Srbija - još uvijek ne priznaje kao samostalnu državu, ili, pak, imena Makedonije, što je velika prepreka u odnosima Skoplja i Atene.

Na kraju, u Bečkom institutu primjećuju da se preko Zapadnog Balkana prelamaju politički ekonomski interesi raznih sila. Moglo bi se reći da je Zapadni Balkan postao poprište sukoba između EU-a, Rusije, Turske i Kine, a ne treba zaboraviti ni na utjecaj SAD-a. Utjecaji drugih sila u regiji bi u budućnosti mogli rasti, kažu u WIIW-u, a to se posebno odnosi na utjecaj Kine. Otvoreno je pitanje i kako će se to odraziti na šanse zemalja u regiji da uđu u EU.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Komentari (0)

Komentiraj

Ovaj članak još nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
06. srpanj 2025 01:15