ISTRAŽIVANJE

Samo trećina gradova u plusu po broju upisane djece u vrtiće: evo gdje su najbolji trendovi…

Ilustrativna fotografija

 Dječji vrtić

Kao i svake godine početkom pedagoške godine, dok čekamo službene podatke, Gradonačelnik.hr je istražio kakva je situacija po broju upisanih vrtićanaca u hrvatskim gradovima. Ovog puta su se usmjerili na one prvi put upisane u vrtiće, a najveći broj takve djece na 1.000 stanovnika u pedagoškoj godini 2022./2023. imali su Imotski, Belišće i Pleternica… Uspoređujući brojku prvi put upisanih vrtićanaca s onom iz prošle 2021,/2022. godine najveći pozitivan rezultat i postotni rast imaju Osijek, Vrlika, Donja Stubica, Sveti Ivan Zelina, Vukovar… a sličan je i poredak na vrhu ako pravimo usporedbu u apsolutnim brojkama prvi put upisanih – tu također prednjači Osijek, a odmah iza su i Vukovar, Pleternica, Šibenik, Koprivnica…

Istraživanje je obuhvatilo je otprilike stotinjak gradova, preciznije 103, koji su se odazvali i poslali podatke ili ih i sami objavili na svojim službenim stranicama. Među njima tek njih 36, dakle otprilike trećina, ima porast broja prvi put upisanih vrtićanaca u odnosu na prošlu predškolsku godinu, tri su se zadržala na istom broju, dok ispred ostalih, njih 63, stoji nažalost negativan predznak.

Demografski minusi koji nas prate godinama, sada i desetljećima, potvrđeni i lanjskim popisom stanovništva logično su se u realnim i statističkim brojkama prelili i na područje obrazovanja, tako i kada se radi o polaznicama i polaznicima naših vrtića. Lokalne samouprave uz potporu županijskih i državnih uprava i ministarstava tome se nastoje oduprijeti različitim mjerama, programima i projektima, Mnogi su nižom cijenom, neki i besplatnim vrtićem – čemu uvelike prijeti recesija – pokušali značajno olakšati i život roditeljima, no ključna demografska mjera ostaje i nadalje dostupnost vrtića. Nema puno koristi od besplatnog ili jeftinog vrtića ako u njemu nema dovoljno mjesta za svu djecu i ako veliki dio njih ostaje na listama čekanja.

Prema podacima koje su u Gradonačelnik.hr-u u nedavnom istraživanju također dobili iz gradova, njih 70, sva djeca koja udovoljavaju uvjete za upis u vrtić svoje mjesto tako imaju u Bujama, Cresu, Čakovcu, Čazmi, Glini, Grubišnom Polju, Hvaru, Jastrebarskom, Klanjecu, Komiži, Koprivnici, Kutjevu, Novskoj, Ogulinu, Opatiji, Ozlju, Pagu, Pakracu, Puli, Slavonskom Brodu, Svetom Ivanu Zelini, Umagu, Vrbovcu, Vrlici, Zaprešiću, Visu i Vodicama.

Belišće, Umag, Vrlika i Obrovac i dalje su jedini gradovi u zemlji u kojima je nadstandard postao standard i u kojima roditelji nemaju financijskih briga kad je u pitanju plaćanje vrtića. Besplatan vrtić za drugo dijete u obitelji osiguravaju jedino Opatija i Sinj, dok se broj gradova u kojima treće dijete iz iste obitelji može besplatno u vrtić ipak povećava pa ih je sada 74, u 27 ne postoje liste čekanja.

I dok je dio gradova, kako bi što manje djece ostalo neupisano, u vrtiće upisao i veći broj djece od samog kapaciteta vrtića (Beli Manastir, Ludbreg, Krk, Našice…), nekoliko njih uopće nema problema s kapacitetom i ima još neiskorištenih mjesta. U Vrlici je popunjeno tek pola kapaciteta vrtića, u Cresu i Komiži oko 80 posto, Bujama 89 posto i Vodnjanu 91 posto kapaciteta…

Promatramo li trend povećanja prvi put upisanih vrtićanaca u 2022./2023. u odnosu na 2021./2022. prema postotku, prednjači Osijek s 49.2 posto, a slijede ga Vrlika (42.9 posto) i Donja Stubica (28.6 posto). Deset najbolje rangiranih gradova čine i Sveti Ivan Zelina, Vukovar, Pleternica, Trogir, Lepoglava, Pazin i Biograd na Moru, čije se povećanje kreće u rasponu od 13.5 posto do 20.6 posto porasta. Povećanjem iznad 10 posto može se pohvaliti 18 gradskih središta.

Tablicu s detaljni pregledom možete pogledati na Gradonačelnik.hr.

Gledamo li trend u apsolutnim brojkama, najveći je porast opet u Osijeku, koji je ove godine dobio 254 nova vrtićanca više nego lani, odnosno, njih ukupno 770. Drugu i treću poziciju dijele Vukovar i Pleternica s 35 mališana više prvi put upisanih u vrtić, dok ih je u Šibeniku 26 više u odnosu na 2021./2022. Popis deset najuspješnijih čine još Koprivnica, Sisak, Sveti Ivan Zelina, Metković, Bjelovar i Poreč gdje se broj povećao u rasponu od 19 do 25 prvi put upisanih vrtićanaca. Između 10 i 18 više prvi put upisanih ima 7 gradova, a 18 ih notira porast od 1 do 10 novih polaznika vrtića.

Prema broju upisanih na svakih tisuću stanovnika, na prvom je mjestu uvjerljivo Imotski s 43,5 vrtićanca, potom Belišće s 27.4, Pleternica i Beli Manastir s po 26.0 vrtićanaca. Na listi najbolje rangiranih su i Opuzen, Čakovec (kao jedini veliki grad), Buje, Županja, Metković (jedini srednji grad) i Pag, u kojima se brojke „per capita“ kreću između 12.2 i 14.7 novoupisanih polaznica i polaznika vrtića na 1.000 stanovnika. (P.Livajić/V.Humski)

Stopa sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju među najnižima u EU

Stopa sudjelovanja u ranom i predškolskog odgoju i obrazovanju (RPOO) u Hrvatskoj još je uvijek među najnižima u EU, od 2004. do 2016. broj je djece koja pohađaju redovne vrtićke ili jasličke programe porastao za 37,2 posto, dok je broj dječjih vrtića porastao za 34,7 posto u RH. U kontekstu smanjivanja veličine generacija djece predškolske dobi u Hrvatskoj, to je rezultiralo znatnim rastom obuhvaćenosti djece redovnim predškolskim programima u istom razdoblju − s 13,4 posto na 21,4 posto u djece jasličke dobi te s 41,2 posto na 59,2 posto u djece vrtićke dobi. Ipak, postignuta razina je i nadalje znatno ispod barcelonskih ciljeva, koje je postavila EU (33 posto djece jasličke i 90 posto djece vrtićke dobi obuhvaćeno RPOO), odnosno cilja Europskog prostora obrazovanja (96 posto djece između treće godine života i polaska u osnovnu školu obuhvaćeno predškolskim programima). Dodatno, u RH postoje izrazite i sustavne regionalne razlike u obuhvatu djece ranim i predškolskim programima, što produbljuje jaz među djecom s obzirom na njihov socioekonomski položaj.

Povećanje vrtićkih kapaciteta i obuhvata djece koja pohađaju vrtiće jedan je od strateških ciljeva Vlade pa je proljetos otvoren i prvi natječaj iz NPOO-a kroz kojega je upravo za gradnju, dogradnju i rekonstrukciju vrtića osigurano čak 1,22 milijarda kuna iz EU fondova. Gradnjom novih vrtića trebala bi se otvoriti još 22.500 vrtićkih mjesta, a obuhvat djece koja pohađaju vrtiće povećati sa trenutnih 76 na 90 posto, očekuju u Vladi RH. Središnji državni ured za demografiju i ove je godine osigurao, pak, bespovratna sredstva iz proračuna za poboljšanje materijalnih uvjeta u vrtićima gradova i općina. Ukupno 10,9 milijuna kuna. Većinu sredstava otišlo je u općine, njih 76, ali i 20 gradova koji su ukupno ostvarili nešto preko tri milijuna kuna. Među njima najviše su osigurali Glina i Vrbovsko – po 455 tisuća kuna, Kutina sa 229 tisuća, Otočac, Pleternica i Senja po 210 tisuća kuna, Drniš – 150 tisuća, Čakovec – 136.000, Kutjevo sa 123.000, Petrinja i Novska po 120 tisuća kuna.

Gradovi povećavaju kapacitete i uvjete boravka u vrtiću

Unatoč svemu, većina gradova trudi se kako bi povećali kapacitete i poboljšali uvjete rada u vrtićima.

Osijek je npr. preko NPOO-a prijavio čak pet projekata vrtića vrijednih preko 50 milijuna kuna. Kreće u izgradnju tri nova i dogradnju dva vrtića s ukupno 408 mjesta. U Đurđevcu je projekt dogradnje vrtića prošao sve provjere, izgradnja prostora za 8 novih vrtićkih skupina vrijedna je blizu 13 milijuna kuna. Vukovar i ove godine bilježi trend povećanja upisanih vrtićanaca, cijena se nije mijenjala godinama. U Velikoj Gorici, Lukavac je uz jasličku dobio i vrtićku skupinu, cijene vrtića u gradu neće rasti, u Malom Lošinju šire i adaptiraju dva vrtića u Velom Lošinju, kreću u izgradnju novog u M.Lošinju vrijednosti 7.5 milijuna kuna. Pula će privatnim vrtićima isplatiti jednokratna pomoć u visini 64 tisuće kuna, u Zaprešiću su zaposlenicima javnih dječjih vrtića povećane plaće, uz osiguranih 1,7 milijuna kuna. U Slavonskom Brodu osigurali su bespovratna europska sredstva za produljeni rad dječjih vrtića u večernjim i poslijepodnevnim satima, u Šibeniku s blizu 7 milijuna kuna sufinanciraju iz proračunskih sredstava djelatnost i privatnih dječjih vrtića, u vrtiće je krenulo točno 1.000 malih polaznika, uskoro otvaraju i novi objekt- DV Ljubica.

U Metkoviću je otvoren novoizgrađeni dio dječjeg vrtića, upisano je skoro 200 vrtićanaca više nego prije pet godina. I Karlovac podiže vrtićke standarde: u obnovu i rekonstrukciju vrtića uložili su preko 100 milijuna kuna, gradit će još dva nova objekta, ali i stare škole pretvaraju u vrtiće kako bi osigurali mjesto za što više polaznika. Upravo im završava i druga faza 1.8 milijuna kuna vrijednih radova na obnovi vrtića Banija. Bez obzira na rast cijena energenata, do kraja ove i sredine iduće godine, kažu, neće mijenjati cijene vrtića. Petrinjci se vraćaju u svoj grad, šire se i kapaciteti vrtića, gradi se i novi, ove jeseni u DV Petrinjčica je krenulo 15 posto djece više nego lani, u Velikoj Gorici ljetos su intenzivirali radovi na proširenju i uređenju vrtićkih kapaciteta za još 200 vrtićanaca. Makarska privodi kraju izgradnju novog dječjeg vrtića, organizirat će se poludnevni programi za neupisanu djecu, Dubrovnik gradi novi vrtić u Gospinom polju, primat će 122 mališana. Dugo Selo za sufinanciranje smještaja djece u tri privatna vrtića je izdvojilo 4,8 milijuna kuna.

Cres se odavno nalazi među rekorderima ulaganja u vrtiće – nema liste čekanja, djeci plaćaju troškove prijevoza, dograđuju vrtić i nude niz novih programa.. Sveta Nedelja je prijavila na EU fondove dogradnju vrtića pored OŠ Vladimira Deščaka. U Vrbovcu su nakon 47 godina izgradili novi vrtić, prijavili gradnju još jednog, povećavaju plaće odgojiteljima. Klanjec je izgradio jedan od najljepših i najsuvremenijih hrvatskih vrtića, u Kutjevu su izgradili 11 milijuna kuna vrijedan vrtić, otvorili dodatne skupine, planiraju izgradnju dječjeg igrališta. Samobor sufinancira i boravak djece u privatnim vrtićima i onima izvan Grada – u planu je dogradnja gradskih vrtića. Grad Ozalj utrostručio je ulaganja u predškolski odgoj – dogradili su vrtić, osigurali upis svoj djeci, među prvima osigurali zdrave obroke najmlađima. Sveti Ivan Zelina povećao je iznos sufinanciranja za smještaj djece u gradskim i privatnim vrtićima, u Poreču se obnavlja zgrada Gornjeg vrtića vrijedna 2,4 milijuna kuna, a nakon tri nova izgrađena vrtića zbog povećanja broja mališana planira se gradnja i još dva…

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. veljača 2023 07:52