Krah pravosudne digitalizacije

Samo 6 posto tvrtki sudovima dostavilo svoje e-mail adrese

Ivan Malenica
 Luka Gerlanc / CROPIX

Nakon što je Ministarstvo pravosuđa 20. travnja ove godine objavilo dugoočekivani i najavljivani prelazak hrvatskih sudova na elektroničku komunikaciju, svim tvrtkama u zemlji dan je rok do 1. rujna da u sudskome registru otvore ili prijave zaštićeni e-mail i ispune druge uvjete kako bi im se ubuduće sva sudska rješenja, pozivi i odluke dostavljali elektronski.

Tako bi se ubrzali sudski postupci i uštedio ogroman novac koji se, primjerice, troši na slanje sudskih poziva poštom, organizacije ročišta i dolazak odvjetnika na njih. Čak bi se i dio troškova sudskog postupka izračunavao automatski, bez posebne odluke i objave suda, a naplata dijela troškova postupka sprovodila online.

No, iako je do isteka spomenutog roka preostalo još petnaestak dana, sve upućuje kako je zanemariv broj tvrtki ispunio zakonsku obvezu i uključio se u pripadajući informacijski sustav e-komunikacija hrvatskih sudova. To znači da od najavljene digitalizacije, barem kad su u pitanju sudski postupci u kojima sudjeluju tvrtke, prije svega na trgovačkim sudovima, do daljnjega neće biti ništa.

Podnesak

Naime, na jednom od najvećih trgovačkih sudova u zemlji, riječkom Trgovačkom spomenutu obvezu, kako doznajemo u Uredu predsjednice suda Ike Mohorović, od 14.504 trgovačka društva koja do 1. rujna trebaju prijaviti e-mail za elektroničku komunikaciju sa sudovima, tu je obvezu do sada ispunilo svega 846 tvrtki. Na pitanje jesu li predviđene kazne za tvrtke koji ne prijave e-mail u roku, na Trgovačkom sudu u Rijeci odgovoreno nam je niječno.

- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku predvidio je obvezu podnošenja podnesaka sudu putem informacijskog sustava i za pravne osobe. Informacijski sustav uspostavlja ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa. Ako pravna osoba na poziv suda u roku od osam dana ne dostavi podnesak u elektroničkom obliku, smatrat će se da je podnesak povučen - napominju na riječkom Trgovačkom sudu. Drugim riječima, nema kazni za tvrtke koje ne pristupe informacijskom sustavu sudstva, ali će one za taj propust trpjeti posljedice u samim postupcima.

- Takav pravni režim primjenjivat će se na pravne osobe koji su sudionici, primjerice, parničnih postupaka, nakon 1. rujna 2020. godine, do kada su pravne osobe dužne zatražiti od nadležnog ministarstva pristup sustavu elektroničke komunikacije sa sudovima. Preduvjet za primjenu tog režima je i donošenje odluke o ispunjenju uvjeta za obveznu elektroničku komunikaciju sudova i pravnih osoba koju donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa - dodaju na riječkom Trgovačkom sudu.

Ispunjenje

U Ministarstvu pravosuđa potvrdili su nam da u Zakonu o sudskom registru ne postoji odredba o kazni za tvrtke koje se ne uključe u e-komunikaciju, no, ističu, postoji zakonsko uporište za otvaranje postupka protiv tvrtki koje ne ispune zahtjeve suda, u što spada i poziv tvrtkama da dostave e-mail.

- Kao i u svim drugim slučajevima kada subjekt upisa ne ispuni svoju zakonsku obvezu, primjenjuje se postupak opominjanja i kažnjavanja iz glave IV. Zakona o sudskom registru. U skladu s odredbom članka 81. stavka 1. i 4. Zakona o sudskom registru, registarski sud će rješenjem opomenuti osobe koje su bile dužne ispuniti zakonsku obvezu, te ih pozvati na ispunjenje u roku od 15 dana i istodobno izreći novčanu kaznu u slučaju neispunjenja zakonske obveze u tom roku. Ako opomenuta osoba ne ispuni obvezu iz rješenja u danom roku, provest će se postupak radi prisilne naplate izrečene novčane kazne - navode u Ministarstvu pravosuđu. U spomenutome članku Zakona o sudskome registru zapriječena je kazna od 5000 kuna za tvrtke koje se ogluše o zahtjev suda za dostavom traženog podatka ili izvješća.

Već otprije su u informacijski sustav domaćih sudova uključeni, među ostalim, državna odvjetništva, odvjetnička društva, javni bilježnici i sudski vještaci koji svoje podneske sudovima mogu dostavljati e-mailom. Isto tako, mogućnost elektroničkog pretraživanja sudskih postupaka uvedena je prije sedam godina kroz sustav e-spis.

U svakom slučaju, moguće je da će se jedan dio tvrtki u komunikaciji sa sudovima i dalje oslanjati na odvjetnička društva koja ih zastupaju, no najveći dio onih tvrtki koje se neće uključiti u informacijski sustav pravosuđa zacijelo nisu ni aktivne. Puko postojanje bez stvarnog poslovanja na desetke tisuća poduzeća u Hrvatskoj vjerojatno je jedan od ključnih razloga zbog čega država nije predvidjela kazne, jer bi se time opet stvorio ogroman broj sudskih predmeta.

Splitski sud nema podatke o broju obveznika

Na splitskom Trgovačkom sudu kako nam je poručio sudac tog suda Jozo Ćaleta, ne raspolažu podacima koliko je ukupno tvrtki u obvezi dostaviti tom sudu tražene podatke i koliko je tvrtki dosad ispunilo tu obvezu. - Trgovačka društva koja su u sudskom registru upisana prije 20. travnja 2019, “masovno” podnose prijavu ili zahtjev za upis u sudski registar adrese elektroničke pošte te se očekuje kako će uskoro svi oni imati u sudskom registru upisanu i e-mail adresu - naveo nam je sudac Ćaleta, dodajući kako su sva trgovačka društva osnovana nakon 20. travnja prošle godine ionako bila u obvezi u roku tri mjeseca od upisa osnivanja društva prijaviti u sudski registar barem jednu adresu elektroničke pošte.

No, prema pravilniku Ministarstva pravosuđa o elektroničkoj komunikaciji na sudovima, tvrtkama nije dovoljno dojaviti e-mail, nego im ta adresa u pripadajućem sustavu “e-komunikacija” mora biti odobrena, kako bi se mogli “ulogirati” u sustav. S najvećeg trgovačkog suda u zemlji, zagrebačkog, nismo do zaključenja teksta dobili odgovore

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. studeni 2021 17:37