Hrvatska energetska regulatorna agencija udovoljila je zahtjevima osam distributera plina da im se nadoknadi razlika u cijeni plina koji su nabavljali za vrijeme energetske krize za redovito održavanje plinovoda, potvrđeno nam je u tom regulatoru.
- Naknada se odnosu na razliku između ostvarene cijene plina za gubitke operatora distribucijskog sustava i nabavne cijene plina za gubitke uključene u važeće iznose tarifnih stavki za distribuciju plina u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2024. - pojašnjavaju u HERA-i, iz koje su nam uskratili informaciju koliki ukupni iznos naknade će biti isplaćen distributerima s obrazloženjem da se odluke o naknadama šalju distributerima i Ministarstvu gospodarstva koje ih isplaćuje.
Na naše upite kolike iznose naknade očekuju od države nisu nam odgovorili ni iz plinara. Direktor jednog od distributera u neslužbenom nam je razgovoru kazao kako je njegova tvrtka na razlici cijena plina ostvarila gubitak oko 150 tisuća eura.
- Gubici distributera za vrijeme energetske krize, općenito govoreći, bili su dosta veliki kada gledamo njihov utjecaj na ukupno poslovanje. Nekome se 150 tisuća eura može činiti malo, međutim, održivo poslovanje dijela distributera plina došlo je, bez imalo pretjerivanja, u posljednje dvije godine pod znak pitanja zbog energetske krize – kaže naš sugovornik, složivši se s našom ocjenom da su u fokusu javnosti od izbijanja energetske krize opskrbljivači plinom u javnoj usluzi poput Gradske plinare Zagreb-Opskrbe (GPZO), dok se za probleme distributera manje zna. Opskrbljivači plinom, podsjetimo, nabavljaju plin na tržištu i isporučuju ga kućanstvima, ustanovama i tvrtkama, koristeći pritom infrastrukturu koju održavaju distributeri.
Gubici opskrbljivača
Prema pravilima održavanja plinske infrastrukture, distributeri su dužni godišnje kupiti određenu količinu plina potrebnu za pokrivanje gubitaka u mreži koji se događaju zbog, primjerice, dotrajalosti infrastrukture. U slučaju distributera radi se o neusporedivo manjim kupnjama plina od kupnji koje na tržištu ostvaruju opskrbljivači, pa su i naknade zbog gubitaka u razlici cijene daleko manje. Tako je, primjerice, GPZO ostvario pravo na naknadu države za gubitke u nabavi plina tijekom 2023. od čak 81,8 milijuna eura. Gledajući godišnje nabave plina distributera i moguće gubitke u tim kupoprodajama, ukupan iznos naknade distributerima mogao bi se kretati do pet milijuna eura.
- U pojedinim razdobljima energetske krize cijena nabave plina prema metodologiji HERA-e bila je 47 eura za megavatsat a burzovna cijena išla je i do 300 eura za megavatsat. Takvi šokovi nadovezali su se na neadekvatno riješen regulatorni okvir u kojem su distributeri poslovali i prije energetske krize, a koji je, primjerice, u 2022. doveo do toga da je gotovo svih 27 distributera poslovalo s gubitkom – upozorava naš sugovornik iz distributerske branše.
Pravo na naknadu za gubitke u kupnji plina, prema spomenutoj odluci HERA-e, ostvarili su distributeri EVN Croatia Plin, Plin Vrbovec, Dukom plin iz Dugog Sela, Ivaplin iz Ivanić-Grada, Zelina-plin iz Svetoga Ivana Zeline, Komunalije-plin iz Đurđevca, Energo Metan iz Samobora i Plin Konjščina. Još je 19 distributera plina na domaćem tržištu, među kojima neki od najvećih, poput Gradske plinare Zagreb, varaždinskog Termoplina i Međimurje-plina nisu postavili zahtjev za naknade gubitaka. Kako nam je potvrđeno, ovo je prvi put da distributeri postavljaju zahtjev prema državi da im se ‘pokriju‘ gubici u nabavi plina.