ADAM KNEŽEVIĆ

S tradicijom dugom 50 godina njihov med osvaja nagrade i kupce, a Muzej pčelarstva priča o ljubavi prema pčelama i medu

Košnice Adama Kneževića

 Vlado Kos/Cropix

S punih 50 godina tradicije nije čudno što je njihov med jedan od najcjenjenijih i najnagrađivanijih ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe, a o čemu svjedoče brojne medalje, trofeji i priznanja. No, iza toga krije se puno upornosti, marljivosti, ulaganja, odricanja, inovativnosti... Jer, za što god da se u priči o Pčelarstvu Knežević iz Šiškovaca nedaleko od Vinkovaca uhvatite, sve to odiše samo pozitivnim vibracijama. O kvaliteti meda, kako smo već napisali, dovoljno govore sve nagrade koje su osvojili te naravno zadovoljstvo kupaca koji ih ne napuštaju, a novi stalno dolaze. Međutim, nije ovdje u pitanju samo kvaliteta meda. Kneževićima je to i način života, jer kako drugačije objasniti činjenicu da je član treće generacije, Adam Knežević kao junak ove priče, odlučio svo to iskustvo i tradiciju predočiti na jednom mjestu i u Šiškovcima otvoriti Muzej pčelarstva, prvi takav u Hrvatskoj, pa i šire. Nadalje, osim što prodaju med i druge proizvode, Kneževići su svoju priču nadogradili i nuđenjem usluga apiterapije, koju planiraju još više nadograđivati...

image

Košnice za pcele, Adam Knežević sa djecom Ivanom i Jurajom

Vlado Kos/Cropix
image

Adam Knežević u svom muzeju meda

Vlado Kos/Cropix

- To je po meni jedini ispravan put, jer samo stalnom nadogradnjom možemo ići u korak s vremenom, ali i zahtjevima tržišta – veli nam Adam, dok obilazimo Muzej pčelarstva, kojeg je formirao na jedinom logičnom mjestu, u staroj kući njegova djede Adama, iz koje je i krenula njihova pčelarska priča.

- Dida se s pčelama počeo baviti 1973. godine, onako iz hobija, za sebe, a evo danas, 50 godina poslije, od toga živi cijela naša obitelj. Mi smo inače ovdje starosjedioci, Šokci, te kao takvi nemamo namjeru ići bilo gdje, nego baš ovdje razvijati naše živote i poslove – kaže Adam. S vremenom je njegov djeda uvidio da se od pčela i meda može i lijepo zaraditi, pa je povećao broj košnica, onda se u sve uključio i njegov sin Ivan, pa snaha Blaženka, inače roditelji junaka naše priče. Otišlo je toliko daleko da je Ivan 2002. godine dao otkaz u firmi u kojoj je tada radio i potpuno se posvetio pčelarstvu.

- Ja sam uz njih od malih nogu bio uz košnice, trčao oko pčela, pomagao sve što je trebalo, lijepio etikete, vrcao..., a evo tako i danas uz mene idu moji sinovi Ivano (11), Juraj (9) i Šimun (3,5), koji isto tako vole sve oko pčela, zanima ih, obavezno su sa mnom na sajmovima, pomalo i vrcaju – kazao je Adam, dodavši kako i djeda, kao i roditelji i dalje aktivno rade na imanju, a tu je i supruga mu Marija, koja svaki slobodni trenutak od posla kojeg ona radi koristi za rad oko pčela i meda.

- Puno je posla, pa je svaka ruka dobrodošla. Imamo preko 700 košnica koje smo s godinama podizali i selimo ih po cijeloj Hrvatskoj, od Iloka do Vranskog jezera na kadulju, ružmarin, vrijesak, znamo biti na Velebitu, u Zagoru, Bilogori, imamo košnice i kod onih famoznih rupa u Mečenčanima, jer tamo ima puno kestena. To su kontejneri sa po 48 košnica koje selimo od lokacije do lokacije – pojašnjava Adam.

image

Pčelar Adam Knežević

Vlado Kos/Cropix
image

Adam Kneževic u prostoru za apiterapiju

Vlado Kos/Cropix

Godišnje znaju imati 12 vrsta meda, ali to ovisi od godine do godine. Ova je, veli, bila dosta kišovita, prošla je bila sušna, pa nedostaju neke vrste.

- Ove godine ćemo imati dosta suncokretovog meda, jer on voli ove temperature, a dosta su ga i poljoprivrednici zasijali. To je jako dobar med, ali mu je niska cijena. Također, tu je i med od uljane repice, bagrem je za ovu godinu problematičan jer je u vrijeme cvatnje 15 dana padala kiša, ali bit će i njega... Uglavnom, imamo sedam selećih kontejnera i nešto stacioniranih radi cvjetnog praha, proizvodnje matične mliječi, matica... - kazao je naš sugovornik, koji je već koristio i blagodati članstva u EU, pa je povukao sredstva iz Mjere 6.1.1 Ministarstva poljoprivrede za dio kontejnera na kojima je postavljena solarna ploča, kao i pripadajuća vrcaona, otresači za pčele i otklapač voštanih poklopaca.

image

Adam, Ivano, Juraj Kneževic u svom muzeju meda

Vlado Kos/Cropix
image

Siskovci, 120723.
Natjecaj za najboljeg mladog poljoprivrednika. Adam Knezevic vodi OPG za proizvodnju meda.
Na fotografiji: Adam Knezevic u svom muzeju meda.
Foto: Vlado Kos/CROPIX
-JL-















































Vlado Kos/Cropix

- Kupili smo i stroj za satne osnove, kakvih ima desetak u Hrvatskoj, a to radimo uslužno kada nam pčelari donesu vosak i ja im napravim satne osnove, jer je to baza za pčelare bez koje se ne može pčelariti – objasnio je Adam. Njegova obitelj godišnje proizvede 15-17 tona meda i među većim su proizvođačima u Hrvatskoj. Većinom sve prodaju u trgovini na malo, na tržnicama, po narudžbi, u Zagrebu imaju 2-3 trgovine u kojima je njihov med, kao i u Splitu. Muzej pčelarstva je, pak, posebna priča.

image

Adam Knezevic sa djecom Ivanom i Jurajom

Vlado Kos/Cropix

- Kada sam se oženio plan je bio da gradimo kuću na didinom imanju u centru sela. Tamo je inače 100 godina stara obiteljska kuća građena od blata, ali didi je bilo žao da se to ruši, pa smo odustali i onda smo došli na ideju da napravimo muzej pčelarstva, jer smo i sami imali starih vrcaljki, posuda i druge pčelarske opreme. Malo-pomalo broj eksponata se povećavao, što kupovinom, što poklonima od starih pčelara tako da danas imamo preko 500 eksponata. Tu je glinena košnica iz 1880. godine, stara hrastova preša iz 1879. godine koja je ove godine proglašena zaštićenom kulturnom baštinom, puno je knjiga, imamo knjigu o pčelarstvu od 1873. godine, molitvenik kojemu su korice izrađene od voska, Zsolnay posuda za med, austrougarske staklenke, stare drvene vrcaljke s početka 20. stoljeća, ručno rađene kante za med... - pokazuje nam Ivan, a onda smo morali stati za barski stol kojeg je napravio od voska i iz štamplica, također načinjenih od voska, probati njihovu medovaču u kojoj nema nikakve druge rakije, nego isključivo pečeni i fermentirani med. To rade samo za svoje potrebe i degustacije. Uslužno, pak, ako imate problema sa dišnim putevima, bronhitis, astmu, alergije... možete doći na njihovo imanje i dobiti 45-minuti tretman apiterapije, što redovno koriste gosti iz okolnih zemalja, ali i Austrije, Slovačke, Njemačke... U tom smjeru se planiraju i dodatno razvijati.

- Imam jedan stacionar prema šiškovačkom ‘‘Utvaju‘‘, koji je zaštićeni krajolik, i tamo sam mislio napraviti male apiterapijske kućice u obliku košnica gdje bi se moglo i prespavati. Turizam nam je sljedeći cilj – poručio je ovaj vrijedni Šokac.

image

poljoprivrednik 2023

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. svibanj 2024 03:21