Čak 9300 tvrtki i obrta u Hrvatskoj prošle godine nije imalo otvoren poslovni račun! Šokantan je to podatak koji iznosi Udruga gradova u Hrvatskoj, u mišljenju koje je krajem svibnja uputila Ministarstvu financija, a koje se odnosi na konačan prijedlog zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.
- U Hrvatskoj posluju gospodarski subjekti bez poslovnog računa, što otežava naplatu prihoda proračuna. Smatramo da bi se relevantnim zakonskim propisom trebalo detaljnije urediti postupanje gospodarskih subjekata i banaka u pogledu održavanja računa gospodarskog subjekta - stoji u dopisu koji je Udruga gradova uputila Ministarstvu financija.
Iako ton kojim udruga nastupa ne zvuči oštro, zabrinutost u lokalnoj samoupravi je velika. Naime, kako objašnjava Dario Runtić, savjetnik u Udruzi gradova, i jedinice lokalne samouprave, baš kao i središnja država, imaju znatna potraživanja od takvih tvrtki, a ako ih one ne ispunjavaju, zapravo im ne mogu ništa.
- Ako te tvrtke i obrti ne ispunjavaju svoje obveze prema gradskom proračunu ili komunalnim društvima, mi pošaljemo ovrhu putem Fine. Međutim, iz Fine nas onda obavijeste da tvrtka uopće nema otvoren račun i naš nalog se vraća. Nije u redu da jedan poslovni subjekt uredno podmiruje svoje obveze prema državi i gradu, a drugi, koji je možda smješten odmah do njega, to ne radi i da ga se na to zapravo ni ne može prisiliti - žali se Runtić.
Preciznih podataka o broju tvrtki i obrta koji nemaju otvoren žiroračun nema. Ipak, u Udruzi gradova upozoravaju da se uglavnom radi o gospodarskim subjektima koji su u nekom trenutku završili u dugotrajnoj blokadi, a potom se iz nje izvukli. Tijekom blokade, banke su im zbog neaktivnosti ugasile poslovni račun, što je u skladu s propisima. No, problem nastaje nakon izlaska iz blokade, kada te tvrtke reaktiviraju svoje poslovanje. I to bez otvorenog računa u banci, što znači da plaćanja obavljaju uglavnom gotovinom.
Da bi apsurd bio još veći, tvrtke bez računa plaće radnicima uplaćuju na njihove tekuće račune, kako je i propisano zakonom. Ipak, ostaje činjenica da ne postoji račun na koji im središnja država ili lokalna samouprava mogu sjesti ako ne plaćaju, primjerice, poreze, komunalnu naknadu, vodu ili odvoz smeća.
- Naši su propisi tu nedorečeni i trebalo bi ih mijenjati. Uz to, trebalo bi pojačati nadzor jer se u poslovanju takvih tvrtki krši Zakon o fiskalizaciji - upozorava Jasna Vuk, savjetnica u RRIF-ovoj Visokoj školi za financijski menadžment.
Najviše tvrtki i obrta bez otvorenog računa je, kažu upućeni, u djelatnostima ugostiteljstva i graditeljstva. U Udruzi gradova još čekaju odgovor Ministarstva financija, a neslužbene informacije govore da su se za takve slučajeve državne institucije itekako zainteresirale.
Udruga gradova: "Otpis 10.000 kuna za državu nije problem, ali za nas jest''
Osim na zakonski prijedlog o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, u Udruzi gradova su se krajem svibnja Ministarstvu financija očitovali i o prijedlogu otpisa dugova fizičkim osobama. Oba zakonska prijedloga, očekuju u Vladi, trebala bi biti usvojena do sredine srpnja.
Željko Turk, predsjednik Udruge gradova, kaže kako su gradovi spremni dati svoj obol rješavanju problema blokiranih građana, no upozorava da se tu radi o složenoj proceduri i da prethodno treba razriješiti niz otvorenih pitanja. U Udruzi gradova upozoravaju da se ni ne zna koliko će otpisi dugova građanima koštati proračune gradova.
- Otpis duga od 10.000 kuna za državni proračun možda i nije velik, ali za lokalne proračune je itekako značajan. Lokalna samouprava ipak raspolaže sa znatno manje novca od središnje države - zaključuje Dario Runtić, savjetnik u Udruzi gradova.