Roba i dalje putuje za Rusiju, no drugim rutama, a veliki izazov je naplata

Osim negativnih posljedica koje će hrvatsko i europsko gospodarstvo imati zbog poremećenih dobavnih tokova, izgledno je da će se ruski napad na Ukrajinu odraziti i na poslovanje domaćih tvrtki koje su izvozile na ukrajinsko, ali još više na rusko tržište.

Riječ je o robnoj razmjeni koja, gledajući ukupnu vrijednost hrvatskog izvoza, i nije toliko velika, ali će kompanijama koje su se posljednjih godina naslanjale na rusko tržište izgledno raditi dosta velike probleme.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, domaći izvoz u Rusiju u 2020. godini dosegnuo je 1,3 miljarde kuna te je u odnosu na godinu prije narastao za 15 posto, no kako je ukupna vrijednost izvoza iznosila više od 111 milijardi kuna, riječ je zapravo o prilično niskim brojkama.

Lijekovi i soja

Službeni podaci Hrvatske gospodarske komore kažu kako je najveći dio domaćeg izvoza u Rusiju otpao na lijekove za terapijsku i profilaktičku uporabu, u iznosu od 361 milijun kuna, slijedi zatim izvoz soje vrijedan 238 milijuna, lijekova koji sadrže antibiotike u vrijednosti od 95 milijuna, a nabrajaju se potom depilatori, montažne zgrade, materijali za rezbarenje i čarape s gaćicama kojih u Rusiju izvozimo u vrijednosti od 34 te grudnjaka vrijednih 21 milijun kuna.

Za ove posljednje kategorije nije jasno o kojim je točno kompanijama riječ (recimo, najveći domaći proizvođač čarapa, Jadran čarape, potvrdio nam je da ne posluje na ruskom tržištu), ali nam iz HGK zato šalju popis nekoliko tvrtki s predstavništvima na ruskom tržištu.

Kažu, prema podacima Carine tijekom 2021. je 100 domaćih kompanija ostvarilo izvozne aktivnosti na području Rusije, a od tvrtki koje u Rusiji imaju predstavništva, izdvajaju Podravku (Belupo), Klimaopremu, AD Plastik s dvije tvornice, tvrtku Adria Winch iz Splita, Proklimu te Atlantic grupu.

Neke od njih su se od početka ruskog napada na Ukrajinu oglasile na Zagrebačkoj burzi kako bi o stanju kompanija izvijestile burzovne ulagače pa je tako AD Plastik naveo kako na ruskom tržištu ostvaruje 25 posto prihoda, osjećaju negativne posljedice kroz slabljenje ruskog rublja, poremećaje u dobavnom lancu, ali i najave privremenog raskida nekih od glavnih kupaca u Rusiji.

Cijela je stvar zasad neizgledna, a posljedice će osjetiti i riječki Jadran-Galenski laboratorij.

Prema onome što su naveli u obavijesti, od ruskog im je važnije ukrajinsko tržište s vrijednošću od 13 milijuna eura, no navode i kako su u Rusiji izloženi valutnom riziku zbog pada vrijednosti ruskog rublja.

Prema riječima Petra Šimića iz tvrtke Primacošped te potpredsjednika Hrvatskih izvoznika, dobavni tokovi iz Hrvatske prema Rusiji, za razliku od onih prema Ukrajini, zasad nisu obustavljeni, no situacija je prilično kompleksna.

Preko SWIFT-a

"Roba se i dalje vozi prema ruskom tržištu, ali putuje nešto dulje jer više ne vozimo preko Ukrajine, nego preko Bjelorusije, što putovanje produljuje za jedan dan. Zasad to nije ništa strašno, no izgledno je kako će nam biti sve teže pronaći vozače prema tom tržištu", kaže nam Šimić čija je tvrtka, između ostaloga, logistički provider domaćih farmaceutskih izvoznika u Rusiju.

Za domaći izvoz na to tržište, nastavlja, opterećujući je sustav naplate, iako i on zasad funkcionira s obzirom na činjenicu da nisu sve ruske banke izbačene iz SWIFT-a te da neke kompanije uspijevaju pronaći alternativne načine naplate robe u Rusiju.

"Ono što je najveći problem jest drastičan pad vrijednosti rublja, što znači da izvoznici sada naplaćuju dvostruko manje od onoga što je bilo ugovoreno", kaže Šimić.

Predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago rekao nam je kako su pokrenuli inicijativu osnivanja fonda na razini EU kojim bi se poduzetnike koji izvoze u Rusiju financijski potpomoglo, na sličan način kako je to bilo napravljeno za kompanije u vrijeme Brexita.