KONFERENCIJA HM-A

Rimac: Prije desetak godina jedva sam izborio kredit kod HBOR-a, mislim da sam još uvijek osobni jamac. To me spasilo

O svim prilikama i izazovima koje proces zelene tranzicije nosi za hrvatsko gospodarstvo, razgovarali su predstavnici EIB-a, EK, hrvatske Vlade te renomiranih tvrtki
Mate Rimac
 CROPIX

Investicije u hrvatski dio 'zelene tranzicije' Europske unije mogle bi na godišnjoj razini pridonositi rastu BDP-a za 1 do 1,5 posto, procijenio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić na jučerašnjoj konferenciji Hanza Medije, Europske investicijske banke i Europske komisije pod nazivom "Mogućnosti europskog zelenog plana", održanoj u zagrebačkom hotelu Westin.

- Hrvatska će u idućim godinama moći računati na 25 milijardi eura iz fondova Europske unije, sa 6,3 milijardi eura iz Plana oporavka i otpornosti kao okosnicom. Naša su specifičnost dva potresa, čije posljedice moramo sanirati uz pomoć sredstava EU, ali bez obzira na te specifičnosti, naše su politike sto posto usklađene sa zelenim planom - naglasio je ministar financija, čiju je procjenu o utjecaju europskog zelenog plana na hrvatski BDP podržala direktorica za investicije, rast i strukturne reforme Glavne uprave za ekonomska i financijska pitanja Europske komisije Geraldine Mahieu. Uključivši se u jedan od dva panela na konferenciji u Westinu videovezom, Geraldine Mahieu naglasila je, među ostalim, da se pri procjeni učinaka zelenog plana na BDP članica Europske unije mora voditi računa o specifičnostima svake države, ali, istaknula je, i o specifičnostima regija unutar članica Unije.

- U hrvatskom slučaju vrlo važnim držim ulaganja u proizvodnju biogoriva u sisačkoj regiji - napomenula je Geraldine Mahieu.

JL}{/youtube_JL}

Proizvodnja biogoriva

Osim nje, u konferenciju se videovezom uključio i voditelj Odjela za ekonomsku analizu i oporavak Glavne uprave za energetiku Europske komisije Miguel Gil Tertre, od kojeg je moderator panela ''Zeleno poslovanje: Ključni gospodarski izazovi i prilike u paketu 'Spremni za 55 posto''', kolumnist Jutarnjeg lista Gojko Drljača, zatražio najnovije nalaze Komisije o rapidnom rastu cijena plina i struje te rješenja koje EK priprema kako bi odgovorila na taj izazov.

- Do rasta cijena plina, što je glavni uzrok rasta cijena energenata, došlo je zbog pojačane potražnje u Aziji, čiji kupci mogu platiti veće cijene od europskih kupaca. Procjenjujemo da će doći do stabiliziranja cijena, no kada i u kojem obimu, teško je reći. Ovo nije situacija s kojom se nosimo samo mi u Europi, ona je prisutna u cijelom svijetu - rekao je Tertre. Uz Miguela Gila Tertrea na panelu su sudjelovali i voditelj Odjela za obnovljive izvore energije Tehničkog sektora Europske investicijske banke Alessandro Boschi, predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta, članica Uprave ENNA Energije naturalis Sabina Škrtić, voditeljica projekata u području klimatskih promjena u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Nirvana Franković Mihelj i državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Mihotić. Sudionici panela "Zeleni oporavak: Kako ulaganjima u ekološki prihvatljive projekte potaknuti novi ciklus gospodarskog rasta", uz Geraldine Mahieu, bili su i direktor Jadranske regije u Operativnom sektoru Europske investicijske banke Gilles Badot, posebni savjetnik predsjednika Vlade RH za ekonomska pitanja Zvonimir Savić, glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca Iva Tomić, vlasnik Rimac Automobila Mate Rimac, te predsjednica Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Tamara Perko, uz moderiranje glavnog urednika gospodarskih sadržaja Hanza Medije Marka Biočine.

Najviše pozornosti na jučerašnjoj konferenciji izazvao je istup vlasnika Rimac Automobila Mate Rimca, čiji je projekt autonomnog taksija dio hrvatskog Plana oporavka i otpornosti s pripadajućom "zelenom komponentom". Rimac je izrazio uvjerenje kako bi uspjeh projekta robotiziranog taksija vrijednost njegove kompanije mogla povećati i do sto puta.

Prvi kredit uz jamstvo

- Budućnost prometa nije vlasništvo nad automobilom, nego korištenje vozila po potrebi. Moja tvrtka neće proizvoditi auto za svakoga, ali ćemo proizvoditi autoservis za svakoga. To razvijamo u Zagrebu, ali ići ćemo dalje u svijet i trenutno pregovaramo s još dvadesetak gradova u svijetu. Zbog konkurentnosti ne želimo taj projekt iznositi u javnost detaljno dok za to ne dođe vrijeme - rekao je Mate Rimac, prisjetivši se i kako je prvi kredit za svoj biznis podigao prije desetak godina uz pomoć HBOR-a i osobno jamstvo za koje je rekao da možda i danas traje.

Ispod možete pročitati tijek konferencije


13:40 Sabina Škrtić založila se za smanjenje administrativnih i postupovnih prepreka koje stoje pred hrvatskim kompanijama koje žele povući novac iz europskih fondova namijenjen zelenoj tranziciji.

- Voljeli bi vidjeti, primjerice, internetsku stranicu na kojoj bi i kompanije, ali i mali poduzetnici, OPG-ovi mogli imati sve informacije o pripremi i kandidiranju projekata iz zelenog plana - poručila je članica Uprave Enne energije naturalis.

Tomislav Mihotić otkrio je da će javni sektor u cestovnome prometu smanjenje emisija CO2 postići uvođenjem beskontaktnog plaćanja cestarina. Ne treba, dodao je, ni naglašavati koliko će beskontaktno plaćanje ubrzati promet, smanjiti čekanja i ispuštanje CO2 u zrak.

- Cijeli sustav smanjenja CO2 u prometovanju autocestama vrijedan je preko milijardu kuna i javna poduzeća u cestovnom sektoru spremna su sprovesti te investicije - poručio je Mihotić.

David Sopta založio se za postupno smanjenje emisije CO2 u pomorskom prijevozu jer je takav prijelaz realniji i prihvatljiviji s aspekta poslovanja kompanija.

- Moramo imati odgovarajuću financijsku podršku za postupni prijelaz na pogon sa smanjenim ispuštanjem CO2 u zrak ili potpunim napuštanjem takvog pogona a taj bi prijelaz, po našoj procjeni, trajao osam godina - kazao je Sopta.

Alessandro Boschi izrazio je uvjerenje kako je proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije bez obzira, kazao je, na aktualne tržišne poremećaje, najisplativija.

-----------------------------------

13:01 U drugom panelu današnje konferencije pod nazivom 'Zeleno poslovanje: Ključni gospodarski izazovi i prilike u paketu 'Spremni za 55 posto'' sudjeluju voditelj Odjela za ekonomsku analizu i oporavak Glavne uprave za energetiku Europske komisije Miguel Gil Tertre, voditelj Odjela za obnovljive izvore energije iz Tehničkog sektora Europske investicijske banke Alessandro Boschi, članica Uprave Enna energije naturalis, predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta, voditeljica projekata u području klimatskih promjena u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Nirvana Franković Mihelj i državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Mihotić, uz moderiranje kolumnista Jutarnjeg lista Gojka Drljače koji je na početku panela od Miguela Gila Tretrea zatražio procjenu EK o daljnjem kretanju cijena energenata i odgovorima koje Komisija ima na rapidan rast cijena plina i struje posljednjih mjeseca.

Osvrnuvši se na posljedice zelene tranzicije na pomorski promet, predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta izrazio je na panelu 'Zeleno poslovanje' skupa u Westinu uvjerenje kako prelazak brodova na nefosilni pogon nema alternativu.

- Zelena transformacija za nas je vrlo veliki izazov, tu se za nas otvara puno pitanja koje moramo riješiti u dogovoru s državom kao našim vlasnikom. Moramo pokrenuti veliki investicijski ciklus u smjeru zelene tranzicije, a sve se događa nakon velikog udara korone na turizam koji je, podsjetio je Sopta, glavni izvor prihoda Jadrolinije.

Sopta je upozorio kako se još nije na globalnoj razini iskristaliziralo koje je gorivo budućnosti za pomorski promet.

- Znamo da se razmatrao LNG kao gorivo u pomorskom prijevozu, a najnovije strategije govore da LNG nije prihvatljiv kao zeleno gorivo. U ovome trenutku bliži smo baterijama, električnome pogonu, bioetanolu i vodiku kao opcijama za pogon budućnosti - naznačio je predsjednik Uprave Jadrolinije. Upozorio je kako se pri odabiru goriva budućnosti za pomorski prijevoz mora voditi računa o infrastrukturi koja će se morati sagraditi i o obvezi da se ne smanjuje kvaliteta usluge za putnike.

Alessandro Boschi izrazio je uvjerenje kako Hrvatska ima izvrsne predispozicije za niskougljične energente u gospodarstvu.

- Hrvatska mora poraditi na sustavu dražbi za emisije CO2 i izdavanje dozvola za proizvodnju iz obnovljivih izvora energije. Europska investicijska banka na području financiranja proizvodnje iz OIE ima odličnu suradnju s HEP-om, možemo financirati pripadajuće projekte u cijelosti ili u dijelu investicije - naznačio je Boschi.

Na pitanje moderatora Gojka Drljače ima li Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost izvore financiranja za zelenu transformaciju gospodarstva i kućanstava, Nirvana Franković Mihelj skrenula je važnost, među ostalim, na izvore financiranja iz Europskog modernizacijskog fonda s kojim FZOEU, kazala je, ima odličnu suradnju.

image
CROPIX

- Do rasta cijena plina, što je glavni uzrok rasta cijena energenata, došlo je zbog pojačane potražnje u Aziji, iz koje su kupci u mogućnosti platiti veće cijene od europskih kupaca. Procjenjujemo da će doći do stabiliziranja cijena, kada i u kojem obimu, teško je reći. Ovo nije situacija s kojom se nosimo samo mi u Europi, već je ona prisutna u cijelom svijetu - kazao je voditelj Odjela za ekonomsku analizu i oporavak Glavne uprave za energetiku Europske komisije. Poručio je kako jedan od odgovora na globalne udare na cijene energenata Europske unije treba biti i manja potrošnja energije, što je, upozorio je Tretre, također jedna od komponenti zelenog plana.

Komentirajući posljedice globalnog rasta cijena energenata na investicijske aktivnosti koje podupire Europska investicijska banka, Alessandro Boschi kazao je kako ulaganja u energetske potencijale u sadašnjoj situaciji kada su cijene plina i struje visoke daju jednu sliku no, kazao je, to se može i promijeniti.

- Dosta se govori o utjecaju cijena emisije stakleničkih plinova na rast cijena energenata, no podaci kojima mi raspolažemo govore da cijena tih jedinica nije previše utjecala na rast cijena energenata - komentirao je Buschi.

Sabina Škrtić izrazila je uvjerenje kako su se u formiranje cijena emisija stakleničkih plinova uključili špekulativni utjecaji.

- Financijska industrija i u ovome je slučaju odigrala svoju ulogu, treba se pobrinuti da prihodi od prodaje jedinica emisija stakleničkih plinova završe tamo gdje trebaju završiti, u energetskoj tranziciji - ustvrdila je Sabina Škrtić.

Komentirajući tvrdnje na panelu o cijenama emisija stakleničkih plinova, Miguel Gil Tertre kazao je kako Komisija nema nikakvih dokaza o špekulativnom utjecaju na cijene emisija, ali da je, istaknuo je, otvorena za sve dokaze.

- U slučaju da postoje dokazi o špekulativnom utjecaju na cijene emisija stakleničkih plinova spremni smo otvoriti istragu - poručio je voditelj Odjela za ekonomsku analizu i oporavak Glavne uprave za energetiku Europske komisije.

------------------------------------

12:28 Mate Rimac podsjetio je da je do sada privukao oko 300 milijuna dolara ulaganja u svoj biznis.

- Kad bi izašli na burzu, Rimac Automobili odmah bi postali jedna od tri najveće kompanije u Hrvatskoj. S druge strane, mi razvijamo projekte koji, ako uspiju, mogu Rimac Automobile načiniti sto puta većom firmom nego što smo sada. Autonomni, robot- taksi je jedan ogromni projekt, velikih dimenzija, u kojem je naš budući centar u Zagrebu samo začetak - ustvrdio je Mate Rimac. Nadovezujući se na Rimčeve najave, Gilles Badot izrazio je uvjerenje kako EIB i druge institucije moraju promijeniti svoj način djelovanja kako bi mogli podržavati brze razvojne projekte kakav su Rimac Automobili.

image
Zeljko Puhovski/Cropix

Iva Tomić upozorila je kako veće učešće hrvatske industrije u provedbi zelenog plana mora pogurati sama poslovna zajednica u Hrvatskoj, a država, kazala je, može stvoriti samo okvir.

- Plan oporavka i otpornosti sa zelenom komponentom je generacijska prilika da se hrvatsko gospodarstvo podigne na veću razinu - zaključila je glavna ekonomistica HUP-a.

Tamara Perko izrazila je uvjerenje kako su pojedini segmenti hrvatskog gospodarstva, prije svega, kazala je, financijski sektor itekako pripravni primiti projekte iz područja zelene transformacije i pratiti ih.

-----------------------------------

12:09 Na pitanje moderatora Marka Biočine je li Hrvatska banka za obnovu i razvitak pripravna podržati ulaganja iz područja zelene tranzicije, Tamara Perko upozorila je kako se HBOR unutar svoga djelovanja prvo morao prilagoditi potrebama novih zahtjeva koje donosi zeleni plan EU.

- Metrika mjerenja održivosti projekata iz područja zelene tranzicije drugačija je od metrika koje primjenjujemo u drugim slučajevima. Tu smo primijenili već utvrđena iskustva i načine rada Europske investicijske banke - kazala je predsjednica Uprave HBOR-a.

Mate Rimac ocijenio je da se u posljednjih nekoliko godina dogodila ogromna promjena u Hrvatskoj kad je u pitanju otvorenost institucija prema projektima iz domene zelene tranzicije.

- Prije desetak godina, primjerice, jedva sam se izborio kredit kod HBOR-a, mislim da sam još uvijek osobni jamac za taj kredit, ali bilo je što je bilo. Sada je sve drugačije, slušam o novim električnim punionicama, sve većim poticajima za proizvodnju energije iz sunca, vjetra i vode. Ključno je, međutim, pitanje što hrvatska industrija može ponuditi u realizaciji velikih investicija zelenog plana - komentirao je Rimac. Dodao je kako se uvijek suočavao s pitanjem kada će napraviti automobil za prosječnog hrvatskog građanina i odgovarao da to nema smisla.

- Budućnost prometa nije vlasništvo nad automobilom, već korištenje vozila po potrebi. Uz to, teško se natjecati s kompanijama koje nešto rade već sto godina. Možete imati priliku samo ako ponudite nešto novo. Naša prilika je mobilnost budućnosti, vozila i infrastruktura budućnosti. Znači, nećemo proizvoditi auto za svakog, ali ćemo proizvoditi auto servis za svakoga. To razvijamo u Zagrebu, ali to je samo prva točka, ići ćemo dalje u svijet. Zbog konkurentnosti ne želimo taj projekt iznositi u javnost u detaljima, dok za to ne dođe vrijeme - kazao je Mate Rimac.

Zvonimir Savić podsjetio je da hrvatski plan oporavka i otpornosti ima 146 projekata ili investicija uz ispunjenu obvezu da najmanje 37 posto ukupnog investicijskog plana ima 'zelenu' komponentu.

- Projekt autonomnog vozila Rimac Automobila jedan je od projekata iz našeg plana oporavka i otpornosti koji ima 'zelenu' komponentu i u potpunosti je zadovoljava. Isto tako, kada govorimo o projektima koji su plod domaćeg poduzetništva, domaće pameti, imamo projekt izgradnje infrastrukture za vodik kojim je predviđena izgradnja šest punionica za vozila na vodik, a tu je, na ovome skupu, već spomenuta proizvodnja biogoriva u Sisku - naveo je Savić.

----------------------------------

11:53 U prvom panelu današnjeg skupa u Westinu pod nazivom 'Zeleni oporavak: Kako ulaganjima u ekološki prihvatljive projekte potaknuti novi ciklus gospodarskog rasta' sudjeluju direktorica za investicije, rast i strukturne reforme Glavne uprave za ekonomska i financijska pitanja Europske komisije Geraldine Mahieu, direktor Jadranske regije u Operativnom sektoru Europske investicijske banke Gilles Badot, posebni savjetnik predsjednika Vlade RH za ekonomska pitanja Zvonimir Savić, glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca Iva Tomić, vlasnik Rimac Automobila Mate Rimac, predsjednica Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Tamara Perko, uz moderiranje glavnog urednika gospodarskih sadržaja Hanza Medije Marka Biočine.

Na pitanje moderatora Marka Biočine ima li Europska komisija procjenu kakav bi mogao biti utjecaj zelenog plana na hrvatsko gospodarstvo, Geraldine Mahieu ponovila je procjenu ministra financija Zdravka Marića da bi godišnji doprinos zelenog plana na hrvatski BDP mogao biti do 1,5 rasta BDP-a.

- Moramo voditi računa o specifičnostima svake države kada je riječ o efektima ulaganja kroz zeleni plan na njihovo gospodarstvo, ali i o specifičnostima regija unutar članica Unije. U hrvatskom slučaju važnim držim ulaganja u proizvodnju biogoriva u sisačkoj regiji - naglasila je Geraldine Mahieu.

Gilles Badot naglasio je kako osim gospodarstva i svaki građanin Unije može sebe pronaći u energetskoj tranziciji kupnjom ili zamjenom odgovarajućih uređaja i opreme u svome kućanstvu.

- S druge strane, ako pogledamo promet i prijevoz, EIB je, primjerice, uložio 100 milijuna eura u pojedine projekte javnog prijevoza i prelaska na pogon iz obnovljivih izvora energije. Tu imamo puno snažniji efekt od pojedinačnih odluka građana da kupe automobile na električni pogon - komentirao je Badot. Skrenuo je pozornost na brojne mogućnost inovacija u provedbi zelenog plana uz pomoć kredita EIB-a.

- U svome zagrebačkom uredu EIB ima djelatnike koji su otvoreni za sve ideje koje se tiču inovacija i razvoja projekata iz područja zelenog plana. Pozivam hrvatske poduzetnike da nam se obrate. Malo i srednje poduzetništvo ključno je za zelenu tranziciju - poručio je Badot.

Iva Tomić izrazila je uvjerenje kako među hrvatskim poduzetnicima raste svijest o zelenoj transformaciji, ali da, istaknula je, jedan dio naše poslovne zajednice nije svjestan što ta transformacija donosi.

- Propisi, planovi i strategije zelenog plana lijepo izgledaju i zvuče, no pitanje je provedbe. Malo i srednje poduzetništvo treba više uključiti u donošenje provedbenih propisa zelene tranzicije - poručila je glavna ekonomistica HUP-a. Ukazala je i na važnost spremnosti radne snage u Hrvatskoj da se prilagodi budućim potrebama kompanija čiji će poslovni planovi biti usklađeni sa zelenom tranzicijom.

-------------------------------------

11:29 Uoči prvog panela današnje konferencije u Westinu pod nazivom 'Zeleni oporavak: Kako ulaganjima u ekološki prihvatljive projekte potaknuti novi ciklus gospodarskog rasta', sudionicima skupa državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić iznio je dosadašnje mjere i poteze Vlade u provedbi zelenog plana EU.

- Do 2024. zadali smo si 1400 novih megavata električne energije iz obnovljivih izvora energije. Da bi to ostvarili, moramo ubrzati procedure, pojednostaviti pravilnike i biti pripravni za svaki kontakt s investitorima - naznačio je Milatić. Podsjetio je na još tri bitna smjera Vladine politike u provođenju zelenog plana, milijardu kuna ulaganja u proizvodnju biogoriva u Ininom postrojenju u Sisku, stavljanje naglaska na geotermalne izvore i izgradnju punionica za eklektične automobile.

- Punionice za električne automobile ne može graditi država, to mora biti privatna inicijativa - poručio je državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Važnost razvijanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije Milatić je ilustrirao na kutinskoj Petrokemiji.

---------------------------------------

11:17 Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić ukazao je sudionicima skupa u Westinu na važnost privrženosti provedbe zelenog plana unatoč, kazao je, posljedicama COVID-a 19 na gospodarstvu.

- I u okviru plana Europska unija za novu generaciju i pripadajućeg paketa teškog 750 milijardi eura, naglašena je važnost investicijskih aktivnosti u zeleni plan. Pritom su važni adekvatan miks javnih i privatnih investicija i komponenta otpornosti Unije na buduće krize. Vrlo je teško procijeniti kakve i odakle krize mogu doći, ali sa sigurnošću možemo reći da će ih biti, a na nama je da je dočekamo pripravni - ustvrdio je Marić. I on je podsjetio na dugi izlazak EU iz prethodne svjetske ekonomske i financijske krize, upozorivši kako je hrvatsko gospodarstvo 11 godina izlazilo iz krize koja se zakotrljala 2009..

Ministar Marić procijenio je kako će Hrvatska u idućim godinama moći računati na 25 milijardi eura iz fondova Europske unije s okosnicom 6,3 milijardi eura iz Plana oporavka i otpornosti.

image
Zdravko Marić
Tomislav Kristo/Cropix

- Hrvatska specifičnost su dva potresa čije posljedice moramo sanirati uz pomoć sredstava EU, ali bez obzira na te specifičnosti naše su politike sto posto usklađene sa zelenim planom - naglasio je ministar financija. Hrvatskoj će osigurana pomoć iz Plana oporavka i otpornosti, dodao je, godišnje značiti doprinos rastu BDP-a od jedan od 1,5 posto rasta.

Vraćajući se na važnost pripremljenosti javnih financija za moguće krize, ministar Marić podsjetio je da se u mandatu aktualne vlade javni dug smanjio za 12 posto, a da se zbog posljedica pandemija moralo posegnuti za zaduživanjem na razini od 15 posto BDP-a godišnje.

------------------------------------

10:57 Glavni direktor Glavne uprave za klimatsku politiku Europske komisije Raffaele Mauro Petriccione u svome je videoobraćanju sudionicima skupa čestitao Hrvatskoj osiguranje 6,3 milijardi eura iz Plana oporavka i otpornosti Europske unije, izrazivši uvjerenje kako će se s realizacijom tog plana u Hrvatskoj otvoriti 20 tisuća novih radnih mjesta.

- Važno je da se kroz razvojne i zelene planove Europske unije otvaraju nova radna mjesta. Građani naših članica ne mogu dati potporu planovima koji donose smanjenje zaposlenosti, to nikome ne može biti u interesu - naglasio je Petriccione, podsjetivši kako oko 35 milijuna stanovnika EU živi u energetskom siromaštvu. Glavni direktor Glavne uprave za klimatsku politiku Europske komisije podsjetio je da se Europska unija dugo vraćala gospodarskom rastu nakon svjetske ekonomske i financijske krize 2009., ocijenivši kako je EU izvukla pouke iz spomenutog razdoblja te da će sada brže izlaziti iz koronakrize.

image
Ognian Zlatev, Anton Kovačev, Teresa Czerwinska, Zdravko Marić
Tomislav Kristo/Cropix

- Ključna riječ je pravednost, kako među našim članicama, tako i u društvima unutar naših članica, kako bismo razvili zeleniju Europu i zelenija društva. Zeleni plan EU je ambiciozan, ali s polugama koje jamče ostvarenje tog cilja. Europska komisija ne misli da zna sve, stoga pozivamo naše članice da same sagledaju kako provesti plan - ustvrdio je Raffaele Mauro Petriccione.

Europska komisija, naglasio je Petriccione, u zelenome je planu prepoznala rast emisije CO2 u zračnome i morskom prometu, kao i važnost energetske učinkovitosti u zagrijavanju i hlađenju zgrada.

- Prije zelenog plana svaka je članica vodila svoju politiku smanjenja emisije CO2, mislimo da je važno uskladiti te politike kako bi se ostvarili ciljevi određeni Pariškim sporazumom. Do 2035., primjerice, želimo postići da sva vozila u članicama EU imaju prihvatljivu emisiju CO2 u prometu - kazao je Glavni direktor Glavne uprave za klimatsku politiku Europske komisije. Kao jedan od fokusa u Zelenome planu EU, Petriccione je označio i poticanje proizvodnje i korištenja biogoriva. Upozorio je i kako europske šume, vegetacija i okoliš u cjelini ne mogu podnijeti količinu klimatskih promjena koje će uslijediti ako se ne smanji zagrijavanje zraka i tla te emisija CO2.

Petriccione se osvrnuo i na rast cijena energenata u Europi i svijetu, ustvrdivši kako je zeleni plan Unije rješenje i za izloženost EU cijenovnim udarima izvan Unije.

- Građanima koji nisu i neće biti u mogućnosti financirati povećane cijene energenata treba pomoći izravnim transferima iz proračuna članica EU - naznačio je Petriccione.

-------------------------------

10:37 Potpredsjednica Europske investicijske banke (EIB) Teresa Czerwinska pošla je u svome izlaganju sudionicima skupa u Westinu od činjenice da je EIB svoju poslovnu politiku uskladila s odredbama Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.

- EIB se preobražava u klimatsku banku Europske unije, samo u 2020. uložili smo 24 milijarde eura u projekte vezane za klimatske promjene i ekološku održivost. Mi smo banka koja predstavlja pionira tržišta zelenih obveznica, u srpnju 2007. izdali smo više od 40 milijardi eura 'zelenih obveznica' - naglasila je potpredsjednica EIB-a. U ovome trenutku EIB, prema riječima potpredsjednice te banke, oko 25 posto svog kreditnog portfelja plasira u zelenu tranziciju, a već u narednim godinama plan je taj udio podići na više od 30 posto.

image
Teresa Czerwinska
Tomislav Kristo/Cropix

Od ključne je važnosti za Europsku uniju spremnost EIB-a za ubrzanje zelene tranzicije, istaknula je Teresa Czerwinska.

- Nastojimo poboljšati mogućnosti podjele rizika u kreditiranju zelene tranzicije, kako bi ona bila pravedna a nitko zaobiđen. Posebnu pažnju posvetit ćemo onim regijama gdje su rudnici i prateća industrija glavni izvori zapošljavanja - upozorila je potpredsjednica EIB-a. Oporavak od koronakrize, dodala je, treba biti usklađen sa zelenom tranzicijom.

- EIB ima izvrsnu suradnju s našim partnerima u Hrvatskoj, javnim i privatnim sektorom, HBOR-om i Vladom. Hrvatska je primjer kako se zajednički mogu rješavati problemi vezani za prelazak privrede na niskougljični način rada - ustvrdila je Teresa Czerwinska, nakon koje će se sudionicima skupa videovezom obratiti glavni direktor Glavne uprave za klimatsku politiku Europske komisije Raffaele Mauro Petriccione.

-----------------------------

10:24 Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak skrenula je sudionicima skupa u Westinu pozornost na činjenicu da je Hrvatska vrlo bogata prirodnim izvorima za obnovljive izvore energije koji su osnovica europskog zelenog plana.

- I zbog tih prirodnih predispozicija zadali smo si ambicioznije ciljeve u smanjenju CO2 od same Europske unije te ćemo do 2030. pokušati prebaciti smanjenje CO2 od 55 posto i dostići razinu smanjenja od 63 posto - naglasila je ministrica Tramišak, nakon čijeg će obraćanja uslijediti prvo od tri izlaganja na skupu, izlaganje potpredsjednice Europske investicijske banke Terese Czerwinske.

-----------------------------

10:20 Voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Ognian Zlatev izrazio je u uvodnome obraćanju sudionicima skupa u Westinu uvjerenje kako zelena Europa nema alternativu.

image
Ognian Zlatev
Tomislav Kristo/Cropix

- I ovaj skup svjedoči da zelena Europa nema alternative, da želimo postići punu klimatsku neutralnost do 2050., što je sada naša zakonska obveza. Koronakriza samo je pojačala našu odlučnost u provedbi klimatske neutralnosti. Uz investicije zelenog plana otvorit će se velike gospodarske mogućnosti, za ulaganja, ali i inovacije. Planovi, međutim, ne smiju ostati samo planovi, nužno je odmah na svim razinama prići reformama kako bi se planovi mogli ostvariti - ustvrdio je Zlatev. Ukazao je na rezultate anketa među građanima prema kojima osam od deset ispitanika smatra da su klimatske promjene veliki problem. Zlatev je pozvao sve građane Hrvatske da se uključe u javnu raspravu o klimatskim promjenama i europskom zelenom planu.

-----------------------------

10:13 Uvodnim govorima glavnog urednika Jutarnjeg lista Gorana Ogurlića i voditelja Ureda Europske investicijske banke u Zagrebu Antona Kovačeva u zagrebačkom hotelu Westin počela je konferencija 'Mogućnosti europskog zelenog plana'.

- Budućnost Europe je zelena, no želi li se doći do cilja - ključne preobrazbe nužne su u ovome desetljeću. Na današnjoj konferenciji čut ćemo kako doći do tog cilja, smanjenja ukupne emisije stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. i ubrzane dekarbonizacije - poručio je Goran Ogurlić.

image
Goran Ogurlić
Tomislav Kristo/Cropix

Anton Kovačev istaknuo je da europski zeleni plan, osim energetske preobrazbe Unije, pruža velike mogućnosti za razvoj gospodarstva.

image
Anton Kovačev
Tomislav Kristo/Cropix

- Izazovi s kojima se danas suočavamo od nas iziskuju brze i precizne odgovore, a pomoću europskog zelenog plana bit ćemo u prilici te izazove pretvoriti u odgovore koje tražimo. Europska investicijska banka ima ključnu ulogu u provođenju europskog zelenog plana i jedna od najvažnijih poluga energetske tranzicije EU - kazao je Kovačev, istaknuvši da je EIB do sada u Hrvatskoj sudjelovao u kreditiranju gospodarstva u iznosu od sedam milijardi eura. EIB je, zaključio je, i hrvatska banka.

--------------------------------

Uvid u sve potencijale, mogućnosti i izazove u provedbi zelene tranzicije i ostalih pripadajućih europskih politika u Hrvatskoj ponudit će tradicionalna konferencija "Mogućnosti europskog Zelenog plana" u organizaciji Jutarnjeg lista, predstavništva Europske komisije i Europske investicijske banke, koja će se ove godine održati 19. listopada u hotelu Westin.

Predstavnici ključnih političkih i financijskih institucija, poduzetničkih udruga, znanstvene zajednice i ostalih važnih dionika raspravljat će o financijskim instrumentima i ostalim alatima koji su dostupni za financiranje klimatski održivih projekata te o gospodarskim potencijalima koje ta sredstva mogu otključati. Konferencija će se baviti i projektima koji su sadržani u "zelenim" investicijama NPOO-a, analizom projekata koje su planirale neke druge, usporedive države, kao i najboljim primjerima iz EIB-ova iskustva.

Ključne novosti

Pored toga, analizirat će se ključne novosti koje donose promjene sadržane u zakonodavnom paketu "Spremni za 55 posto" koji predlaže EK, a temeljni mu je cilj do 2030. godine smanjiti ukupnu emisiju stakleničkih plinova na razini Unije za 55 posto u odnosu na 1990. Taj plan ubrzane dekarbonizacije nameće temeljitu promjenu načina funkcioniranja niza gospodarskih sektora i industrija. Među ostalim, predlaže se ulazak sektora zgradarstva te brodskog i avionskog prijevoza u europski sustav trgovanja emisijskim kvotama. Također, potiče se ubrzana tranzicija s vozila pogonjenih motorom s unutarnjim sagorijevanjem prema vozilima na električnu energiju ili dekarbonizirani plin. Među govornicima predviđeni su, između ostalih, Teresa Czerwinska, potpredsjednica EIB-a, Mauro Petriccione, glavni direktor Uprave za klimatsku politiku EK, Anton Kovačev, voditelj Ureda Europske investicijske banke u Zagrebu, Zdravko Marić, ministar financija, Geraldine Mahieu, predstavnica Europske komisije, Zvonimir Savić, savjetnik predsjednika Vlade RH, Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a i Mate Rimac, hrvatski inovator i poduzetnik.

image
Zeleni plan
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. kolovoz 2022 07:07