Premijer Andrej Plenković naložio je svim ministrima da pronađu uštede unutar svojih proračuna kako bi se sva moguća sredstva mogla usmjeriti u borbu protiv pandemije koronavirusa, koja uništava ne samo zdravlje građana nego i hrvatsko gospodarstvo.
Ministri su, kako doznajemo, dobili naputak da već do ponedjeljka imaju spremne prijedloge ušteda.
Premijer je u svojem nedavnom obraćanju naciji rekao da se neće dirati samo mirovine i socijalna davanja te izdaci za zdravstvo, a pritom nije spomenuo da se neće dirati plaće zaposlenih u javnom i državnom sektoru. To je poslije potvrdio i ministar gospodarstva Darko Horvat u intervjuu RTL-u, u kojem je rekao da se o tome može razmišljati ako bude potrebno.
Trebaju veće brojke
Teško da će se Vlada u ovoj situaciji odlučiti za rezanje plaća, ali će se, kako doznajemo, sa sindikatima barem razgovarati o najavljenoj povišici u javnom i državnom sektoru koja je dogovorena nakon štrajka prosvjetara. Pokušat će se dogovoriti da se to sada prolongira, no ni to, kažu nam sugovornici, nije nešto što može spasiti javne financije - bit će potrebne puno veće brojke. Većina ministarstava, sudeći po onome što smo uspjeli dobiti od njih, uštede će tražiti na materijalnim rashodima i rashodima za neke investicije te ostalim rashodima. Ipak, to ne znači da će se već započete kapitalne investicije prekidati, jer bi to bilo kontraproduktivno, već će se neke koje nisu ni započele ili za koje se procijeni da u ovom trenutku ne mogu biti završene, prolongirati za neka bolja vremena.
Materijalni rashodi, ako se gledaju samo oni koji nisu vezani uz fondove EU, za ovu godinu planirani su u iznosu od 7,8 milijardi kuna. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine koja nije vezana uz fondove EU planirani su u iznosu od 2,4 milijarde kuna, a ostali rashodi 2,6 milijardi kuna. Riječ je ukupnom iznosu za sve ove stavke od 12,8 milijardi kuna i moguće je da bi se tu mogle naći neke uštede. Naravno, ne može se sve rezati jer država mora funkcionirati.
Svi ministri i ministarstva koje smo zvali kažu da su u procesu analize svih troškova, da se radi na maksimalnoj racionalizaciji te će sve biti usuglašeno na razini Vlade.
Ministarstvo obrane, primjerice, razmišljat će o rezanju materijalnih troškova, ali i planiranih investicija koje nisu nužne u ovom trenutku, kao što je gradnja skladišta za ubojita borbena sredstva u Slunju, projekt vrijedan oko 100 milijuna kuna.
- Jasno da je potrebno žurno revidirati planove nabave prema prioritetima za funkcioniranje sustava u novonastaloj situaciji, no to se ne odnosi na plaće, vojska je u punoj spremnosti - kaže potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević.
Na pitanje hoće li se na čekanje staviti i odluka o nabavi borbenih zrakoplova, kaže da čekaju ponude država koje će stići 7. svibnja pa će nakon toga donositi racionalne odluke. Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved kaže da će i oni racionalizirati troškove koji nisu nužni, ali da plaće neće dirati.
- Ako smo planirali odlazak u Lourdes, sada nećemo ići, i na takvim ćemo, ali i drugim većim stavkama štedjeti - kaže Medved.
Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih poslova, kaže da rade na uštedama i da će se prilagoditi situaciji, prolongirati neke aktivnosti, a na putovanja ionako ne idu, dok u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU kažu da neće štedjeti na europskim fondovima niti na nacionalnoj komponenti koja je namijenjena brdsko-planinskim, potpomognutim i otočnim područjima.
- Uštedjet ćemo na materijalnim i operativnim troškovima - kažu.
A za mišljenje o tome što bi Vlada trebala učiniti, pitali smo ekonomiste.
Vjerodostojnost
Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta kaže da bi Vlada, ako želi pokazati vjerodostojnost, trebala napraviti simboličan potez poput Singapura i Hong Konga, u kojima su se državni dužnosnici odrekli jedne plaće u korist plaća zaposlenih u zdravstvu.
- Time bi poslali jasnu poruku društvu u kojoj se situaciji nalazimo i rekli da počinju od sebe u mjerama štednje koje treba poduzeti. Potom bi Vlada trebala proglasiti ‘višu silu’ u državi, što bi omogućilo raskidanje dosadašnjih kolektivnih ugovora i zamrzavanja ili smanjivanje plaća državnih i javnih službenika, osim u resorima poput zdravstva. Osim toga, proglašenje više sile omogućilo bi i svim drugim poduzetnicima da svoje ugovore, koje su spriječeni izvršiti zbog pandemije koronavirusa, pravnim putem odlože do daljnjega. U protivnom tvrtke jednostavno neće plaćati najmove i druge obveze i opet ćemo doći u paklenu spiralu kaotičnog neplaćanja i nelikvidnosti - poručuje Lovrinčević.
Uredski troškovi
Dodaje kako onda država može ići u smanjivanje svih drugih troškova koji nisu nužni, od odustajanja od financiranja brojnih neprofitnih organizacija, preko materijalnih, uredskih troškova svakog državnog tijela, do investicija koje se u ovakvoj situaciji ionako ne mogu realizirati.
- Nažalost, situacija i prognoze se pogoršavaju sa svakim danom, pa iako sam i ja donedavno smatrao da bi proračunski deficit ove godine iz nultog mogao doći do 10 ili 12 milijardi kuna, odnosno između 2,4 i 3 posto BDP-a, sada sve govori u prilog tome da bi deficit mogao iznositi 5 do 6 posto BDP-a, odnosno 16 do 20 milijardi kuna. U takvoj situaciji štednja je neizbježna - zaključuje Lovrinčević.
Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, također smatra da Vlada treba provesti selektivno zamrzavanje ili smanjenje plaća u državnim i javnim službama, jako smanjiti materijalne troškove, ali ne i investicije nužne za održavanje gospodarstva na kakvom-takvom životu.