Američka vojska (točnije Pentagon i U.S. Army Corps of Engineers) pokrenula je inicijativu kojom želi privući privatni kapital u veliki infrastrukturni program vrijedan oko 150 milijardi dolara. Radi se o obnovi vojarni, baza, stambenih kompleksa, energetskih mreža i logističkih objekata diljem SAD-a i u inozemstvu.
Ta inicijativa sugerira da američka vojska polako uvodi logiku Wall Streeta u sustav obrane: umjesto da sve gradi i plaća sama država, želi partnerstvo s privatnim investitorima koji bi uložili vlastiti novac i potom zarađivali kroz dugoročne aranžmane.
Tajnik američke vojske Daniel Driscoll i ministar financija Scott Bessent održali su prošlog ponedjeljka forum s oko petnaest najpoznatijih fondova rizičnog kapitala s Wall Streeta kako bi razgovarali o mogućim scenarijima.
Driscoll je za Financial Times rekao kako je okupio privatne ulagače kako bi im poručio: „Evo, ovo su svi resursi koje imamo u našim arsenalima i skladištima, a koje nedovoljno koristimo... Koje su to vrste projekata na kojima možemo surađivati i u koje vas možemo uključiti?“
Tajnik vojske, najviši civilni dužnosnik službe, rekao je da je od investicijskih skupina zatražio da izrade „pametne ili jedinstvene modele financiranja“ koji bi pomogli zadovoljiti infrastrukturne potrebe vojske. Cerberus, jedan od fondova koji je sudjelovao na sastanku, osnovao je Steve Feinberg, koji je Trumpov zamjenik ministra obrane. Feinberg je obećao da će se povući iz vlasničkog udjela u Cerberusu nakon što je imenovan.
Cerberus, koji upravlja s više od 65 milijardi dolara imovine, jedan je od najvećih ulagača u obrambeni sektor u industriji privatnog kapitala te je izdvojio milijarde dolara kroz fond za strateški opskrbni lanac namijenjen tvrtkama koje smatra ključnima za američke nacionalne interese.
Među ostalim skupinama koje su sudjelovale na sastanku bili su Advent International, BDT & MSD te nekoliko velikih obiteljskih ureda, rekli su izvori upoznati s događajem. Apollo, Advent, BDT & MSD, Carlyle i KKR odbili su dati komentar američkim novinarima. Carlyle, koji upravlja s 465 milijardi dolara, također je veliki ulagač u obrambene tvrtke i ostvario je mnoge svoje rane dobitke 1990-ih i ranih 2000-ih na ugovorima s Pentagonom.
„Zapravo želimo samo konkretne, ‘mesnate’ projekte“, rekao je.
Ovi prijedlozi još su jedan primjer nastojanja Trumpove administracije da surađuje s industrijom privatnog kapitala vrijednom 13 bilijuna dolara, ali i prvi pokušaj da se neki od najvećih ulagača s Wall Streeta izravno uključe u nacionalnu sigurnost SAD-a. Driscoll je dodao da bi projekti mogli uključivati izgradnju podatkovnih centara i postrojenja za preradu rijetkih zemnih metala, te bi mogli uključivati dogovor po kojem bi savezna vlada zamijenila zemljište za računalnu snagu ili proizvodnju iz prerade rijetkih metala.
Tajnik je grupi opisao prijedlog riječima: „Umjesto da nam za zemljište platite novcem, platite nam računalnom snagom.“ Jedan sudionik foruma otkrio je kako se raspravljalo o tome kako bi fondovi privatnog kapitala mogli graditi podatkovne centre na vojnim bazama i sklapati ugovore o najmu s vladom, sve s ciljem ubrzanja gradnje i smanjenja kapitalnih troškova.
Novi razgovori između vlade i investitora uslijedili su nakon izvršne uredbe predsjednika Donalda Trumpa iz kolovoza, kojom se američkim mirovinskim fondovima omogućuje ulaganje u privatnu imovinu, što je još jedan znak podrške industriji privatnog kapitala.
Opisana potraga za kapitalom događa se upravo u vrijeme dok se planira obnova zastarjele vojne opreme. Tajnik, koji ima iskustvo u investicijskom bankarstvu, rekao je za Financial Times kako proračun iznosi samo 15 milijardi dolara za ulaganja u vojnu infrastrukturu u sljedećih deset godina, iako mu je potrebno 150 milijardi.
„Nalazimo se u rupi iz koje se nećemo moći izvući bez kreativnih rješenja koja dolaze izvana. Mogu nedvosmisleno reći da je pristup Silicijske doline apsolutno idealan za vojsku“, rekao je u govoru pred Udrugom kopnene vojske Sjedinjenih Država prošlog tjedna.
Pentagon je već objavio u srpnju da će potrošiti 400 milijuna dolara kako bi postao najveći dioničar američkog proizvođača rijetkih zemnih metala MP Materials. Tajnik je za Financial Times rekao da bi vojska mogla kupovati udjele u tvrtkama na sličan način, te da želi razviti stratešku zalihu kritičnih minerala; djelomično potaknutu kineskom odlukom o ograničavanju izvoza rijetkih minerala.
Izvor ne daje detalje o tome koliko će objekata izvan SAD-a biti uključeno („diljem SAD-a i u inozemstvu“), niti su javno dostupni službeni dokumenti vojske koji potvrđuju sve navedene brojeve (npr. koliko se zemljišta razmjenjuje za računalnu snagu, koliko će fondovi dobiti prihode, koji su konkretni modeli).
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....