Turističkim zajednicama kao da se daje izvršna vlast, za što oni niti imaju resursa niti stvarne ovlasti. Upravljanje turističkim destinacijama preuzet će velike hotelske kuće koje imaju glavnu riječ u TZ-ima. Ograničenjem otvaranja novih kapaciteta zadržavamo status quo po pitanju kvalitete obiteljskog smještaja i sprečavamo razvoj turizma 5 zvjezdica. I zaboravili smo da su do devastacije dovele odluke upravo onih struktura koje će sad biti zadužene za sanaciju te devastacije.
Tako bi se mogao sažeti sadržaj malobrojnih komentara na sadržaj pravilnika koji prate Zakon o turizmu, a od 26. srpnja su u javnoj raspravi. Ono što upada u oči je da se u raspravu nije uključila nijedna od 300-tinjak turističkih zajednica u Hrvatskoj, a upravo one će prema ovom Zakonu nositi ovu reformu koja će prije svega zaustaviti bujanje prekomjernih smještajnih kapaciteta.
U raspravu na portalu eSavjetovanja koja je otvorena do pred kraj kolovoza nisu se uključili ni nakon što ih je na to u dopisu prije tjedan dana pozvao sam ministar Tonči Glavina. To se i moglo očekivati nakon što smo tek neslužbeno mogli saznati što ih sve brine oko ove reforme, od toga da nemaju resurse za sve što se od njih očekuje pa do toga da ih ne zabavlja donošenje nekih propisa na čiju provedbu neće imati nikakav utjecaj. Nije zanemariva ni financijska komponenta projekta koji će ih koštati po desetke tisuća eura za angažman konzultanata za izradu planova upravljanja destinacijama. Javno se ne žele izjašnjavti jer se, ukratko, ne žele zamjeriti ministru.
TZ-ima izvršna vlast? Nevjerojatno!
I ova nekolicina kritičara koji su se uključili u javnu raspravu ima problem s ovlastima TZ-a.
Stevo Žufić iz Istre primijećuje da sastav radne skupine za metodologiju izračuna prihvatnih kapaciteta koji se predlaže u pravilniku nije reprezentativan i složen je bez kriterija.
"U radnoj skupini uopće se ne vide predstavnici lokalne samouprave koji su legitimni predstavnici svih građana i bez njih nije moguće utvrditi prihvatni kapacitet i na njihovom području, a bez njih nije moguće utvrditi bilo kakve restrikcije. U radnoj skupini nema ni privatnih iznajmljivača o kojima se u najvećoj mjeri govori kada se govori o overturizmu, a ne vide se ni predstavnici malih poduzetnika (ugostitelji, agencije, prijevoznici, organizatori izleta, sporta u turizmu, trgovine, zabave, taxi, servisa koji su vezani za turizam, svih mogućih usluga u turizmu, OPG-a). Nema ni predstavnika gospodarske i obrtničke komore", kaže Žufić.
I Marko Ćosić smatra da odgovornost za upravljanje i ograničavanje apartmanizacije i overturizma treba biti na općinama, jer su one bolje informirane o lokalnim potrebama i uvjetima, a boji se i potencijalnih sukoba interesa kod turističkih zajednica, koje su primarno usmjerene na promociju turizma.
Komentar Željka Matića ide u sličnom smjeru, njemu je nevjerojatno da se turističkim zajednicama daje izvršna vlast.
"U mnogim turističkim mjestima, u turističkim zajednicama većinu glasova imaju vlasnici hotela koji u biti ne živi u tim općinama, gradovima, i ti ljudi koji tu ne žive, nego imaju primarni cilj stvoriti što veći profit i odnijeti ga iz tog mjesta, dobivaju alat za samovladu na određenom području.
Turističke zajednice nisu u mogućnosti pripremati i donositi bilo kakve strateške dokumente, naročito ne ove koji se tiču svih stanovnika određene destinacije. Ovo je u biti pokušaj nove okupacije Hrvatske i novih pogodovanja nekoliko odabranih tvrtki koje će po kalupu raditi te dokumente za sve turističke zajednice. Lokalna zajednica koja donosi urbanističke i druge planove, upravlja javnim površinama i pomorskim dobrom jedina može donositi i akte iz područja turizma", smatra Matić.
Automatski ograničavamo 5 zvjezdica
Dalibor Mršić pak predlaže da se jedinicama lokalne samouprave naloži donošenje jasnih odluka o broju apartmana s 5 zvjezdica u odnosu na druge kategorije, među ostalim jers e radi o objektima koji se grade da imaju što manji utjecaj na okoliš.
"Ovo je važno kako bi se omogućila transformacija ponude od smještaja niže kategorije prema vrhunskim smještajnim kapacitetima. Naime, trenutni prijedlog pravilnika može rezultirati blokiranjem proširenja ponude za vrhunsku klijentelu u smještajima s 5 zvjezdica zbog preopterećenosti destinacije smještajem niže kategorije. Također, smještaji prilagođeni osobama s invaliditetom u kolicima trebali bi biti izuzeti iz kvota, s obzirom na njihovu važnost za tržište koje radi duži dio godine, a ponuda takvog smještaja je zanemariva", kaže Mršić.
Mate Boban upozorio je na veliku zamku provedbe Zakona o turizmu koja bi mogla donijeti diskriminaciju manjih mjesta na Jadranu.
"Imamo situaciju da primjerice općina Podgora, koja je 1 kategorija po razvijenosti turizma, automatski pod sebe stavlja i sva okolna mala mjesta. Tako i moji roditelji koji su u mjestu Mala Duba odmah spadaju pod 1 kategoriju, a u Maloj Dubi jedva da se dućan otvori 20.06., nema kanalizacije, jedino je mjesto na Makarskoj rivijeri koji nema skraćenu petlju i izgrađen DTK kako bi telekomi mogli provući kabel ili dao Bog optiku, turisti su nam na 4-5 MB brzini u 2024. godini. Podgora je nakrcana, sama ispuca kapacitet svih drugih mjesta i onda mi ne možemo graditi dodatne objekte i baviti se turizmom, jer je velika riba pojela malu", kaže Mate Boban.
Plodno tlo za korupciju
Darko Grošić upozorava kako Pravilnik o pokazateljima za praćenje razvoja i održivosti turizma neće uzeti u obzir već sagrađene objekte te broj kreveta u njima, posebno na obali.
"U tim objektima u toku najvećeg vršnog opterećenja se nalaze i vlasnici te njihovi "prijatelji". Dakle ti objekti su već priključeni na svu komunalnu infrastrukturu i imaju dozvolu za upotrebu. Koji to propis može zabraniti vlasniku tog objekta da izvrši naknadnu kategorizaciju prema važećem Pravilniku ako ispunjava sve uvjete?
Zar odluka JLS može derogirati sve uporabne dozvole, propise i Ustavne odredbe te zabraniti vlasniku da radi sa svojim objektom što želi? S druge strane, u donošenju mogućih odluka u JLS postoji velika vjerojatnost nepotizma i korupcije. Samo da podsjetim, da su urbanističke planove donosila predstavnička vijeća JLS, da je ministarstvo turizma poticalo građane da rade objekte sa bazenima i čak ih svojedobno i sufinanciralo, da je država dozvolila da hotelske tvrtke bez ikakvih dozvola u kampove dovezu kamp kućice – apartmane i to u svih cca 800 kampova po 200 takvih kućica ukupno oko 16.000 kamp kućica tj. oko 220.000 kreveta. Nitko ne komentira koliko su kamp kućice-apartmani te objekti sa bazenima opteretile komunalnu infratrukturu JLS", pita se Grošić.