Rekordna ulaganja u europske tehnološke startupe, ove godine nastalo 18 ‘jednoroga‘

Europski tehnološki startupi ove su godine uspjeli privući rekordnu razinu investicija koja bi ukupno mogla dosegnuti 41 milijardu dolara, što je 500 milijuna dolara više nego u 2019. godini.

Kako se navodi u ovoga tjedna objavljenom izvještaju „State of European Tech”, koji izrađuje britanski fond rizičnog kapitala Atomico, nakon usporavanja tijekom prve polovice godine, samo u rujnu je u europske tehnološke startupe investirano više od pet milijardi eura.

Navodi se da u Europi postoji više od 140 tisuća startupa, a od njih je više od 43 tisuće onih koji su imali barem jednu rundu investicija, pri čemu je njih oko 15 tisuća prikupilo do dva milijuna dolara, a samo njih 74 više od 250 milijuna dolara. Na žalost, o Hrvatskoj i njenim startupima u tom izvještaju jedva da ima riječi, a informacije o ulaganjima su manjkave - u grafu se navodi ukupni iznos investicija u 2020. godini od 17 milijuna dolara dok se u 2019. godini pojavljuje iznos od 154 milijuna dolara (nije specificirano na što se pritom konkretno misli). Kao što znamo, samo je Infobip ove godine primio investiciju veću od 200 milijuna dolara.

Analizirajući startup scenu, za Sloveniju se, primjerice, navodi da na milijun stanovnika ima 186 startupa (za Hrvatsku nema podatka), a Estonija se ističe kao europska „prijestolnica” startupa (ako se njihov broj gleda po glavi stanovnika); iza nje je Irska, a slijede Danska, Finska i Nizozemska.

Lavovski dio kapitala pokrivaju stranci

Što se tiče kumulativnog iznosa investicija rizičnih fondova primljenog u zadnjih pet godina po zemljama, na prvom je mjestu UK, slijede Njemačka, Francuska, Švedska i Nizozemska. Autori izvještaja primjećuju da kapital investiran u europske tehnološke stratupe raste ne samo zbog više ulagačkih rundi koje su realizirane nego i povećanja njihove prosječne veličine, a London, Paris i Berlin su top tri huba po broju sklopljenih dealova. Što se tiče stranih investitora, i dalje raste njihov broj iz SAD-a, pri čemu je udjel američkih investitora veći u UK-u i Njemačkoj nego u Francuskoj.

Neko pravilo je, pokazuje se, da do iznosa od dva milijuna eura većinu predstavljaju domaći ulagači, a lavovski dio kapitala pokrivaju stranci (najčešće Amerikanci) kad su u pitanju ulagačke runde veće od 100 milijuna dolara.

Europske fintech kompanije privukle su više kapitala u ovoj godini od bilo koje druge industrije (u zadnje dvije godine u njih je investirano ukupno više do 20 milijardi dolara), a ističu se primjeri Klarne sa 850 milijuna dolara u dvije runde te Revoluta sa 500 milijuna dolara. I kompanije koje izrađuju softverska rješenja za kompanije bile su silno popularne među ulagačima. Startupi u sektoru prometa i energetike su također primili velike iznose, ali iznos je niži nego u 2019. godini. Gleda li se pak prema tehnologiji koja je u srži razvoja, kompanije koje se bave umjetnom inteligencijom, proširenom i virtualnom realnosti, dronovima, robotima itd., ove su godine privukle 8,9 milijardi dolara investicija, što je pad u odnosu na prošlu godinu.

Kako se navodi u izvještaju, u ovoj je godini u Europi zahvaljujući investicijama „nastalo” čak 18 tehnoloških startupa čija je valuacija premašila milijardu dolara (tzv. jednorozi), a u njih 13 su uložili fondovi rizičnog kapitala. Dva europska startupa su premašila 10 milijardi dolara valuacije u ovoj godini, a dva su giganti sa 50 milijardi dolara (Adyen i Spotify). U Europi je trenutno, prema Atomicovom izvještaju, više od 200 startupa koji se mogu okititi nazivom „jednorog”.