Promet nekretnina lani je pao u 12 županija, dok je u njih devet, mahom na sjeveru i istoku zemlje, zabilježen veći broj kupoprodaja nego u 2022., jedna je od informacija koju donosi obuhvatni novi portal Ministarstva financija, a omogućuje usporedbu poreznih sustava zemalja EU, kao i brojne podatke o porezima na nacionalnoj razini.
Kada je riječ o nekretninama, pregled obuhvaća kupoprodaje za koje je Porezna uprava provela postupak utvrđivanja porezne osnovice, a iz njih proizlazi da ih je u Zagrebu lani bilo 18.307 ili 7,2 posto manje nego godinu ranije. Još veći pad bio je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, broj kupoprodaje nekretnina pao je deset posto, na 10.497. Najveći interes za trgovanje nekretninama bio je u Varaždinskoj županiji, promet je povećan za čak 52 posto, na 5309 realiziranih ugovora, a slijedi Šibensko-kninska. U plusu su i Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija.
Podaci Porezne uprave pokazuju da su se najviše kupovale "različite nekretnine" - poslovne, proizvodne ili trgovačke zgrade/kompleksi te ugostiteljsko-turističke zgrade: na njih se odnosi četvrtina svih kupoprodaja. Slijede poljoprivredna zemljišta te stanovi i apartmani koji čine po oko 20 posto ukupnih kupoprodaja, a četvrto mjesto zauzimaju građevinska zemljišta.
Pri kupnji nekretnina u Hrvatskoj proteklih su godina značajno mjesto zauzimali stranci, osobito u godini prije uvođenja eura, a podaci za prošlu godinu pokazuju blago posustajanje. No, to se ne odnosi na susjede Slovence koji su kupili 3392 nekretnine, oko 100 više nego godinu ranije, zauzevši prvo mjesto po broju kupljenih nekretnina u Hrvatskoj. Godinu ranije na tom su mjestu bili Nijemci, među kojima je sigurno velik broj hrvatskih iseljenika. Oni su lani kupili oko tri tisuće nekretnina, 20-ak posto manje nego u 2022. godini. Od ostalih zemalja nekretnine u Hrvatskoj najviše kupuju stanovnici Austrije, Češke i Slovačke.
Za funkcionalnije tržište nekretnina nužnim se smatra veće oporezivanje, ali do sada se to pokazalo teško ostvarivim. Predstavljajući novi portal na 7. Poreznoj konferenciji: "Nova generacija poreza: Sadašnjost i budućnost oporezivanja", u organizaciji zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i tvrtke Deloitte Hrvatska, ministar financija Marko Primorac je ponovio da u ovoj godini neće biti uvođenja novih poreza. No, u budućnosti će se vidjeti i eventualno odlučivati o tome hoće li se postojeći porez na kuće za odmor u određenoj mjeri modificirati i hoće li se uvoditi novi porez na tragu ranijih prijedloga o oporezivanju nekretnina.
Ove godine je tek djelomično izmijenjena struktura poreznog opterećenja, u smislu prebacivanja s rada na imovinu, "čime se postupno ostvaruju i željeni učinci često spominjanog poreza na nekretnine“. Do 2024. kuće za odmor mogle su se maksimalno oporezivati s dva eura po četvornom metru, a od sada je maksimalna granica pet eura. "Pritom, od 463 jedinice koje su u 2023. imale porez na kuće za odmor, 136 je utvrdilo taj porez u većem iznosu od dva eura, a 52 jedinice u maksimalnom iznosu od pet eura“, kazao je Primorac. Dodao je i kako je porastao broj jedinica koje su povećale paušalni porez u turizmu.
Pod definiciju kuća za odmor, pojasnio je, spadaju i prazni stanovi kojih je samo u Zagrebu oko 50 tisuća, kao i oni koji se izdaju u kratkoročni najam.