Na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa održana je konferencija Jean Monnet ORPHEUS, na kojoj su vodeći akademici, stručnjaci i predstavnici poslovne zajednice raspravljali o aktualnim globalnim trgovinskim odnosima, s posebnim naglaskom na politike bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, položaj Europske unije te odgovor Kine.
Središnja panel diskusija okupila je tri perspektive: američku, kinesku i poslovnu. Prof. Pavel Savor sa Sveučilišta DePaul analizirao je neizvjesnosti i kontradikcije unutar Trumpove administracije, istaknuvši neusklađenost ciljeva poput smanjenja deficita i očuvanja tržišne stabilnosti. Dr. sc. Zvonimir Stopić dao je uvid u kineski odgovor na američke carine i širu geopolitičku strategiju Pekinga, posebno kroz inicijativu "Pojas i put". Josip Ćesić, suosnivač Gideon Brothersa, podijelio je praktične izazove koje trgovinska neizvjesnost donosi za tehnološke kompanije koje posluju između Kine, Europe i SAD-a. Panel je zaključen promišljanjima o automatizaciji kao ključnom faktoru u nadmetanju velikih ekonomskih sila, te ulogom države u razvoju tehnologija budućnosti, što je istaknuo dekan ZŠEM-a dr. sc. Mato Njavro, pozivajući se na rad Mariane Mazzucato.
"Trump ne zna što želi"
Pavel Savor, profesor financija na Driehaus College of Business (DePaul University u Chicagu), analizirao je neizvjesnosti koje proizlaze iz Trumpove administracije te potencijalne implikacije carinske politike SAD-a za globalnu ekonomiju.
„Svi pokušavaju razumjeti što aktualna američka administracija zapravo želi postići nakon takozvanog ‘Dana oslobođenja‘ u SAD-u. Ključno pitanje jest žele li oni zapravo dugotrajni trgovinski rat ili je riječ tek o privremenoj taktici koja bi uskoro mogla biti povučena“, rekao je Savor, naglašavajući da čak ni sami kreatori politike u Washingtonu nemaju potpuno jasnu viziju.
„Vrlo je rijetko da imamo situaciju u kojoj ni sami donositelji odluka ne znaju točno što žele. Trenutačno je ključni donositelj odluka sam Trump, dok njegovi savjetnici imaju različite perspektive i ciljeve koji mogu biti kontradiktorni“, dodao je.
Savor je istaknuo da Trump želi značajno smanjiti trgovinski deficit i potaknuti kompanije da vrate proizvodnju u SAD. Međutim, naglasio je kako su ciljevi poput smanjenja deficita i stabilnosti kapitalnih tržišta teško spojivi.
„Trump kaže da su carine privremene i da samo želi preplašiti tvrtke kako bi preselile proizvodnju u SAD. No nitko neće graditi milijunske tvornice na temelju privremenih carina“, ističe Savor.
Govoreći o reakcijama tržišta na uvođenje carina, Savor objašnjava: „Tržišta su isprva reagirala snažno jer nitko nije očekivao takve poteze. Kasniji oporavak sugerira da tržišta ipak ne očekuju najgori scenarij – potpunu trgovinsku blokadu ili embargo prema Kini. Tržišta stalno ažuriraju svoja očekivanja i vjeruju kako će se situacija na neki način riješiti bez eskalacije u ekstreman trgovinski rat.“
Upozorio je na kompleksnost predviđanja tržišnih reakcija: „Tržište je poput biljara. Kada su loptice već u pokretu, nemoguće je točno predvidjeti posljedice. Upravo zato reakcije tržišta na iznenadne događaje često izgledaju pretjerano dramatično.“
"Kina je odmah bila jasna"
Dr. sc. Zvonimir Stopić, stručnjak za suvremene međunarodne odnose Kine i jugoistočne Europe, istaknuo je kako je Kina vrlo jasno pokazala svoj stav odmah nakon najave američkih carina.
„Dok su mnoge zemlje bile prilično konzervativne nakon što je Trump najavio carine, Kina je odmah poručila kako neće popustiti ni milimetra“, rekao je Stopić.
Naglasio je kako određeni oblik natjecanja između SAD-a i Kine traje već dugo, a znatne promjene vidljive su od 2016. i 2017. godine. „Nisu sve te promjene rezultat samo Trumpove trgovinske politike. Kina je paralelno poduzimala vlastite inicijative. Nakon globalne financijske krize Kina je počela značajno diversificirati svoju ekonomiju“, istaknuo je Stopić.
Posebno je naglasio važnost kineske inicijative "Pojas i put" koju je Kina pokrenula 2013. godine. „U početku je to bila samo ideja na papiru, ali sada više od 50 posto kineske globalne trgovine otpada upravo na zemlje uključene u ovu inicijativu, smanjujući tako ovisnost o SAD-u i Europskoj uniji“, kazao je Stopić, te dodao kako SAD danas zauzima oko 16 posto globalnog tržišta. Kina oko 18 posto, a EU oko 14 posto. „Iako te tri velike ekonomije zajedno čine gotovo polovicu globalne trgovine, Kina ima veliku prednost jer već 15 godina sustavno diversificira svoje ekonomske veze s drugim dijelovima svijeta“, rekao je Stopić.
Stopić je također napomenuo kako je Kina posljednjih godina svjesno smanjila svoj obujam trgovine sa SAD-om. „Oni nisu samo reagirali na Trumpove mjere, već su samostalno počeli smanjivati trgovinu sa SAD-om. Osim toga, Kina je implementirala mjere koje povećavaju konkurentnost njezinih proizvoda na tržištima izvan SAD-a i Europske unije“, poručio je Stopić.
"Komplikacije zbog neizvjesnosti"
Josip Ćesić, suosnivač i izvršni direktor za tehnologiju u tvrtki Gideon Brothers, objasnio je praktične izazove koje trenutačna neizvjesnost zbog trgovinskih tarifa SAD-a stvara za kompanije koje proizvode fizičke proizvode, poput robota i autonomnih viličara.
„Moramo unaprijed ulagati kapital kako bismo proizveli proizvode koje zatim isporučujemo kupcima. Međutim, trenutno naručujemo opremu i komponente bez jasne predodžbe koliko će nas na kraju koštati zbog potencijalnih promjena tarifa“, rekao je Ćesić. Naglasio je da ponude za komponente već sada sadržavaju klauzule o mogućem prilagođavanju cijena temeljem promjena tarifa, što značajno otežava financijsko planiranje.
Ćesić je također upozorio na promjene u bankarskom sektoru koje dodatno otežavaju poslovanje tehnoloških startupa.
„Nakon što je SVB (Silicon Valley Bank) imao poteškoća, mnoge druge banke poput HSBC-a ili kanadskog CIBC-a postale su vrlo oprezne i restriktivne u odobravanju kredita, osobito ako postoji rizik od negativnog utjecaja tarifa na poslovanje. Banke procjenjuju da dugoročno možda neće moći naplatiti svoje zajmove zbog dodatnih troškova nastalih uslijed tarifa“, istaknuo je Ćesić.
Tvrtka Gideon Brothers, koja zapošljava nešto manje od stotinu ljudi između Hrvatske i SAD-a, ima razvojni tim u Hrvatskoj, no najveći dio komercijalnih aktivnosti odvija se na tržištima SAD-a i Kanade.
„Samo dio proizvodnje obavljamo u Hrvatskoj, dok se završno sklapanje događa u SAD-u, odakle isporučujemo proizvode američkim i kanadskim kupcima. Mnoge komponente nabavljamo iz Kine i drugih zemalja, što znači da smo pogođeni tarifama i na relaciji između Europe i SAD-a. Dodatna komplikacija je neizvjesnost oko mogućih promjena trgovinskih odnosa između SAD-a i Kanade, zbog čega moramo provoditi vrlo složene scenarije modeliranja troškova poslovanja“, zaključio je Ćesić.
"Kinezi više pričaju o Europi, nego o SAD-u"
Stopić je komentirao je položaj Europe u kontekstu trgovinskih odnosa s Kinom i SAD-om.
„Posljednjih godinu i pol dana prisustvovao sam brojnim konferencijama i predavanjima u Kini, gdje je Europa bila glavna tema rasprave, čak više od SAD-a. Kina zna što može očekivati od SAD-a i Trumpove administracije te anticipira nastavak konfrontacije bez obzira na to tko dođe nakon njega. Međutim, Europa ostaje velika fokusna točka za Kinu“, istaknuo je Stopić.
Kina se, prema njegovim riječima, i dalje nada nekoj vrsti dogovora s Europskom unijom koji bi mogao ublažiti negativne posljedice konflikta sa SAD-om. „Kada Kina ne može postići dogovor s EU kao cjelinom, okreće se bilateralnim sporazumima s pojedinačnim državama članicama“, kazao je.
Stopić je naglasio da Kina, unatoč uvriježenom mišljenju da planira desetljećima unaprijed, često prilagođava svoje planove na godišnjoj razini. Naveo je primjer planiranog sporazuma o ulaganjima između EU i Kine, koji je bio prihvaćen, ali nikada ratificiran.
„Brexit je bio veliki udarac za Kinu. Uložili su između 50 i 60 milijardi dolara u Veliku Britaniju, koja je trebala biti vrata za kineski kapital u Europu. Brexit je potpuno promijenio situaciju“, rekao je Stopić.
Kao važnu polugu kineske strategije prema Europi naveo je pristup rijetkim mineralima ključnim za proizvodnju računalnih komponenti i čipova. „Gotovo sve potrebno za proizvodnju čipova dolazi iz Kine ili prolazi kroz kineske tvrtke, što predstavlja ključnu stratešku prednost. Kina i Europa trebaju jedna drugu, a upravo bi minerali mogli biti važan adut u budućim pregovorima“, objasnio je Stopić.
Borba zbog automatizacije
Ćesić, suosnivač i izvršni direktor za tehnologiju tvrtke Gideon Brothers, istaknuo je kako je automatizacija horizontalna industrija koja utječe na brojne različite sektore, uključujući čipove, prehrambenu industriju, tekstilnu industriju, automobilski sektor i druge.
„Prema preliminarnim projekcijama Međunarodne federacije za robotiku za 2024., gotovo 50 posto svih robota globalno bit će postavljeno upravo u Kini. Kad zbrojimo SAD, Europu, Japan, Južnu Koreju, Tajvan, Maleziju, Indiju i Australiju – sve zemlje koje intenzivno ulažu u automatizaciju – one zajedno imaju približno jednaku razinu automatizacije kao sama Kina“, kazao je Ćesić.
Ćesić je dodatno pojasnio da se aktualne rasprave o ponovnom vraćanju proizvodnje u SAD (reshoring) ili povećanoj industrijskoj automatizaciji u Europi, zapravo odnose na razinu automatizacije.
„Nakon uvođenja tarifa od strane SAD-a, vidjeli smo memeove iz Kine koji sugeriraju da Amerikanci žele vratiti radno intenzivne industrije kući. No, nije riječ o tome. Radi se zapravo o vraćanju robota, odnosno automatizirane proizvodnje. Kad je Trump objavljivao carine tijekom ‘Dana oslobođenja‘, uz njega je govorio jedino predstavnik sindikata radnika automobilske industrije. To ukazuje da, iako naizgled želi održati dobre odnose sa sindikatima, ključ svega je zapravo automatizacija. Borba između SAD-a i Kine zapravo je rat oko razine automatizacije", istaknuo je Ćesić.
Zaključio je zanimljivim detaljem s nedavne konferencije u Chicagu, jedne od najvećih u svijetu za teme opskrbnih lanaca, gdje je automatizacija bila središnja tema.
„Poznajem gotovo sve relevantne kompanije u industriji, ali na konferenciji su se pojavile dvije velike kineske tvrtke za koje gotovo nitko u industriji do sada nije čuo. Upravo u tome leži stvarna prijetnja američkoj ekonomiji“, rekao je Ćesić.
Zaključno, dekan ZŠEM-a dr. sc. Mato Njavro istaknuo je važnost uloge države u razvoju industrija budućnosti. Pozvao se na knjigu poznate ekonomistice Mariane Mazzucato The Entrepreneurial State, u kojoj autorica tvrdi da mnoge ključne tehnologije koje danas koristimo – poput interneta i GPS-a – nisu rezultat isključivo privatnih inovacija, već plod višemilijardskih državnih ulaganja, osobito u vojni sektor SAD-a.
„To je, na neki način, oblik državnih subvencija“, rekao je Njavro, dodajući kako su početni rizici u razvoju takvih tehnologija toliko veliki da ih nijedna privatna kompanija ne bi mogla preuzeti bez snažne državne potpore.
Zaključno, dekan ZŠEM-a dr. sc. Mato Njavro istaknuo je važnost uloge države u razvoju industrija budućnosti. Pozvao se na knjigu poznate ekonomistice Mariane Mazzucato The Entrepreneurial State, u kojoj autorica tvrdi da mnoge ključne tehnologije koje danas koristimo – poput interneta i GPS-a – nisu rezultat isključivo privatnih inovacija, već plod višemilijardskih državnih ulaganja, osobito u vojni sektor SAD-a.
„To je, na neki način, oblik državnih subvencija“, rekao je Njavro, dodajući kako su početni rizici u razvoju takvih tehnologija toliko veliki da ih nijedna privatna kompanija ne bi mogla preuzeti bez snažne državne potpore.
Komentari (0)
Komentiraj