Razgovarali smo s vodećim ljudima OTP-a: ‘Bili bismo sretni kada bi u Hrvatskoj postojala odgovarajuća banka za prodaju‘

U trenutku kada se europska bankarska industrija sprema za novu fazu preuzimanja i okrupnjavanja, jedna bankarska grupacija više je nego spremna igrati važnu ulogu u tom procesu. Mađarska OTP grupa trenutačno radi na desetak projekata, mahom na dubinskom snimanju mogućih akvizicija u europskim zemljama u kojima još nisu prisutni. Kako su rekli novinarima tijekom dvodnevnog okupljanja u Budimpešti, u proteklih desetak godina obavili su ih više od stotinu, od kojih se neki nisu realizirali, a neki su uspjeli i banci su donijeli prisutnost u 11 zemalja srednje i istočne Europe, a od prošle godine posluju i na tržištu Uzbekistana.

Na pitanje je li neki od potencijalnih projekata preuzimanja na kojima trenutačno radi i u Hrvatskoj, predsjednik i glavni izvršni direktor OTP grupe Sándor Csányi kaže da kada su u pitanju akvizicije, žele nastaviti s time i povećati udjel u svim zemljama u kojima su prisutni, a među njima je i Hrvatska.

Sandor Csanyi

Ranko Suvar/Cropix

Jako zadovoljni

- Bili bismo sretni kada bi u Hrvatskoj postojala odgovarajuća banka na prodaju, bili bismo zainteresirani. Međutim, u ovom trenutku ne vidimo pravu priliku - rekao je Csányi u kratkom razgovoru za Jutarnji list. No, dodaje kako hrvatskoj ekonomiji ide dobro, makroekonomski pokazatelji su respektabilni, a banka ostvaruje jako dobre rezultate i "jako smo zadovoljni".

Kada je riječ o bankarskom tržištu, Peter Csányi, zamjenik izvršnog direktora i glavni direktor digitalnog sektora grupe, kao i predsjednik Nadzornog odbora banke u Hrvatskoj, navodi da je konkurencija vrlo jaka, uz solidan rast stambenih i potrošačkih kredita, dok se poduzeća već manje oslanjaju na banke kao izvore financiranja pa je rast umjereniji.

U odnosu na tržišne konkurente, kao prednost OTP-a u Hrvatskoj vidi snažnu prisutnost na obali, a u idućih nekoliko godina cilj je povećati svoj udjel u kontinentalnom dijelu zemlje, posebno u Zagrebu, gdje je banka nedavno kupila novu zgradu za svoje urede.

Što u OTP banci misle o aktualnoj inicijativi ukidanja naknade za vođenje tekućeg računa?

- Koliko mi je poznato, Vlada želi ukinuti naknadu i trenutačno smo u razgovorima o detaljima s Ministarstvom financija hoće li to biti novi račun, smanjenje naknade na postojeći račun... Nakon toga moći ćemo više reći o tome kakav će to učinak imati - rekao je. Vladina nastojanja vidi tek kao nastavak trenda koji je u EU počeo prije prije nekoliko godina, kada je ECB počeo poticati zapadne banke na smanjenje naknada u slučaju osnovnog računa. U Mađarskoj, primjerice, od banke se također očekuje da osigura osnovni račun, što je razumljivo jer sve vlade žele da se u zemlji poboljša financijska uključivost, pa i hrvatska Vlada.

Uz organski rast i akvizicije, OTP grupa u sedam je godina povećala svoju aktivu 3,5 puta, "znatno brže od konkurenata". Zapošljava 37.863 ljudi i ima 1312 poslovnica. Poslovanje u Mađarskoj, nekada stopostotno, smanjeno je na trećinu, a značajno je poraslo u drugim zemljama. Tako je tržišni lider u pet zemalja: pored Mađarske, u Crnoj Gori, Bugarskoj, Sloveniji i Srbiji. U Hrvatskoj je četvrta banka po veličini, s udjelom od 10,6 posto (prema podacima HNB-a).

Rekordna dobit

U proteklim desetljećima tržište istočne Europe mahom su zauzele talijanske i austrijske banke, pa u OTP grupi naglašavaju kako su oni danas jedina međunarodna banka koja ujedno ima i sjedište u srednjoj i istočnoj Europi, pritom u nedavno izrađenom, vrlo modernom i "work-friendly" zdanju.

Iako se često misli da udjel u vlasništvu banke ima i država, u banci s ponosom podsjećaju da su prva banka u regiji koja je još prije 30 godina privatizirana putem javne ponude dionica. Danas nema glavnog dioničara ni državnog vlasništva, a 60-postotni udjel drže institucionalni ulagači, uglavnom strani, iz SAD-a i Velike Britanije. Najveći pojedinačni dioničar je MOL, s devet posto, zaposleni i menadžment drže udjel od 13 posto, a određeni udjel imaju i mađarski mali dioničari.

Poslovanje na domaćem terenu čini se da je najizazovnije jer je Vlada "vrlo inventivna" kada je u pitanju oporezivanje bankarskog sektora, ali grupacija je vrlo zadovoljna pokazateljima profitabilnosti. Kao i većina banaka, lani je imala rekordnu dobit od 2,6 milijardi eura.

"Stabilnost, rast i profitabilnost, to je naš zlatni trokut", napominju u banci.

Premda je ambicija širenja očita, u OTP grupaciji ne propuštaju naglasiti i svoju privrženost konzervativnim vrijednostima, pa i u pogledu mogućih preuzimanja. Žele iskoristiti samo dobre prilike. A da prilike na tržištu mogu biti vrlo kompleksne, govori iskustvo povlačenja iz Rumunjske i Slovačke. U tim zemljama nisu uspijevali premašiti udjel od tri posto pa su na kraju ocijenili da je bolje povući se i kapital preusmjeriti tamo gdje ga mogu bolje iskoristiti.