analiza

Ratarski potencijali nedovoljno iskorišteni

Preradbeni kapaciteti potrebni su kako se ne bismo sveli na izvoznika jeftine sirovine, a uvoznika skupih finalnih proizvoda, mesa, mlijeka i pekarskih proizvoda, kažu u Smarteru
 Vlado Kos/Cropix
Preradbeni kapaciteti potrebni su kako se ne bismo sveli na izvoznika jeftine sirovine, a uvoznika skupih finalnih proizvoda, mesa, mlijeka i pekarskih proizvoda, kažu u Smarteru

Hrvatsko ratarstvo ima potencijal za rast, no rezultati najboljih proizvođača u ratarskoj proizvodnji pokazuju da svi potencijali nisu iskorišteni te da su potrebni transfer novih znanja i tehnologije, kao i izgradnja preradbenih kapaciteta, kaže se u analizi konzultantske tvrtke Smarter.

Preradbeni kapaciteti potrebni su kako se ne bismo sveli na izvoznika jeftine sirovine, a uvoznika skupih finalnih proizvoda, mesa, mlijeka i pekarskih proizvoda, kažu u Smarteru.

Prema podacima koje iznose, najvažniji izvozni proizvod ratarstva – kukuruz, hrvatski poljoprivrednici su u 2020. zasijali na 258.000 hektara, a očekivani prosječni prinos je 8,8 tona po hektaru, čime će Hrvatska raspolagati s više od 2,27 milijuna tona kukuruza. Kako se zbog devastacije stočarstva domaća potražnja za ku...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
10. prosinac 2025 06:33