INFLACIJA U VELJAČI 11,9%

Rast potrošačkih cijena usporava treći mjesec, analitičari očekuju pad ispod 10 posto u travnju

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić smatra da će inflacija u 2023. biti 6,5%, a analitičari RBA da će biti veća od 7,5%
 Jutarnji list

Iako prevladava dojam da cijene nastavljaju ubrzano rasti, a najave poskupljenja ne prestaju, statistika pokazuje da inflacija u Hrvatskoj usporava treći mjesec zaredom.

Na godišnjoj razini, prema prvoj procjeni DZS-a, potrošačke cijene u veljači rasle su 11,9 posto (11,7 po metodologiji HICP), dok su u odnosu na mjesec ranije više za 0,2 posto. Premijer Andrej Plenković stoga je ustvrdio da se trend "preokreće", podsjećajući da je inflacija u siječnju iznosila 12,7 posto i više od 13 posto u prosincu, te da je to "jako dobro".

Skuplja hrana

Trend usporavanja godišnje inflacije nastavljen je i u eurozoni, četvrti mjesec zaredom, premda sporijom dinamikom nego proteklih mjeseci. Prema procjeni Eurostata, u veljači će u prosjeku iznositi 8,5 posto, a Hrvatska spada među šest zemalja s dvoznamenkastom stopom rasta. No, na mjesečnoj razini cijene u eurozoni su rasle brže nego u Hrvatskoj, 0,8 posto, nakon pada od 0,2 posto u siječnju, što upućuje da obuzdavanje inflacije neće ići baš lako.

Za usporavanje inflacije na godišnjoj razini u Hrvatskoj i eurozoni, ocjenjuje Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK, zaslužne su niže cijene energenata, dok je hrana sve skuplja, unatoč tome što su globalne cijene hrane i poljoprivrednih sirovina u silaznom trendu.

Iako prva procjena ne donosi pregled strukture kretanja cijena prema uobičajenoj klasifikaciji, u HUP-u ipak ističu da su cijene hrane, pića i duhana "nepromijenjene na mjesečnoj razini" te da je to "drugi mjesec zaredom slabijeg intenziteta u odnosu na početak prošle godine".

Kategorije hrane, piće i duhana, pokazuju podaci DZS-a, u Hrvatskoj su u veljači poskupjele 15 posto (u siječnju 15,4 posto) u godinu dana, dok su u odnosu na prethodni mjesec ostale na istoj razini. Također, energija je skuplja 13,4 posto nego prije godinu dana, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije 10,3 posto, a usluge 8,9 posto. Cijene usluga u mjesec dana poskupjele su 0,1 posto, a energije 0,8 posto.

Novi paket mjera koji je Vlada najavila za travanj trebao bi ublažiti inflatorne pritiske i u narednom razdoblju, ali analitičari ne dvoje da će inflacija i dalje zadavati dosta teškoća nositeljima vlasti. "Najavljena poskupljenja robe široke potrošnje u idućim mjesecima svakako će utjecati na mjesečne stope inflacije, ali i dalje očekujemo niže godišnje stope inflacije tijekom godine", kaže Šaravanja.

Nakon prosječnih 10,8 posto u prošloj godini, glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić procjenjuje da će inflacija ove godine iznositi 6,5 posto, dok analitičari RBA smatraju da bi mogla biti veća od 7,5 posto. "Godišnja stopa inflacije nastavit će padati u narednim mjesecima, ispod deset posto u travnju, zahvaljujući padu cijena energenata, povoljnom baznom efektu te jenjavanju inflacije prehrambenih proizvoda", smatra Stojić.

Sve to još uvijek ne znači da je inflacija potpuno svladana, dodaje Stojić, "s obzirom na kontinuirano snažan rast plaća, posebno u uslužnim sektorima, poduprt obnavljanjem ili jačanjem kolektivnih ugovora u Hrvatskoj te diljem EU. Pritom napominje da kompanije traže načine kako amortizirati poskupljenja kroz račun dobiti i gubitka, "kako ne bi ugrozile tržišnu poziciju".

Profiti kompanija

Kako inflacija u eurozoni ostaje visoka, pri čemu osobito brine ona temeljna, koja isključuje energiju i hranu, malo je dvojbi oko toga hoće li ESB nastaviti povećavati kamatne stope. Sredinom ovog mjeseca, kako je najavljeno, očekuje se rast za još 50 baznih bodova, na tri posto, a tržišta računaju s mogućnosti povećanja za dodatnih 75 baznih bodova do kraja ljeta.

Strahujući da bi rast plaća mogao stvoriti inflacijsku spiralu, ESB je pokazao odlučnost da povećanjem kamatnih stopa ohladi potražnju i spusti inflaciju na poželjnih dva posto. No, sada se pokazuje da cijene prema gore više guraju zarade kompanija nego plaće radnika.

Na prošlotjednom okupljanju u finskom selu Inari, navodi Reuters, vodstvu ECB-a prezentirani su podaci koji upućuju na to da tvrtke podižu cijene iznad troškova i profitiraju od inflacije, na račun potrošača koji plaćaju više račune. To je suprotno dosadašnjoj pretpostavci da je nagli rast cijena energije i sirovina samo povećao troškove.

"Očito je rast profita odigrao veću ulogu u europskoj priči o inflaciji u šest mjeseci", rekao je za Reuters Paul Donovan, glavni ekonomist u UBS Global Wealth Managementu. Podaci Refinitiva pokazuju da su tvrtke za robu široke potrošnje u eurozoni lani povećale marže za 10,7%, za četvrtinu više nego 2019. Slično tome najveći udio domaćih cjenovnih pritisaka ne čine troškovi rada i porezi, već profiti.

Hrana poskupjela više od prosjeka, a energija manje

Novi Vladin paket mjera pomoći za građane i gospodarstvo, koji bi trebao stupiti na snagu 1. travnja, smatraju analitičari RBA, nastavit će ograničavati rast cijena energije, ali i cijena određenih (prehrambenih) proizvoda koje su zamrznute u rujnu 2022.

Tako će se odgoditi i usklađivanje cijena s tržišnim uvjetima. Usporedba s EU pokazuje da su najmanje usklađene cijene energije. Tijekom 2022. porasle su 19,2 posto, 16,1 postotnih bodova niže od prosjeka u EU.

Usto, pokazuje analiza RBA, u 2021. te su cijene bile 61 posto prosjeka EU. S druge strane, cijene hrane značajno premašuju prosječne razine na europskom tržištu, a tijekom prošle godine porasle su 15,6 posto ili 3,7 postotnih bodova više od prosjeka EU.

Iako ne očekuju pad cijena hrane u potrošačkoj košarici, njihov doprinos općoj stopi inflacije, smatraju, smanjivat će se nakon prvog tromjesečja. Ukupna inflacija u ovoj godini, očekuju, u prosjeku će biti "preko 7,5 posto".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. veljača 2024 06:36