Rast dobiti Hrvatskog Telekoma, Podravke i Valamara, profiti Atlantic Grupe i Kraša u padu

Ekonomsko okruženje ostalo je izazovno u prvoj polovici godine s naglašenim usporavanjem rasta BDP-a uslijed smanjenja robnog izvoza zbog pogoršanja ekonomske situacije u zemljama naših glavnih trgovinskih partnera, poteškoća u industrijskom sektoru i pogoršavanja uvjeta financiranja.

Ipak, s procijenjenom stopom rasta od oko 2 posto u prvih šest mjeseci, Hrvatska je blago nadmašila šire područje eurozone koje je u istom periodu realiziralo rast od skromnijih 0,7 posto. Podrška domaćoj ekonomiji pristigla je iz solidne potrošnje građana zahvaljujući povoljnim kretanjima na tržištu rada i ublažavanju inflatornih pritisaka, rastu investicijske aktivnosti pomognute fondovima EU te dobrom početku turističke sezone.

Prehrambene rasle

Prvu polovicu godine obilježio je nastavak povećanja cijena proizvoda većine kompanija kako bi se kompenzirali rastući troškovi proizvodnje i očuvala profitabilnost poslovanja. U takvim je okolnostima na razini dioničkog indeksa Crobex 10 došlo do povećanja prihoda od prodaje od 10,5 posto u prosjeku. Unatoč kontinuiranim pritiscima na rast operativnih troškova poslovanja, čak šest od deset promatranih kompanija uspjelo je povećati neto dobit.

Poslovanje Hrvatskog Telekoma pokazalo je otpornost u inflatornom okruženju. Kompanija je ostvarila rast prihoda od prodaje od 6,2 posto, čime su dosegnuli 492 milijuna eura. Neto dobit kompanije pritom je skočila za 34,9 posto, na 54 milijuna eura. Rast neto dobiti uglavnom je posljedica neoperativnih faktora kao što su smanjeni iznos amortizacije, pozitivan neto financijski rezultat uslijed viših kamatnih stopa te niža porezna davanja.

Prehrambene kompanije ostvarile su rast prihoda od prodaje ponajviše zahvaljujući rastu cijena, ali uz izražene pritiske na profitabilnost uslijed rasta cijena energenata i s time povezano viših transportnih i logističkih troškova, te rasta cijena sirovina za proizvodnju, pakirnog materijala i povećanja troška radne snage. Iznimku pritom čini Podravka, koja je realizirala rast neto dobiti u iznosu od visokih 70,1 posto.

Takva je izvedba, prije svega, posljedica jednokratnog učinka poreznih olakšica u iznosu od 19,7 milijuna eura koje je kompanija primila na temelju Zakona o poticanju ulaganja radi izgradnje novog logističko-distributivnog centra te novog pogona za preradu rajčice. Kada bismo isključili učinak porezne olakšice, normalizirana neto dobit kompanije stagnirala bi s izraženim padom u segmentu prehrane uz istovremeno snažan rast u segmentu farmaceutike.

Atlantic Grupa je u prvih šest mjeseci ostvarila rast prihoda od 15,8 posto, također uvelike zahvaljujući rastu cijena prodanih proizvoda. Ipak, dizanje prodajnih cijena nije bilo dovoljno da potpuno kompenzira rast troškova proizvodnje, pa je dobit prije kamata, poreza i amortizacije smanjena za pet posto u odnosu na godinu prije. Neto dobit je smanjena za 5,4 posto, na 21 milijun eura.

Grupa Kraš u prvoj je polovici godine ostvarila rast poslovnih prihoda od 12,3 posto, na 78,6 milijuna eura, a neto dobit je pritom smanjena za 15,3 posto, na tri milijuna eura.

Utjecaj inflacije

Dobra turistička predsezona rezultirala je snažnim rastom prihoda turističkih sastavnica indeksa CROBEX 10 - Valamar Riviere, Arena Hospitality Groupa te Adrisa (turistički dio biznisa). Povećanje prihoda zabilježio je i ostatak promatranih turističkih kompanija, i to visokih 28,8 posto godišnje u prosjeku u prvoj polovici godine.

Nakon što je u 2022. ostvarila potpuni oporavak poslovanja nakon pandemijske krize te postigla najveće prihode u povijesti grupe, Valamar Riviera je u prvoj polovici ove godine realizirala rast noćenja od 17 posto te rast prihoda od prodaje od 18,7 posto godišnje.

Utjecaj inflacije vidljiv je u povećanju operativnih troškova za 21,2 posto u istom periodu, što je imalo nepovoljan učinak na operativnu dobit kompanije. Arena Hospitality Group nastavio je bilježiti pozitivne poslovne rezultate te s rastom poslovnih prihoda od 41,2 posto godišnje u prvih šest mjeseci 2023. nadmašio ostatak turističkih kompanija sa Zagrebačke burze.

Atlantska plovidba zabilježila je pad prihoda od prodaje od 44,2 posto, na 22,6 milijuna eura, te neto gubitak nešto veći od milijun eura u prvih šest mjeseci. Posljedica je to pada cijena vozarina u odnosu na prošlu godinu.