Rast cijena stanovanja pretekao rast cijena u restoranima i hotelima, evo kakve su prognoze za iduću godinu

Najveći porast cijena u kolovozu zabilježen je u kategoriji stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, više su 8,1 posto nego prije godinu dana, podaci su DZS-a koji je potvrdio prvu procjenu ukupne inflacije u proteklom mjesecu u iznosu od 4,1 posto. Riječ je o kategoriji koja obuhvaća troškove povezane sa stanom ili kućom, uključujući najamninu, održavanje i popravke, kao i troškove potrošene vode, električne energije i plina te drugih energenata koji se koriste za potrebe kućanstva.

Kako objašnjava Zrinka Živković Matijević, glavna ekonomistica RBA, to je prilično očekivano, s obzirom na učinak baznog razdoblja uslijed kombinacije regulatornih promjena i postupnog popuštanja Vladinih mjera koje su prethodno štitile građane od tržišnih oscilacija započetih u jesen 2024. Pritom navodi da su cijene plina u prvih osam mjeseci ove godine rasle 8,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani, toplinska energija 9,9 posto, a električna energija 10,6 posto. U svojim analizama i procjenama inflacije za ovu godinu, analitičari RBA učestalo su navodili da su jedan od rizika da bude i veća administrativne odluke "poput najavljenog postupnog povlačenja preostalih energetskih mjera za potporu kućanstvima". Vlada je upravo to najavila proteklih dana, a javnost bi danas trebala saznati i detalje.

‘Vladine mjere ne mogu trajati zauvijek‘

Znači li to da bi inflacija ove godine mogla biti i viša od posljednjih projekcija koje govore da će po nacionalnom indeksu ove godine u prosjeku iznositi 3,6 posto, nakon tri posto lani.

"Takva mogućnost postoji i treba biti svjestan da Vladine mjere ne mogu trajati zauvijek. Može se postaviti pitanje je li sada pravi trenutak za postupno povlačenje mjera, ali činjenica jest da hrvatska kućanstva imaju više od 40 posto niži trošak električne energije od prosjeka EU", kaže Živković Matijević. Smatra da su neciljane mjere, uz socijalne transfere i snažan rast plaća, na neki način pridonijele poticanju domaće potražnje, čime su dodatno pojačani inflatorni pritisci. "Idealno bi bilo da Vladine mjere budu usmjerene na najranjivija kućanstva i poduzeća te oblikovane tako da očuvaju poticaje za smanjenje potrošnje energije. Pridržavanjem tih načela, Vladina politika može zaštititi najugroženije dijelove društva i izbjeći pretjerano ekspanzivan pristup", smatra analitičarka RBA.

U idućim mjesecima, očito je, najveći pritisak na rast troškova mogao bi dolaziti iz kategorije "stanovanje". Tijekom dva ljetna mjeseca, a i u duljem razdoblju, cjenovni rast predvodilo je ugostiteljstvo. U kolovozu su cijene u restoranima i hotelima bile 7,5 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok su na mjesečnoj razini porasle za 0,7 posto. U razdoblju od deset godina, vlasnici restorana i hotela podigli su cijene za čak 92,2 posto. Hrana je u istom razdoblju poskupjela 55 posto, a ukupna inflacija iznosi 34,6 posto. Od svih 12 kategorija koje čine taj indeks, jedino su cijene odjeće i obuće ostale gotovo nepromijenjene u odnosu na prije deset godina.

Očekivalo se da će ukupna inflacija ove godine rasti sporije nego lani, no to se nije ostvarilo. Ovih je dana i HNB korigirao svoje projekcije te sada očekuje da će prosječna inflacija, mjerena HIPC-om, ubrzati na 4,2 posto, s prošlogodišnjih 4 posto. Prema nacionalnom indeksu potrošačkih cijena, inflacija bi trebala iznositi 3,6 posto, nakon lanjskih 3 posto.