Je li tvrdnja da bi hrvatska ekonomija bez uspješne turističke sezone bila na koljenima, stvarnost ili mit, jedno je od pitanja na koje bi trebao odgovoriti prvi satelitski račun hrvatskog turizma kojeg je ovih dana naručilo Ministarstvo turizma.
Riječ je o statističkoj metodi izračuna turističkih prihoda i njegovih utjecaja na BDP jedne zemlje koja je u nas manje poznata, ali je u razvijenim članicama Europske unije odavno glavni statistički pokazatelj za turizam.
- Španjolska ima satelitski račun za svaku godinu, za nas bi bilo ostvarivo da ga imamo svake dvije godine - kaže nam znanstvenik Instituta za turizam Neven Ivandić, koji je napravio dosad jedini Satelitski račun našeg turizma, onaj za 2011. Prema toj računici, turisti su 2011. potrošili na odmoru u Hrvatskoj osam milijardi i 580 milijuna eura, od čega je četiri milijardi i 600 milijuna eura bio izravan doprinos turizma BDP-u, što daje udio turizma u BDP-u od 10,4 posto.
Otprilike sličnim pokazateljima barata se i u drugim izvorima za rezultate turističke sezone u 2011., no, ističe Ivandić, nije poanta u tome.
- Ključna riječ satelitskog izračuna je bruto dodana vrijednost, iskazana u kunama ili eurima, koju turizam kreira u djelatnostima kao što su hotelijerstvo, ugostiteljstvo, putnički promet i proizvodnja roba i usluga široke potrošnje. Samo s tim podatkom možete dobiti pravi uvid u utjecaj turizma na BDP - ističe Ivandić.
Prema izračunima za 2011., u hotelijerstvu dodana vrijednost turizma je, očekivano, stopostotna, i iznosi milijardu i 520 milijuna eura. I u uslugama smještaja i različitih objekata za odmor turizam kreira cijelu dodanu vrijednost, slično je i kod agencijskog biznisa, dok je iznad pedeset posto prisutan u novostvorenim vrijednostima usluga u zračnom i cestovnom prometu.
S druge strane, u najvećoj 'grani' hrvatskog gospodarstva, djelatnosti proizvoda i usluga široke potrošnje poput hrane, goriva i telekomunikacijskih usluga, u kojoj se 2011. 'okrenulo' 72 milijarde eura, turizam je kreirao naizgled respektabilnih milijardu i 265 milijuna eura nove vrijednosti, ali to je svega četiri posto ukupnog prometa u proizvodima i uslugama široke potrošnje. S tim da je ukupna dodana vrijednost u proizvodnji roba i usluga dvije milijarde i 600 milijuna eura, što znači da cilj naše gospodarske politike mora biti podizanje ukupne dodane vrijednosti u ovoj djelatnosti, pa će i turizam kreirati veću novostvorenu vrijednost.
- Značajne prednosti Satelitskog računa turizma proizlaze iz mogućnost analiziranja potražnje po robama te povezivanja potražnje s proizvodnjom - ističu u Ministarstvu turizma. Iz naručenog satelitskog računa pokušati će, kažu, izmjeriti neizravne i ukupne gospodarske učinke turizma kako bi se sagledali doprinosi svih djelatnosti koji sudjeluju u stvaranju jedinstvenog turističkog proizvoda Hrvatske.
Odgovor na pitanje zašto satelitski račun turizma nije ranije korišten u Vladinim i procjenama Ministarstva turizma, možda se krije i u podatku da će Ministarstvo turizma izradu 'Satelitskog računa turizma u 2016.' zajedno s pripadajućom procjenom neizravnih i ukupnih učinaka turizma' platiti 650 tisuća kuna. Rok za izradu računa je prosinac ove godine, što znači da će njegovi rezultati biti poznati iduće godine.
- Obvezu izrade Satelitskog računa turizma propisuje i Europska komisija. Ministarstvo je započelo s aktivnostima na izradi ovog projekta 2006., kao jednoj od zadaća u okviru pripreme Republike Hrvatske za ulazak u Europsku Uniju, kao i preporuci Eurostata, statističkog ureda Unije, da se tako dobiveni podaci počnu primjenjivati - pojašnjavaju u resornom ministarstvu.
Iako je Institut za turizam prvi cijeloviti satelitski račun domaćeg turizma 'izbacio' prije osam godina, i prije i poslije toga radili su procjene udjela turizma u BDP-u države prema ovoj metodi. Usporedba 2011. s 2007. po pitanju udjela turizma u BDP-u, pokazala je da taj udio raste.
Prije 11 godina turizam je u BDP-u države sudjelovao sa 9,6 posto, dok je 2011. isti pokazatelj iznosio 10,4 posto. Stoga, ako odgovor na pitanje s početka teksta je li naša ekonomija bez uspješnog turizma na koljenima mora pričekati izradu satelitskog računa kojeg je naručilo Ministarstvo turizma, već sada se može procijeniti da utjecaj turizma na BDP jača.
S druge strane, prema podacima Instituta za turizam, u turistički i na svaki drugi način razvijenijim članicama Europske unije poput Francuske ili Španjolske, udio turizma u BDP-u nije veći od sedam posto.
Sateliti vide bolje
Pomalo zbunjujući pridjev satelitski u novoj metodi izračuna prihoda u domaćem turizmu preuzet je od Ujedinjenih naroda, odnosno Svjetske turističke organizacije pri UN-u koja preporuča 'Tourism Satelite Account' kao metodu računanja prihoda od turizma i njihova utjecaja na BDP jedne zemlje.
- Satelit je privezan na središnji sustav nacionalnih računa kako bi omogućio detaljnije sagledavanje važnih područja koja su skrivena u računima, to je otprilike značenje naziva ove metode - kaže Neven Ivandić sa Instituta za turizam.
Dodana vrijednost
Državni zavod za statistiku dodanu vrijednost, koja je ključna za 'Satelitski račun turizma', definira kao povećanje vrijednosti proizvodnje koja je jednaka razlici između bruto vrijednosti proizvodnje i međufazne potrošnje. Bruto dodana vrijednost hrvatskog turizma u 2011., prema podacima iz studije Nevena Ivandića, iznosila je tri milijarde i 970 milijuna eura, što je 10,5 posto ukupne bruto dodane vrijednosti naše ekonomije u tom godištu.