nezainteresirani za online predstave

Publika je željna sadržaja, iskustava i interakcije uživo

Veći dio organizacija u sklopu kulturnih i kreativnih industrija svoju ponudu temelji na direktnoj interakciji i iskustvima koje je teško prenijeti u online okruženju
Luda kuća, predstava
 Matija Kralj

Istraživanje koje je za hrvatski Klaster kreativnih industrija proveo Ekonomski institut Zagreb, pokazalo je da je u Hrvatskoj 2019. bilo 124 tisuće zaposlenih u kulturnom i kreativnom sektoru, da je stvarala 3,5 posto hrvatskog BDP-a te uprihodila 15 milijardi kuna.

- Iako nisu svi u području kreativne i kulturne industrije jednako pogođeni ovom pandemijom, većina već dulje vrijeme trpi negativne posljedice epidemioloških mjera. Oni koji značajno ovise o direktnom kontaktu i interakciji s publikom te čija ponuda različitih iskustava predstavlja srž poslovanja - poput festivala, kazališta i sl. - izvukli su deblji kraj - ističe u priopćenju Sandra Horvat, izvanredna profesorica na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta - Zagreb.

Kazalište kao način provođenja slobodnog vremena i bijega od surove stvarnosti

Upravo spomenuta važnost kontakata glumaca i publike čini kazalište posebnim mjestom koje online varijante, unatoč odličnoj produkciji, teško mogu nadomjestiti. Glumci su u stanju svojom glumom “prenijeti gledatelje u drugi svijet” i stvoriti dojam da i publika sudjeluje u predstavi što uz interakciju s ostalim gledateljima čini temeljne emocionalne motive za odlazak u kazalište. Uz emocionalne motive, ističu se i intelektualni motivi (važnost kulturnog i edukacijskog sadržaja koji kazalište pruža) te socijalni motivi kroz želju za zabavom, opuštanjem i druženjem s prijateljima.

Publika nezainteresirana za online predstave

Iako su istraživanja pokazala da je više od polovice Hrvata za vrijeme pandemije češće koristilo digitalna rješenja nego u periodu prije koronakrize, treba se uzeti u obzir da se navedeni podaci ipak dominantno odnose na online bankarstvo i online kupovinu. S druge strane, istraživanje provedeno na 238 ispitanika u sklopu specijalističkog stručnog diplomskog studija Digitalni marketing na Ekonomskom fakultetu - Zagreb u suradnji s agencijom Ipsos pruža novu perspektivu.

Ispitanici kao razloge posjeta kazalištu najviše navode opuštanje/razbibrigu (25 posto), zabavu (23 posto), druženje s prijateljima (17 posto), obrazovanje (16 posto), a 14 posto ispitanika smatra da kultura ljude čini boljima. U skladu s navedenim rezultatima vrste predstava koje ispitanici najčešće biraju su komedije (60 posto) i drame (21 posto). Najvažniji element kod odabira kazališta je sama predstava (59 posto), preporuka prijatelja i obitelji (15 posto), glumci koji glume u predstavi (11 posto), pa tek na kraju cijena ulaznica (8 posto). Ispitanici u kazalište najviše odlaze s prijateljem/prijateljicom (44 posto) i s partnerom/partnericom (38 posto). Iako 61 posto ispitanika karte kupuje putem interneta (online), samo je 18 posto ispitanika je gledalo predstavu online, dok ih 37 posto planira to učiniti u budućnosti.

Zanimljivo, čak 45 posto ispitanika nije zainteresirano za gledanje predstava online putem. Naime, dodatno istraživanje putem fokus grupa pokazalo je da ispitanici odlaze u kazalište kako bi se zabavili i opustili se te družili s prijateljima što je uslijed pandemije otežano. Kazalište im pruža poseban doživljaj uz koji vežu čak i samo spremanje za izlazak u kazalište te uzbuđenje koje ga prati. U kazalištu im je posebno važna interakcija s glumcima i ostalim gledateljima te mogućnost kulturnog uzdizanja i novih doživljaja koje ne mogu na isti način ostvariti putem ostalih medija.

- Osobito želim istaknuti trud i predanost, izvrsnih, studenata koji su uz mentorstvo i smjernice kolega iz Ipsosa uspješno savladali sve korake istraživačkog procesa te su konačnici na temelju dobivenih rezultati dali konkrente preporuke za unapređenje poslovanja kazališta - napomenuo je Miroslav Mandić, izvanredni profesor na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta - Zagreb.

- Izuzetno smo zadovoljni suradnjom i rezultatima istraživanja koji su potvrdili ono što smo intuitivno osjećali svi u Ludoj kući, a to je da je kazalište živ organizam koji se hrani kvalitetnim interakcijama između publike i glumaca za vrijeme predstave - svako takvo iskustvo je jedinstveno i neponovljivo, i teško ga je prenijeti u online svijetu - zaključio je u priopćenju Rene Bitorajac, direktor i umjetnički voditelj kazališta Luda kuća.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. rujan 2021 07:38