Stotine tisuća različite peradi već je uništeno u Njemačkoj – zbog ptičje gripe. Virus šire ptice selice poput ždralova, koje i same masovno ugibaju. Vrhunac selidbe ptica, pa ni pomora – još nije dosegnut.
Ptičja gripa u Njemačkoj je prisutna tijekom cijele godine, ali s jesenskom selidbom ptica selica broj zaraženih jedinki naglo raste. Procjene pokazuju da je ove jeseni, nakon izbijanja epidemije na farmama, do sada ubijeno i više od 200.000 kokoši, gusaka, pataka i purana.
Prema ocjeni Instituta Friedrich-Loeffler (FLI), saveznog istraživačkog instituta za zdravlje životinjaširenje ptičje gripe među ždralovima u Njemačkoj doseglo je do sada nezabilježene razmjere.
FLI je podigao procjenu rizika od zaraze na „visok“, piše Deutsche Welle. Institut ne isključuje mogućnost da će epidemija dosegnuti razmjere slične onima od prije četiri godine, kada je tijekom zime 2020./21. širom Njemačke moralo biti usmrćeno više od dva milijuna životinja — što je bio jedan od najtežih valova peradarske kuge do sada.
Uzgajivači zabrinuti – traže obvezu zatvaranja peradi u peradarnike
Prema podacima glasnogovornice FLI-ja, tijekom ove godine zabilježeni su slučajevi zaraze na 50 farmi širom Njemačke, od čega 26 samo u listopadu. Broj životinja koje su preventivno usmrćene kreće se od 5.000 do 93.000 po farmi.
Uzgajivači peradi sada traže konkretne mjere, poput uvođenja obveznog držanja peradi u zatvorenim prostorima na razini cijele zemlje. Jer kako se ptičja gripa brzo širi, rastu i strahovi od gospodarskih gubitaka.
„Najveći prioritet mora biti sprječavanje širenja virusa, zaštita peradi i izbjegavanje štete“, rekao je Georg Heitlinder iz pokrajinskog udruženja peradarske industrije Baden-Württemberg. Zatražio je uvođenje tzv. „naredbe o zatvaranju peradi“, što bi značilo da se perad iz slobodnog uzgoja mora držati u zatvorenim objektima.
Raste zabrinutost zbog mogućih nestašica peradarskog mesa i jaja
Središnje udruženje njemačke peradarske industrije (ZDG) već upozorava na moguće nestašice jaja i peradarskog mesa ako se virus ptičje gripe ne suzbije na vrijeme.
„Potrebna nam je rasprava o strategijama cijepljenja, usklađivanje propisa o zaraznim bolestima životinja na razini EU-a i jasnoća u međunarodnoj trgovini“, rekao je predsjednik ZDG-a Hans-Peter Goldnik za medije.
Trenutačno druge države još uvijek odbijaju uvoz proizvoda dobivenih od cijepljene peradi. Ako se peradarska kuga nastavi širiti, a vlasti ne poduzmu protumjere, razmjeri zaraze i šteta mogli bi postati toliko veliki da bi došlo do nestašica jaja i mesa, upozorava glasnogovornik udruženja. Za sada, međutim, ta razina još nije dosegnuta.
Krive su ptice selice – ove godine ždralovi
Ptičja gripa, poznata i kao peradarska kuga, vrlo je zarazna infektivna bolest koja kod brojnih vrsta ptica i peradi često ima smrtonosan ishod. Zaražene divlje ptice koje na putu prema zimovalištima na jugu rade stanke smatraju se glavnim prenositeljima ptičje gripe.
U populacijama divljih ptica, najznačajniji izvori zaraze vjerojatno su patke, jer one često samo prenose virus, a rijetko obolijevaju. Međutim, u osnovi svaka zaražena ptica može prenijeti virus na druge.
Ove godine najviše su pogođeni ždralovi, ali je visoko zarazni virus tipa H5N1 potvrđen i kod drugih vrsta, poput divljih gusaka i pataka. Novi slučajevi i dalje pristižu, a to će, vjerojatno, potrajati, jer vrhunac selidbe ptica tek predstoji.
Kao u horor-filmu
Ždralovi oboljeli od ptičje gripe umiru kao muhe, doslovce padaju s neba, ponekad ravno pred noge ljudima. Na razini cijele Njemačke broj mrtvih ždralova popeo se na više od 2.000.
Najgore je na sjeveroistoku Njemačke, u području ribnjaka kod Linuma u Brandenburgu, gdje se nalazi najveće odmorište ovih ptica u Europi. Do subote poslijepodne ondje je skupljeno 1.500 mrtvih ptica, piše Deutsche Welle. „To je doista neuobičajeno“, kaže Christa Kühn, predsjednica Instituta Friedrich Loeffler. Kako je objasnila, to vjerojatno ima veze s vremenom selidbe, vremenskim uvjetima i migracijskim rutama ptica.
„Situacija je dramatična. Kao da smo u lošem horor-filmu“, rekao je Matthias Perschal, gradonačelnik Fehrbellina u čijoj se blizini nalazi jezero. A tamošnji okružni načelnik, Ralf Reinhardt, rekao je za medije: „Proizvođačima u regiji uvedene su zabrane trgovine. Dakle, ni jaja ni mesni proizvodi ne smiju ići u prodaju.“ Reinhardt je trenutačnu situaciju opisao kao „depresivnu“. Dobrovoljni pomagači na terenu su nemoćni — skupljanje mrtvih ptica ne izaziva samo fizičku iscrpljenost, nego predstavlja i ozbiljno psihološko opterećenje.
Za sada virus uglavnom ne uspijeva izravno prijeći sa životinje na čovjeka.
Ipak, 2024. u SAD-u bilo je ljudi koji su se zarazili ptičjom gripom. Tada su krave s jedne farme mlijeka bile posrednici. Radnici su imali povišenu temperaturu, kašalj, poteškoće s disanjem, ali i proljev i povraćanje.
Postoji li opasnost za ljude?
Virus H5N1 u osnovi je specijaliziran za receptore u dišnim putovima i crijevima ptica. Isti takvi receptori otkriveni su i u vimenu goveda. U ljudskim dišnim putovima, međutim, ima vrlo malo receptora koji odgovaraju virusu H5N1, zbog čega su infekcije kod ljudi do sada bile izuzetno rijetke.
Prema izvješću Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) iz srpnja 2025., „povremeno je dolazilo do prijenosa sa životinje na čovjeka, ali nije zabilježen prijenos među ljudima. Ptičja gripa može prijeći na čovjeka uglavnom na dva načina: putem izravnog kontakta sa zaraženim životinjama i preko kontaminiranog okoliša.“
Već postoje cjepiva protiv ptičje gripe (influence A/H5N1) za ljude – ali ona nisu namijenjena široj populaciji, nego prije svega rizičnim skupinama, poput veterinara, radnika na peradarskim farmama i znanstvenika koji dolaze u blizak kontakt sa životinjama.
Umjetna inteligencija može predvidjeti valove zaraze
Istraživači sa Sveučilišta u Heidelbergu razvili su model umjetne inteligencije koji s velikom točnošću predviđa obrasce izbijanja ptičje gripe u Europi.
Regionalna žarišta mogu se predvidjeti uz pomoć lokalnih čimbenika kao što su sezonska temperatura, godišnji indeks vode i vegetacije ili podaci o gustoći životinja. Takav model i ciljano prikupljanje podataka mogli bi pridonijeti proaktivnim mjerama prevencije.
U publikaciji objavljenoj u časopisu Nature, znanstvenici objašnjavaju da je model treniran na podacima o izbijanjima ptičje gripe zabilježenim u Europi između 2006. i 2021. godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....