VELIKA VIJEST

Prvi put u 5 godina ESB se odvažila na ovaj potez, Lagarde se nećkala, a onda ipak popustila pred novinarskim pitanjem!

Europska središnja banka upozorava da još traje bitka protiv inflacije, koja će ostati povišena do kraja 2025.

Christine Lagarde

 Kirill Kudryavtsev/Afp

Kao što su tržišta i očekivala, Europska središnja banka (ESB) počela je ciklus spuštanja troška zaduživanja u eurozoni, prvi put nakon 2019. godine. Članovi Upravnog vijeća odlučili su spustiti ključne kamatne stope za 25 baznih bodova, pa je stopa na prekonoćni depozit banaka pala s 4 posto na 3,75 posto. Obrazloženje za tu odluku je ostvareni napredak u borbi protiv visoke inflacije, ali ECB ujedno signalizira da bitka još nije dobivena i da će inflacija ostati povišena do sljedeće godine.

Viša inflacija i rast BDP-a

Od rujna lani, navodi ESB, "inflacija se smanjila za više od 2,5 postotnih bodova i inflacijski izgledi znatno su se poboljšali". Smanjila se i temeljna inflacija, što dodatno upućuje na zaključak o slabljenju cjenovnih pritisaka i smanjenju inflacijskih očekivanja. No, unatoč tom poboljšanju, ističe, cjenovni pritisci i dalje su snažni "u uvjetima povećanog rasta plaća", a inflacija će vjerojatno ostati iznad ciljane razine u velikom dijelu 2025.

U 20 zemalja eurozone koje dijele euro prosječna inflacija je pala s više od 10 posto krajem 2022. na malo iznad ciljanih dva posto. Međutim, u svibnju je trend pada zaustavljen i porasla je na 2,6 posto s 2,4 posto u travnju.

Najnovije projekcije ESB-a revidirane su naviše u odnosu na one iz ožujka, pa se sada očekuje da će u ovoj godini ukupna inflacija prosječno iznositi 2,5 posto, dok je ranija prognoza bila 2,3 posto, zatim 2,2 posto u 2025. (ranija prognoza 2,0 posto) i 1,9 posto u 2026. Povećane su i prognoze gospodarskog rasta, s 0,6 posto na 0,9 posto ove godine, dok će u 2025. iznositi 1,4 posto te 1,6 posto u 2026.

Na novinarsko pitanje zašto su smanjili kamatne stope i istodobno povećali prognoze inflacije, predsjednica ESB-a Christine Lagarde odgovorila je neizravno, da se zadnjih mjeseci povećalo povjerenje ESB-a u pogledu budućih očekivanja. Upravno vijeće ESB-a također navodi da se "ne obvezuje unaprijed" na određenu putanju, već da će buduće odluke ovisiti o izgledima za inflaciju. Pritom neki kreatori politike posebno izdvajaju cijene usluga jer odražavaju domaću potražnju, a u svibnju su rasle 4,1 posto, nakon 3,7 posto mjesec prije.

Što onda očekivati u pogledu budućeg tempa smanjenja kamatnih stopa? Većina ekonomista i dalje vjeruje da će ESB nastaviti snižavati svoju referentnu stopu u nadolazećim mjesecima, vjerojatno u rujnu i prosincu po četvrtinu postotnog poena, te da će se do kraja 2025. godine spustiti na 2,5 posto.

"Ostajemo pri procjeni da će daljnja smanjenja uslijediti u rujnu i prosincu. Ali, ako se inflacija usluga pokaže otpornom, ESB će vjerojatno biti oprezniji na putu prema dolje", kazao je Fabio Balboni, ekonomist HSBC-a. Potrebu za žurbom smanjuje i oporavak ekonomskog rasta koji upućuje da više kamatne stope ne guše gospodarsku aktivnost.

Dionice i obveznice

Kako ESB započinje ciklus snižavanja kamatnih stopa prije američkih Federalnih rezervi, slabi i tečaj eura u odnosu na dolar (na 1,087 dolara za euro). Daljnji potezi ESB-a, ocjenjuju ekonomisti, vjerojatno će ovisiti i o potezima Feda. Iako se očekuje da će i on početi spuštati kamatne stope, u slučaju da ove godine do toga ne dođe, to bi značilo daljnje slabljenje eura i veću uvezenu inflaciju za eurozonu.

Spuštanje kamatnih stopa pogoduje i burzama, pa su uoči odluke ESB-a porasli gotovo svi dionički indeksi, predvođeni dionicama tehnološkog sektora. Istodobno nastavljaju padati prinosi na obveznice.

Uz ESB, za spuštanja kamatnih stopa prije nekoliko dana odlučila se i Kanada, Švedska je to učinila u svibnju, a Švicarska u ožujku.

Utjecaj na Hrvatsku

Najveće smanjenje za kredite uz euribor

Što će odluka ESB-a značiti za kretanje kamatnih stopa u Hrvatskoj? Kako su već ranije poručili iz HUB-a, ne mnogo, s obzirom na to da su u Hrvatskoj proteklih godina sporije i rasle nego u drugim zemljama eurozone. Usto, dvije trećine stambenih kredita ugovoreno je s fiksnom ili kombiniranom kamatnom stopom, pa na njih i ne može biti nikakvog utjecaja, kao što nije bilo ni kada su rasle kamatne stope. Što se tiče ostale trećine stambenih kredita, promjena će ovisiti o kretanju parametara uz koji su vezani, NRS-a i euribora. Pritom bi najveći pad kamatnih stopa mogli imati krediti vezani uz euribor, kao što su najviše i rasli. Onaj šestomjesečni, primjerice, trenutačno je na razini od 3,73 posto, dok je početkom godine iznosio 3,93 posto. Može se očekivati da će tvrtke i država imati veću korist od poteza ESB-a.

Kada je riječ o depozitima, banke su proces snižavanja kamatnih stopa već prigrlile. U travnju, prema podacima HNB-a, prosječno su iznosile 1,83% za kratkoročna i 1,37% za dugoročna oročenja. To je za oko 0,6 postotnih bodova niže nego prije nekoliko mjeseci.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2024 23:24