Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju ove godine za 2,9 posto na godišnjoj razini, brže nego u prethodnom kvartalu i brže u odnosu na prosjek EU-a, a to se, kažu analitičari, zahvaljuje nastavku rastu izvoza, osobne potrošnje i investicija.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To je već 16. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,5 posto na godišnjoj razini.
„U skladu s našim očekivanjima, rast je ubrzao”, navode u osvrtu na izvješće DZS-a analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), koji su očekivali rast BDP-a od 2,8 posto.
Najveći pozitivni doprinos BDP-u u drugom tromjesečju ostvaren je rastom izvoza roba i usluga. Izvoz roba porastao je u tom kvartalu za 5,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pritom je izvoz roba porastao za 7,1, a usluga za 4,3 posto. Uvoz roba i usluga porastao je istodobno za 4,7 posto, pri čemu je uvoz roba ojačao za 2,9, a usluga za 13,9 posto.
Pozitivan doprinos potražnje
Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan. Potrošnja kućanstva porasla je po stopi od 3,6 posto na godišnjoj razini, nešto sporije u odnosu na prvi kvartal, kada je skočila 3,9 posto.
„Očekivano, nastavak rasta potrošnje kućanstava, iako nešto sporijom dinamikom u odnosu na tromjesečje ranije, koja je, u razdoblju od travnja do lipnja, realno viša za 3,6 posto također je doprinijela rastu domaćeg gospodarstva”, navode analitičari RBA. Doprinos potrošnje kućanstava ukupnom rastu gospodarstva iznosio je 2,0 postotna boda.
„Pri tome treba napomenuti da se rast potrošnje za razliku od pretkriznog razdoblja ne odvija uz porast zaduživanja”, navode analitičari RBA.
Ponešto je usporio i rast državne potrošnje, na 2,5 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom kvartalu rast iznosio 2,8 posto.
Investicije porasle 14 kvartala zaredom
Bruto investicije u fiksni kapital porasle su u drugom tromjesečju 3,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je za 0,5 postotnih bodova sporiji rast nego u prvom kvartalu ove godine.
„Četrnaesto tromjesečje za redom nastavljen je rast bruto investicija u fiksni kapital koji, iako je u ovom tromjesečju blago usporio na 3,1 posto, može upućivati na poboljšanu iskoristivost sredstava iz fondova EU”, navode analitičari RBA.
Ističu da se izvori rasta, ali i njihova dinamika, ne bi trebali mijenjati ni idućih tromjesečja.
Na razini cijele 2018. očekuju rast BDP-a od 2,3 posto, pri čemu će osobna potrošnja ostati glavni pokretač rasta, ali s blagim usporavanjem dinamike.
„Još jedna uspješna turistička sezona poduprijet će rast raspoloživog dohotka i izvoza usluga. Nadalje, investicije, osobito javne, trebale bi ubrzati s rastom. Pri tome glavni negativni rizik leži na investicijskoj strani, jer očekivano jačanje javnih investicija ovisi o učinkovitosti povlačenja sredstava iz fondova EU, koje je prošle godine bilo relativno slabo”, navodi se u analizi RBA.
Dodaje se da investicije privatnog sektora podršku nalaze u pozitivnom sentimentu i okruženju niskih kamatnih stopa, što bi se moglo odraziti nešto snažnijoj kreditnoj aktivnosti tijekom 2018.
Rast iznad prosjeka EU-a
Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u drugom tromjesečju ojačao za 1,1 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na drugo tromjesečje 2017. realno porastao za 2,8 posto.
„Rast Hrvatske u odnosu na prosječnu stopu rasta EU 28 ponovo je, nakon dva tromjesečja, snažniji od prosječnog rasta EU. Naime u promatranom tromjesečju realna, sezonski prilagođena stopa rasta u EU 28 iznosila je 2,2 posto”, navode analitičari RBA. Smatraju da kratkoročni izgledi rasta ostaju povoljni, ali da su dugoročni izvori rasta i dalje slabi.
Navode da se u usporedbi s prosjekom EU-a u posljednjih petnaestak godina hrvatski BDP po glavi stanovnika, mjeren paritetom kupovne moći, nije značajno pomakao.
„Štoviše, slika postaje razočaravajuća uspoređujući nas s novim članicama iz srednje i istočne Europe. Razlozi takve dinamike poznati su kao i njihova rješenja, ali provedba i dalje ostaje nedorečena”, kažu analitičari RBA.
Smatraju da je za zaustavljanje komparativnog zaostajanja nužan dinamičniji rast gospodarstva koji iziskuje i provedbu prijedloga Europske komisije koji se iz godine u godinu ponavljaju.
„Možda poticaj za promjene donosi novi strateški cilj Hrvatske – namjera ulaska u euro područje, budući da je za navedeno bitna dugoročna održivost politika, te naprednije institucionalno i pravno okruženje, a ne samo normativno ispunjavanje kriterija”, zaključuju analitičari RBA.
Z. Marić: 'Podaci o rastu BDP-a u skladu je s Vladinim očekivanjima'
Ministar financija Zdravko Marić u srijedu je kazao da je najnoviji podatak o rastu BDP-a u drugom tromjesečju od 2,9 posto u skladu s Vladinim očekivanjima, istaknuvši da je rast ubrzan u odnosu na prvo tromjesečje ponajviše zahvaljujući izvozu, koji ponovno raste brže od uvoza.
"Ovo je gotovo u potpunosti u skladu s našim očekivanima, što se nije moglo reći za prvo tromjesečje, koje je bilo nešto ispod očekivanja”, rekao je Marić u izjavi novinarima pred Banskim dvorima, dodavši kako ne treba s time biti zadovoljan, nego stremiti ka višim stopama.
Kao glavne sastavnice rasta izdvojio je rast osobne potrošnje za 3,6 posto na godišnjoj razini, potom investicije s rastom od 3,1 posto, a posebno dobrim ocijenio je da izvoz ponovno raste brže od uvoza, pri čemu prednjači izvoz roba nad uslugama.
S proizvodne strane, Marić je istaknuo da su najveći doprinos rastu BDP-a dale trgovina, građevina i usluge. No, napomenuo je i da industrijska proizvodnja ponovno, kao i u prvom tromjesečju, nije dopustila veći rast BDP-a.
„To je jedan od ključnih izazova o kojemu stalno govorimo – industrijska proizvodnja – i zbog važnosti u ukupnom BDP-u i u izvozu, ali i u nekim drugim sferama”, naveo je.
Marić je istaknuo da Vlada i dalje stoji pri svojoj procjeni ovogodišnje stope rasta BDP-a od 2,8 posto. Sljedeća revizija te brojke, odnosno trenutak kada će se propitivati ta projekcija, bit će kada će se donositi državni proračun za iduću godinu, najavio je.
„Ako ciljamo i dalje da će stopa rasta biti kako očekujemo 2,8 posto, onda u trećem i četvrtom tromjesečju trebamo imati nešto malo više stope rasta. To će biti dobrim dijelom, neću reći izazovno, ali uvijek pratimo i bazni efekt iz prošle godine. Prva dva tromjesečja prošle godine u tom kontekstu su bila povoljnija za cijelu projekciju”, istaknuo je Marić.
Za treće tromjesečje, s obzirom na uvid koji kao ministar financija ima na dnevnoj bazi po pitanju poreznih prihoda, Marić navodi da prihodi i sve što se vidi u proračunu sugerira „da nismo daleko od tih projekcija za cijelu godinu”.