Prva posljedica ukrajinske blokade ruskog plina: Europska skladišta plina ubrzano se prazne, propali tajni pregovori s Moskvom

Europska skladišta plina počela su se ubrzano prazniti zbog hladnije zime i ususret odluci Ukrajine da od 1. siječnja ne produlji ugovor s Rusijom o protoku plina prema srednjoj Europi, proizlazi iz podataka Europskog udruženja operatera plinovodima (ENTSOG) dio kojega je i naš Plinacro.

U odnosu na 28. prosinca 2023., prema spomenutom izvoru, u skladištima 18 članica Europske unije, uključujući i Hrvatsku, bilo je u istom razdoblju netom završene godine 12,4 posto manje plina.

- I dalje imamo problema s opskrbom plinom. Ako stvarno želimo biti neovisni o ruskom plinu, moramo imati više uvoznih kapaciteta i vjerojatno ćemo to vidjeti opet ove zime jer se skladišta plina prilično brzo prazne jer imamo hladan početak zime - upozorio je izvršni direktor njemačkog energetskog gigante RWE Markus Krebber.

Iz tamošnje udruge Future gas poručuju kako u ovome trenutku nitko ne može prognozirati kako će u nadolazećim tjednima niske ili još niže temperature utjecati na potrošnju, pražnjenje i punjenje skladišta plinom, ali i ističu da su njemačka i skladišta plina u ostalim državama Europe popunjena u skladu s planovima i potrebama tržišta.

Britanci prednjače

Iako najviše bojazni oko pražnjenja skladišta plina dolazi iz Njemačke, značajno brže su se od njemačkih praznila skladišta u osam članica Unije koja su analizirali ENTSOG i udruga Plinska infrastruktura Europe (GIE).

Dok Njemačka bilježi međugodišnji pad popunjenosti skladišta plina od devet posto, pad veći od 20 posto, primjerice, bilježe Nizozemska, Francuska, Češka i Danska.

Jedino domaće podzemno skladište plina u Okolima bilo je na 61,6 posto popunjenosti 28. prosinca 2024., a u istome razdoblju 2023. na 73 posto, što znači da smo otprilike na razini europskog prosjeka pražnjenja.

I jedino domaće skladište plina Okoli prazni se brže nego lani, ali daleko manje od francuskih, čeških ili danskih skladišta

Darko Tomaš/Cropix

Kad se članicama Unije dodaju Velika Britanija i Ukrajina koje su ENTSOG i GIE također uključili u svoju analizu, međugodišnji pad popunjenosti skladišta još je izraženiji i iznosi 19 posto. Iako u ratnim uvjetima, Ukrajina je s padom od 11 posto zabilježila daleko manji pad popunjenosti od Velike Britanije, čija su skladišta čak 39 posto praznija nego krajem 2023..

- U Europi su se zalihe plina smanjile najbrže u posljednjih osam godina jer je iskusila opetovane nalete nižih temperatura od normalnih od početka zimske sezone grijanja te niske brzine vjetra - navodi energetski analitičar s Otoka John Kemp na svome LinkedIn profilu. On ukazuje na utjecaj slabije proizvodnje vjetroelektrana na sjeveru Europe, pogotovo u Norveškoj, na smanjivanje zaliha plina koji se koristi i za proizvodnju električne energije.

Tajni pregovori

Kada je u pitanju utjecaj ukrajinske odluke da se ne potpiše novi ugovor s Gazpromom o transportu plina kroz Ukrajinu prema srednjoj Europi na europska skladišta plina, još je ljetos utjecajni savjetnik Volodimira Zelenskog Mihajlo Podoljak najavio da novog ugovora s Rusima, nakon što postojeći istekne 31. prosinca 2024., neće biti.

Tako da nitko ne može biti iznenađen razvojem situacije.

S druge strane, uoči Božića otkrilo se da su Kijev i Moskva u tajnosti vodili, tijekom prosinca, pregovore o novom ugovoru o transportu plina uz posredovanje Azerbajdžana.

Da su se na europskom tržištu plina ipak polagale neke nade u dogovor Kijeva i Moskve, svjedoče podaci, primjerice, s nizozemske burze plina o značajnom padu cijena sredinom prosinca s 48,5 eura za megavatsat s početka mjeseca na 40,5 eura.

Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin 28. prosinca objavio kako novog dogovora s Kijevom neće biti, cijene su skočile i trgovanje na nizozemskoj burzi u prošloj godini zaključeno je cijenom od 48,8 eura. Kraj 2023. na spomenutoj burzi zaključen je trgovanjem po cijeni od 36,5 eura, što znači da je međugodišnji rast cijena iznosio 33 posto.

Nakon što je, u godinama prije ruske invazije na Ukrajinu, Europa oko 40 posto svojih godišnjih potreba za plinom namirivala iz Rusije, taj je udio ove godine pao na samo pet posto. Stari kontinent sada je daleko više ovisan, primjerice, o azijskoj potražnji za plinom, nego o ruskom plinu.