ZDRAVKO MARIĆ

‘Proračunski deficit za ovu godinu bit će viši od projiciranih 3,8 posto‘

Marić je izjavio da je fiskalna politika u ovu krizu ušla kudikamo spremnija da može reagirati odmah i adekvatno
Zdravko Marić
 Zeljko Puhovski/Cropix

Proračunski deficit za ovu godinu bit će viši od projiciranih 3,8 posto, najavio je u četvrtak potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić na konferenciji “Izazov promjene” koja se održava u Rovinju, no nije želio precizirati koliko viši.

Podsjetimo, Vlada je proračun za ovu godinu prvotno planirala deficit konsolidirane opće države od 11,56 milijardi kuna ili 2,9 posto BDP-a, a rebalansom proračuna u lipnju projekcija tog deficita podignuta je na 15,3 milijarde kuna odnosno na 3,8 posto BDP-a.

Marić je u četvrtak izjavio da je fiskalna politika u ovu krizu ušla kudikamo spremnija da može reagirati odmah i adekvatno. Najavio je da će idući tjedan na Vladi biti rebalans proračuna za ovu godinu i proračun za iduću godinu pri čemu su, kaže, prihodi zadovoljavajući, no, kako je rekao "ključ je u rashodima, koji su povećani kroz trošak Covida, rasta plaća, mjera, te povećanja s razine lokalnih jedinica".

"Što se tiče prihodovne strane, ove godine situacija je zadovoljavajuća. Ključna je odrednica bila maksimalno staviti u funkciju fiskalnu politiku upravo u očuvanje radnih mjesta te sa zdravstvenog aspekta očuvanje života i ljudskog zdravlja. Pandemijska godina imala je snažne reperkusije na gospodarstvo, no smatram kako bi početkom iduće godine trebali bi dosegnuti razinu predrecesijskog odnosno predkriznog BDP-a. To je dobro", istaknuo je ministar Marić.

Što se BDP-a tiče, ministar Marić očekuje rast veći od sedam posto (dok je rebalansom proračuna projekcija rasta trenutno na 5,2 posto). Po pitanju deficita, Marić najavljuje da se proračun već iduće godine vraća unutar maastrichtskih kriterija, dakle ispod tri posto BDP-a, a već se kreće i putem smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u. Prema posljednjim podacima koje je objavio DZS, udjel javnog duga u BDP-u lani je skočio na 87,3 posto BDP-a, a ove godine s se projicira njegovo smanjivanje na 86,6 posto.

Euro se planira uvesti 2023. godine, a Marić smatra da će Hrvatska i kriterij inflacije ispuniti.

"Držimo se 2023. godine kao realne godine ulaska u europsku monetarnu uniju pod uvjetom da sve tri skupine kriterija ispunimo. Jako je puno tehničko-operativnog djela, strateški dio je manje-više određen, imamo još te makro kriterije koje moramo ispuniti, a imamo još jako puno posla. U sklopu Vijeća za euro želimo vrlo jasno komunicirati prema javnosti, jer jedan od integralnih dijelova je upravo komunikacija s građanima i zaštita potrošača", poručio je Marić.

Dodao je kako su koristi od uvođenja eura velike, od eliminiranja valutnog rizika preko smanjivanja kreditno-kamatnog rizika. Što se tiče budućeg rasta kamatnih stopa, naglasio je da je normalno da referentni kamatnjaci globalno u jednom trenutku počnu rasti, nakon perioda povijesno niskih kamatnih stopa i silnog tiskanja novca od strane središnjih banka.

"Država može fiskalnom politikom, a tu je i uvođenje eura, utjecati da se to povećanje kamata kroz premiju rizika neutralizira te da na taj način od njega zaštitimo građane", zaključio je ministar Marić.

Aladrović: Prelazak u fazu kreiranja radnih mjesta

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović kazao je kako pri kraju pandemije postoje razlozi za optimizam jer je Vlada od početka krize uspjela pravodobnim mjerama sačuvati ekonomiju.

Naveo je kako trenutno u Hrvatskoj ima oko 50 tisuća radnih mjesta više nego što ih je bilo prošle godine više u ovo isto vrijeme, odnosno 15 tisuća radnih mjesta više nego 2019. godine, a apsolutni broj zaposlenih u Hrvatskoj najveći od 2008. godine odnosno drugi najveći u posljednjih 30 godina.

"Mi se sada iz faze očuvanja transferiramo u fazu kreiranja radnih mjesta i tu će Vlada stimulirati u kreiranju novih radnih mjesta pogotovo u industrijama koje mogu kreirati visoku dodanu vrijednost", poručio je ministar Aladrović dodavši kako je prelazak na zelenu i digitalnu tranziciju put kojim treba krenuti i Hrvatska.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2022 14:25