"Proračun za obranu ne smije ugroziti proizvodnju hrane jer je i ona sastavni dio obrambene politike"

Hrvatska poljoprivredna komora uputila je pismo predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću, nakon izjave predsjednice Europske komisije Ursule Von Der Leyen o obrambenom paktu i pisma čelnicima uoči sastanka Europskog vijeća u četvrtak, u kojem je čelnicima iznijela plan „ReArm Europe”. Prijedlozi u tom planu usmjereni su na to kako iskoristiti sve financijske poluge koje su na raspolaganju da bi se državama članicama pomoglo da brzo i znatno povećaju potrošnju na obrambene kapacitete – u kratkom, ali i u duljem roku, tijekom ovog desetljeća. Planom „ReArm Europe” moglo bi se mobilizirati gotovo 800 milijardi eura za sigurnu i otpornu Europu, dok bi se i dalje blisko surađivalo sa svojim partnerima u NATO-u.

„Ovim putem HPK želi naglasiti kritičnu važnost davanja prioritetnog značenja prehrambenoj sigurnosti. U ovim teškim vremenima, obilježenim geopolitičkim napetostima i prirodnim katastrofama, ključno je da se okupljamo i usvojimo koherentan, strateški pristup za zaštitu naše poljoprivredne proizvodnje", stoji u reakciji Hrvatske poljoprivredne komore. Naglašavaju kako proračun EU za obranu i sigurnost ne smije narušiti i smanjiti potporu proizvođačima hrane jer je hrana kao oružje i sastavni dio obrambene politike.

„Ciljevi koji su se razvijali nakon rata i ekonomske krize, a koji su postavljeni Rimskim ugovorom 1957. godine, uključivali su; povećanje poljoprivredne produktivnosti, osiguranje dostojnog životnog standarda za poljoprivrednu zajednicu, stabilizaciju tržišta, jamčenje dostupnosti poljoprivrednih proizvoda i osiguranje razumnog cjenovnog nivoa za potrošače. Navedeni ciljevi ostaju jednako relevantni danas kao što su bili tada. Naša je odgovornost osigurati da naši građani imaju pristup hranjivoj i pristupačnoj hrani, a to je moguće samo kroz dobro planiran i adekvatno financiran pristup sigurnosti hrane na razini EU“, kažu iz Komore.

Smatraju da bi Hrvatska trebala poduzeti različite mjere u cilju osiguravanja prehrambene sigurnosti u vrijeme krize ili rata - diversificirati lance opskrbe lokalnom hranom kako bi se smanjila ovisnost o uvozu, izgraditi dodatna skladišta i stvaranje zaliha osnovnih prehrambenih artikala (kao što su žitarice, ulja i mliječni proizvodi) kako bi se osigurala minimalna razina dostupnosti hrane, osigurati dovoljne kapacitete za proizvodnju i preradu hrane unutar zemlje kako bi se zadovoljila domaća potražnja. Važnim smatraju i razvoj planova s lokalnim vlastima, organizacijama civilnog društva i drugim dionicima za brzo i učinkovito reagiranje u slučaju krize, kao i ubrzanje inovacija koje će osuvremeniti gospodarstva uz pomoć digitalizacije i umjetne inteligencije te kroz razvoj biogospodarstva.

„Ove mjere pomažu da se osigura da države članice EU-a mogu održati sigurnost hrane u vrijeme krize ili rata. Tražimo od vas da obratite pažnju na trenutnu situaciju i prijetnje koje bi mogle potencijalno naštetiti našem sektoru hrane. Naša je odgovornost osigurati da naši građani imaju pristup hranjivoj i pristupačnoj hrani, a to je moguće samo kroz dobro planiran i adekvatno financiran pristup sigurnosti hrane na razini EU", zaključak je Hrvatske poljoprivredne komore.