Promjena nakon 13 dobrih mjeseci: Zaustavljen trend usporavanja inflacije, evo koliko su cijene rasle u listopadu

Trend postupnog spuštanja inflacije koji je potrajao 13 mjeseci u listopadu je zaustavljen: cijene u maloprodaji porasle su 2,2 posto na godišnjoj razini, nakon 1,6 posto mjesec ranije, dok su o odnosu na rujan uvećane za 1,1 posto, pokazuje prva procjena DZS-a.

Pritisak na rast cijena i dalje predvode usluge koje su bile 5,1 posto skuplje nego prije godinu dana, ali sa zavšetkom turističke sezone one ipak usporavaju. U odnosu na rujan pale su za 0,5 posto, a u prethodnom mjesecu i godišnja inflacija bila je viša, iznosila je 6,2 posto. Za ubrzanje inflacije u listopadu, kako brojke upućuju, najzaslužniji su hrana i energija. Tako je kategorija hrane pića i duhana skuplja za 4,6 posto nego prije godinu dana i čak jedan posto u odnosu na prethodni mjesec. U rujnu je godišnja inflacija hrane bila na razini od 3,2 posto, što govori da je listopad donio poskupljenja brojnih prehrambenih proizvoda, da su visoke cijene hrane vidljive i u statistici, ne samo na tržnicima i u prodavaonicama.

Kada je riječ o energiji, ona je u proteklom razdoblju imala vrlo pozitivan utjecaj u smislu povlačenja ukupnih cijena prema dolje, ali tome više nije tako. Premda je još uvijek jeftinija nego prije godinu dana, za 4,6 posto, na mjesečnoj razini bilježi rast od 1,4 posto. Također, u nastavku godine očekivanju su da će upravo porast cijena energije za kućanstva - plina, struje i toplinske energije - predstavljati najveći pritisak na inflaciju.

S obzirom na Vladinu rujansku odluku o postupnom prilagođavanju administrativnih cijena energije, analitičari RBA napominju da će učinak biti vidljiv na računima za studeni, a ukupno povećanje kroz šest mjeseci iznosit će deset posto. Na razini cijele 2024. procjenjuju da će inflacije po nacionalnoj metodologiji iznositi tri posto, te da će se nagodinu spastiti na 2,6 posto. Istodobno će se temeljna inflacija, koja isključuje cijene hrane i energije, zadržati iznad opće razine inflacije do 2026, pod utjecajem i dalje snažne potražnje.

Na razini eurozone u listopadu je također zabilježena viša razina inflacije, na godišnjoj i mjesečnoj razini. Iznosila je dva posto, nakon 1,7 posto u rujnu, dok su u mjesec dana cijene porasle za 0,3 posto. Prema toj usporedivoj metodologiji Eurostata, HICP- u, koja uključuje potrošnju stranih gostiju, inflacija u Hrvatskoj i ovaj put je viša nego što to pokazuje nacionalni CPI: iznosila je 3,5 posto, nakon 3,1 posto u rujnu, a u mjesec dana cijene su povećane za 0,8 posto. Najvišu stopu inflacije u europodručju imala je Belgija, 4,5 posto, a višu stopu od Hrvatske u listopadu bilježi još samo Estonija (4,5 posto), dok je u Slovačkoj također iznosila 3,5 posto.