Prošlogodišnji pad proizvodnje mlijeka paških ovaca, za oko 20 posto, nije samo posljedica klimatski nepovoljne godine nego i činjenice da se sve manje mladih ljudi odlučuje baviti ovčarstvom i proizvodnjom mlijeka. Od mlijeka paške ovce se dobiva poznati paški sir, kojemu je zaštićena izvornost.
Proizvođači paškog sira se snalaze na razne načine. Povećavaju vlastita stada, a oni koji ih nisu imali, sada su počeli uzgajati ovce te su kao mjeru potpore svojim kooperantima povećali otkupne cijene mlijeka na račun svoje profitabilnosti. Cijena mlijeka paških ovaca je jedna od najviših na svijetu i iznosi 2,6 do 3,2 eura po litri. Najjednostavnija računica pokazuje da je za kilogram paškog sira proizvođačima samo za mlijeko neophodno izdvojiti 20 eura. Sve to ide na račun profitabilnosti jer velikog prostora za podizanje cijena paškog sira baš i nema. Kada se tome pribroje i dodatni troškovi, koje proizvođači zaštićenih proizvoda imaju u odnosu na obične proizvođače, PDV na mliječne proizvode od 25 posto, najviši u Europi, te samostalno bavljenje promocijom i marketingom, onda se nekako dođe do zaključka da nikome nije posebno stalo do zaštićenih proizvoda, osim na deklaratornoj razini. Proizvođači se trude, a dokaz koliko je paški sir prepoznat u svijetu je i knjiga koju je poznata američka spisateljica napisala upravo o njemu. Naime, na Danima sira u Kolanu bit će promovirana knjiga "The Cheesemaker‘s Daughter" američke diplomirane spisateljice Kristin Vuković, koja je treća generacija hrvatskih iseljenika. Njezina knjiga ima ozbiljnog izdavača i dobila je odlične recenzije. Condé Nast Traveler je njezinu knjigu uvrstio među desetak knjiga koje treba pročitati ovo ljeto, a promocija knjige je održana u najstarijem njujorškom cheese baru Murray’s Cheese Bar.
Motivirati mlade ljude
Martina Pernar Škunca, predsjednica Udruge proizvođača paškog sira, kaže da je krajnje vrijeme da se nešto na otoku poduzme jer stariji vlasnici paških ovaca odustaju zbog godina, a mlađi nisu baš zainteresirani, tako da proizvodnja mlijeka pada. "Nužno je nešto napraviti kako bismo osigurali budućnost proizvodnje paškog sira. Mlade ljude se najlakše može motivirati ako im je posao isplativ. Ministrici Vučković smo iznijeli naše probleme i nama je izgledalo da će nešto napraviti, ali do sada nema konkretnih rezultata. Ne mogu reći da nismo bili oduševljeni obećanjem, ali ni prešutjeti da smo sada razočarani. Ako se nešto ne promijeni u politikama prema proizvođačima, onda neće biti dobro. Treba mlade ljude potaknuti da se bave poljoprivrednom proizvodnjom i poljoprivredom jer ćemo u protivnom ostati bez svega. Proizvodnja bi trebala biti stup svake države, a ako država neće pomoći proizvođačima zaštićenih proizvoda, kome će? Stopa PDV-a koji je na mliječne proizvode 25 posto je nešto od čega treba krenuti kako bi se potaknulo ljude na proizvodnju", pojašnjava Martina Pernar Škunca.
Uglavnom, predstavnici proizvođača paškog sira su prošle godine u travnju imali sastanak s ministricom Marijom Vučković, koja im je obećala potpore kao kompenzaciju za troškove zaštite i najvišu stopu PDV-a u Europi. Prijedlog je potom upućen u e-savjetovanje, ali do danas nema nikakve odluke, niti tko čelnicima Udruge proizvođača paškog sira, kako nam kažu, odgovara na mailove. Podsjetimo, svi proizvođači ukupno proizvedu oko 200 tona paškog sira. Proizvodnja se održava jer su proizvođači na sebe preuzeli odgovornost i potiču uzgajivače paških ovaca kroz visoku otkupnu cijenu mlijeka. Otkupna cijena mlijeka ove godine je za 30 posto veća nego prošle godine.
Problem stope PDV-a
"Hrvatska nema puno zaštićenih proizvoda, a pogotovo je malo zaštićenih proizvoda koji nose oznaku izvornosti. To što ima je veliko bogatstvo u svakom smislu i o tome bi se trebala brinuti kao o svojim biserima. Proizvođači zaštićenih proizvoda su izvoznici i jednako su, ako ne i više, važni za turizam od kampova, restorana... Međutim, njihove usluge se oporezuje po stopi od 13 ili čak pet posto, a naše proizvode po stopi 25 posto. Naše proizvode, jednako kao smještaj, kupuju uglavnom stranci, ali i naši domaći ljudi koji znaju što je kvalitetan proizvod. Treba priznati da je hrvatska proizvodnja mala, a pogotovo je mala kada govorimo o autohtonim i zaštićenim proizvodima. Proizvođače zaštita jako puno košta, a kada se podvuče crta, onda se postavlja pitanje kakvu mi imamo korist od te zaštite i koliko nam je isplativo proizvoditi zaštićene proizvode", ističe Marin Pernjak, direktor i suvlasnik Sirane MIH iz Kolana, te naglašava da se kod ovog što oni traže ne radi o potporama u desecima milijuna eura, nego o podršci kako bi se kompenzirali troškovi visoke stope PDV-a i zaštite te mladi ljudi potaknuli da se bave uzgojem ovaca i proizvodnjom mlijeka tako da im se to isplati. Radi se, procjenjuje, o iznosima od milijun do dva milijuna eura.
Šime Gligora, direktor Sirane Gligora, kaže da je situacija s hrvatskom administracijom nažalost takva da ima osjećaj da, ako proizvođaču nešto treba, pa makar i najobičnija informacija, to traje unedogled i izgleda kao da se namjerno komplicira. "S druge strane, ako je nešto nepovoljno po proizvođača, onda su jako brzi. Moj dojam je takav. Očito nema volje da se nama iziđe u susret. Kada smo postavili pitanje ministru financija, on nas je uputio da prijedlog treba doći od Ministarstva poljoprivrede. Proizvođači i poljoprivrednici bi mogli podignuti poljoprivredu jer novca ima u EU fondovima, ali to kao da nikoga nije pretjerano briga. Stalno se nešto čeka. Dok mi čekamo, drugi se razvijaju. Kod nas je sve sporo i nezainteresirano", ističe Šime Gligora.
Općenito o problemu
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva su nam odgovorili da kao nositelj izrade brojnih programa pomoći, uključujući i izvanredne mjere pomoći u sektoru stočarstva, odlučuju o prioritetima i vremenskom terminu njihove izrade, što uključuje i predmetni Program potpore za sufinanciranje troškova proizvodnje hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda registriranih u sustavu kvalitete zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla u Hrvatskoj. U posljednjih jedanaest godina, otkako smo postali dio jedinstvenog tržišta Europske unije, Hrvatska je ostvarila registraciju 50 naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, bilo kao zaštićena oznaka izvornosti, zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla ili tradicionalno zajamčeni specijalitet na razini cijele Europske unije. Uz navedene proizvode, još je šest proizvoda za koje je postupak zaštite naziva u tijeku. "Sve to ukazuje kako su proizvođači, posebice oni mali, postali svjesni značaja dodane vrijednosti koju njihovi proizvodi imaju te važnosti standardiziranja kvalitete i prenošenja poruke potrošaču o kupnji tradicionalnog proizvoda provjerene kvalitete. Možemo reći da su zaštićeni proizvodi s EU oznakama kvalitete gastronomski ambasadori Hrvatske.Upravo poticanje na pokretanje postupka zaštite naziva tradicionalnih proizvoda europskim oznakama kvalitete, kao i na uključivanje novih proizvođača u sustav certifikacije takvih proizvoda i certificiranje veće količine samih proizvoda, aktivnost je koja je usmjerena na zaštitu interesa naše proizvodnje. Takvi proizvodi ujedno doprinose i povezanosti te jačanju turizma i gastronomske ponude, posebice u svjetlu razvoja i osiguravanja prehrambene sigurnosti koja se bazira na lokalnim i održivim proizvodima", ističu iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te naglašavaju da je Ministarstvo i u novom programskom razdoblju vodilo računa o troškovima koje imaju proizvođači zaštićenih proizvoda, tako da su troškovi ulaska u sustave kvalitete prihvatljivi za mogućnost financiranja kroz Intervenciju 77.01 i 77.02 iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027., koja nudi mogućnost pokrivanja troškova certificiranja, kao i potporu za aktivnosti informiranja i promoviranja koje provode skupine proizvođača.
"Kada govorimo o PDV-u na hranu, trenutno se prema Pravilniku o porezu na dodanu vrijednost, PDV po stopi od pet posto, između ostalih, plaća na sve vrste mlijeka, međutim navedeni zakonodavni okvir je u nadležnosti Ministarstva financija te će Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pokrenuti dijalog s nadležnim ministarstvom vezano za predmetnu problematiku i mogućnost proširenja liste prehrambenih proizvoda na koji se plaća smanjena stopa poreza na dodanu vrijednost", obećali su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
