Profitabilnost hrvatskih banaka lani je porasla pa je i treću godinu zaredom ostala na visokoj razini, znatno većoj nego što je bila u godinama nakon krize.
Prinos na prosječnu imovinu lani im je povećan s jedan posto, koliko je iznosio 2017., na 1,4 posto. Istodobno, prinos na kapital povećan je s 5,9 na 8,5 posto. Taj rast profitabilnost HNB u Biltenu o bankama objašnjavasmanjenim izdvajanjem za rezervacije.
U odnosu na usporedive zemlje, pokazuju podaci HUB-a, hrvatske banke predvode kada je riječ o zaradi po imovini, dok se po kriteriju zarade u odnosu na angažirani kapital nalazi u sredini ljestvice.
S druge strane, banke su lani poslovale uz manju operativnu profitabilnost i troškovnu efikasnost. Manji prihodi od kamata i niska razina kamatnih troškova, navodi HNB, suzili su prostor za kamatnu zaradu i prekinut je višegodišnji trend njezina povećavanja, a koji se uglavnom temeljio na manjem izdvajanju za kamate na depozite. Kamatna razlika se smanjila na 2,5 posto. Unatoč trendu smanjivanja poslovnica i broja zaposlenih u bankarskom sektoru očito je da prihodi brže padaju nego što su banke spremne smanjiti troškove poslovanja.