IVAN ČULO

‘Profitabilni smo i vrlo nisko zaduženi, pa razmišljamo i o akvizicijama‘

Predsjednik Uprave Hrvatske pošte o poslovnim rezultatima, planovima i investicijama
Ivan Čulo
 Boris Kovacev/Cropix

Na sve optužbe vezane uz rad tvrtke i njezine uprave Ivan Čulo odgovara da svatko može pogledati rezultate poslovanja Hrvatske pošte, koja će se, ističe, prometnuti u tvrtku usmjernu na korisnike. Otkriva da se velike infrastrukturne investicije, vrijedne 100 milijuna eura, privode kraju te da na Božić ove godine HP neće imati nijednu ili će imati rijetko koju pritužbu korisnika na svoj rad.

Priznaje da je tijekom prosinca prošle godine problema u dostavi bilo jer je čak 20 posto radnika bilo zaraženo ili u samoizolaciji te nije radilo. Tvrdi da se njega i Hrvatsku poštu napada upravo u segmentu u kojem su najučinkovitiji i bolji od konkurenata.

Ivan Čulo počeo je raditi u Hrvatskoj pošti kao zaposlenik na poštanskom šalteru u Vrbovcu prije 23 i pol godine, u međuvremenu je napredovao i postao predsjednik Uprave početkom 2017. godine. Kaže da mu je upućenost u sve procese i segmente rada Hrvatske pošte presudna u donošenju poslovnih odluka, a pogotovo onih strateških. Čulo naglašava da će nakon implementacije 300 paketomata i novog portala svi uvidjeti da su dosadašnja ulaganja poduzeta radi izgradnje čvrstih temelja, a paketomati su nadogradnja koja će rezultirati zadovoljstvom korisnika.

Čulo napominje da se iz godine u godinu vidi pomak i sve bolji rezultati ovog javnog poduzeća koje zapošljava 9500 radnika i jedan je od najvećih poslodavaca u Hrvatskoj. Za sebe kaže da je uvijek, i u vrijeme kada je aktivno igrao rukomet i sada kada vodi Hrvatsku poštu, htio mijenjati stvari nabolje.

image
Ivan Čulo u sjedištu tvrtke
Boris Kovacev/Cropix

Pojašnjava da je teško mijenjati radno intenzivnu djelatnost ako se nema iskustva i ako se ne poznaju poslovni procesi. Najlakše je, kaže, rezati i tako kratkoročno ostvariti rezultate, a dugoročno ugroziti perspektivu.

Kakvi su poslovni rezultati Hrvatske pošte?

- Po brojkama se vidi da rastemo i da smo bolji od konkurencije, a mi imamo konkurenciju kakvu nema nijedna pošta u bilo kojoj državi. Ako rastemo brže od tržišta na kojem posluju sve najznačajnije svjetske i niz domaćih manjih kompanija, to govori sve.

U našem društvu rijetki su oni koji gledaju brojke i koji na osnovi njih donose zaključke. Nerijetko se zaključci donose na osnovi neprovjerenih informacija. Samo u protekle četiri godine pokrili smo akumulirane gubitke iz prethodnih desetljeća u iznosu od 100 milijuna eura, a jednako smo toliko investirali u infrastrukturu. U prošloj godini Hrvatska pošta je prvi put u svojem poslovanju uplatila dividendu u iznosu od 13 milijuna kuna u državni proračun. U 2019. smo ostvarili prihod od 1,9 milijardi kuna, dobit prije oporezivanja iznosila je 160 milijuna kuna, a EBITDA margina 190 milijuna kuna. Te brojke možete usporediti s europskim operatorima. Možete vidjeti da imamo gotovo najveću EBITDA marginu u Europi u našoj djelatnosti.

Kakva je po brojkama bila protekla godina za Hrvatsku poštu?

- U protekloj smo godini imali pad prihoda od 10 posto, ali smo već u veljači uspjeli reagirati vidjevši da imamo pad za milijun eura od prekogranične suradnje s Kinom. Reagirali smo odmah, tako da smo, unatoč godišnjem padu od 10 posto, smanjili troškove za 9,8 posto. Zadovoljan sam reakcijom naših radnika i 2020. smo završili s većom profitabilnošću nego ikada do sada. EBITDA je 15 posto, što je u odnosu na 2019. godinu, kada je iznosila 11 posto, značajan rast profitabilnosti. Naša EBITDA je oko 250 milijuna kuna, a dobit prije oporezivanja oko 60 milijuna kuna. Stoga smo zaposlene nagradili sa 3500 kuna božićnice te nizom drugih povlastica u skladu s našim sustavom ocjenjivanja i nagrađivanja. Osobno sam jako zadovoljan poslovanjem Hrvatske pošte. U konačnici, ovaj je rezultat zasluga naših radnika.

Jesu li radnici zadovoljni? Kakva je situacija s radnom snagom?

- Ne treba smetnuti s uma da je Hrvatska pošta kao jedna pravna osoba najveći poslodavac u Hrvatskoj. U Hrvatskoj pošti trenutačno radi 9500 radnika. U prošloj smo godini broj zaposlenih smanjili za 500, a trenutačno zapošljavamo radnike na operativnim radnim mjestima te transformiramo jedan dio administrativnog osoblja u operativno osoblje. Primanja na radnim mjestima u proteklom su razdoblju podignuta za gotovo 20 posto, a i rast produktivnosti povećan je za 5 posto u odnosu na prethodno razdoblje. Treći mirovinski skup, kao i varijabilni dodatak za operativna radna mjesta, uvedeni su upravo kako bi svaki zaposlenik promicao naše vrijednosti: proaktivnost, povjerenje i izvrsnost. Pretpostavljam da smo jedina tvrtka koja mjeri učinak zaposlenika tako da svaki radnik ovisno o učinkovitosti mjesečno prima dodatak na plaću.

Bilo je i pritužbi da korisnici nisu dobili poslane pakete?

- To su, vjerujte, iznimke, a ne pravilo. Osobno sam prihvatio odgovornost za probleme koje smo imali u prosincu. Možda je bilo puno više napisa o tome nego inače, ali nitko nije uvažio činjenicu da je 20 posto naših radnika u prosincu bilo zaraženo ili u samoizolaciji. A 20 posto radnika u operativnom segmentu nije nadoknadivo u kratkom periodu. U prosincu smo dostavljali između 70.000 i 80.000 paketa dnevno. Pred nama je godina u kojoj ćemo pokazati da je sve što smo do sada uložili imalo smisla.

Što će se dogoditi?

- Sve što ćemo raditi u ovoj godini, radit ćemo radi korisničkog iskustva. Do sada to nije bilo moguće u potpunoj mjeri, ali postavljanjem paketomata klijentu ćemo do kraja godine omogućiti da upravlja pošiljkom. Postat ćemo potpuno digitalna tvrtka. Ulaganje u digitalne usluge, kriptomjenjačnice, kriptomarke i ekološka dostavna vozila, obnova logističkog voznog parka, rebranding tvrtke, uvođenje usluge Paket24, pokretanje web trgovine Žuti klik, akvizicija Locodelsa, uz već spomenuto ulaganje u zaposlenike, zatvaranje gotovo 100 milijuna eura gubitaka iz prethodnih desetljeća i jednako toliko investicija jasan su pokazatelj da će i paketomati biti onaj korak koji će ovu državnu tvrtku prometnuti u onu koja će korisnicima biti stalno i bez prekida na raspolaganju.

Tko je Hrvatskoj pošti najveća konkurencija?

- Uz niz privatnih malih hrvatskih tvrtki, na našem su tržištu prisutni svi najznačajniji igrači iz razvijenih zemalja. Dok naša konkurencija donosi na hrvatsko tržište gotova rješenja, mi ih moramo sami razvijati. Nosimo se inovacijama i efikasnošću. Možemo se pohvaliti partnerstvom s DHL-om i Amazonom, s kojim imamo vrijedan partnerski ugovor. Što je najvažnije, puno smo iz tih partnerstava naučili. Zahvaljujući partnerstvu s Amazonom, u planu je da Hrvatska pošta bude nositelj razvoja platforme za distribuciju paketa na području od Slovenije do Cipra.

Osim što će sama dostava ostati u svakoj pojedinoj zemlji, sve ostalo organizirat će Hrvatska pošta. Za sada smo na području Slovenije i Hrvatske, a sljedeća faza su Grčka i Cipar te potom organizacija ostalih zemlja na ovom velikom području. Amazon je Hrvatsku poštu izabrao zato što nas smatra kvalitetnim partnerom.

Je li Hrvatskoj pošti potreban strateški partner?

- U ovom trenutku nije jer imamo veliki kapacitet za širenje poslovanja i rast. I to ne samo organski nego i anorganski. Pogotovo nam ne treba financijski partner jer smo stabilni, likvidni i vrlo nisko zaduženi. Potencijal Hrvatske pošte puno je veći od ovoga koji sada realiziramo. Imamo kapacitete i mogućnosti širenja, što stalno razmatramo, kao potencijal bržeg rasta.

Mislite li pod time na neku akviziciju?

- Ne mogu iznositi detalje, ali s obzirom na našu bilancu, nisku razinu zaduženosti i likvidnost definitivno imamo potencijala i za akviziciju. Točno je da razmišljamo o mogućim akvizicijama, ali u ovom trenutku ne mogu govoriti o tome.

Možete li barem reći je li ta potencijalna akvizicija vezana isključivo za hrvatsko tržište ili možda neko inozemno?

- Imamo puno ideja, i ja i moji suradnici. Mi smo javno poduzeće, ali se našim procesima upravlja onako kako to rade efikasne privatne tvrtke. Hrvatska pošta u ovoj će poslovnoj godini zaokružiti svoje investicije i na red dolazi ono najvažnije - bolje korisničko iskustvo.


Početkom ožujka prvi paketomati u Zagrebu

U kojem se smjeru mijenja Hrvatska pošta?

- Hrvatska pošta od poštanskih usluga ostvaruje 70 posto prihoda. Od toga se 60 posto odnosi na pisma i preporuke, a taj segment pada po godišnjoj stopi od 5 do 7 posto. Zato smo pripremili projekte digitalizacije i stvorili preduvjete za povećanje prihoda od paketnog poslovanja. U taj dio sada ulažemo većinu naših sredstava jer smo u prošle četiri godine u logističku infrastrukturu uložili oko 100 milijuna eura. Dakle, završili smo kompletnu infrastrukturu za razvoj segmenta paketnog poslovanja. U bliskoj budućnosti realizirat ćemo projekt vrijedan 100 milijuna kuna: postavljanje 300 paketomata sa softverom i opremom.

Možete li reći malo više o tome?

- Prvi će put na našim prostorima korisnici moći vrlo lako, na korisničkom portalu, upravljati svojim pošiljkama, preusmjeravati ih i birati usluge koje im odgovaraju - od onih iz platnog prometa do niza drugih. U zapadnim zemljama paketomati su godinama standard dostave, a u vrijeme pandemije jedan su od najvećih benefita u dostavi paketa. HP će od ukupno 300 paketomata, od kojih smo prvih 150 već dobili, postaviti upravo u ovoj godini. Bit će na frekventnim lokacijama i na raspolaganju korisnicima za slanje i primanje pošiljaka 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. Konkretno, korisnici će moći preuzeti svoje pošiljke na povratku s posla ili, primjerice, kad izađu u šetnju. Ovaj model riješit će brojne izazove tzv. last mile dostave, a imaju ih sve dostavne tvrtke. Za njih smo kupili softver od estonske pošte, i to bez ikakvih budućih obveza prema njoj. Postavljanje prvih paketomata u Zagrebu planirano je za početak ožujka.

Zbog čega je bilo napada i prijepora oko nabave paketomata?

- Očito se problematiziraju svi projekti Hrvatske pošte. Prema brojkama vezanim uz poslovanje HP-a, valjda je svakom razumnom jasno da te optužbe nemaju smisla. Hrvatsko tržište jedno je od najliberalnijih u Europi kad je riječ o paketnim poštanskim uslugama. Kod nas su prisutni svi najveći igrači, za razliku od Slovenije i Austrije. Napadi na nas pokušaj su interesnih skupina da destabiliziraju naše poslovanje kako bi nekom drugom otvorili prostor i mogućnost rasta na hrvatskom tržištu. Mogu im samo odgovoriti da mi nećemo dopustiti destabilizaciju tvrtke i nastavit ćemo se boriti za svoj daljini razvoj i rast.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. travanj 2024 23:39