Profesor s Oxforda: ‘Proizvodi koji štete okolišu ili zdravlju trebaju biti skuplji‘

Početak sljedeće godine obilježit će stupanje na snagu Fiskalizacije 2.0, poreznog paketa koji će izmijeniti nekoliko zakona i tako donijeti ključne promjene za poduzetnike. Poduzetnici u sustavu PDV-a morat će i izdavati i zaprimati eRačune, dok će ona trgovačka društva, obrtnici i slobodna zanimanja koja nisu u tom sustavu i dalje biti obavezna zaprimati eRačune. Kako bi lakše prošli kroz proces prilagodbe, za te će poslovne subjekte biti dostupna besplatna aplikacija Porezne uprave MIKROeRAČUN. ERačun će zamijeniti papirnati, a fiskalizacija će se proširiti na sve načine plaćanja - uz gotovinsko plaćanje, od 2026. u istu kategoriju ulaze transakcijski i računi digitalnih platformi.

Ključni su to noviteti koje je ministar financija Marko Primorac najavio na tradicionalnoj Poreznoj konferenciji koju osmu godinu organizira Ekonomski fakultet u Zagrebu u suradnji s tvrtkom Deloitte. Cilj konferencije bio je potaknuti razmjenu ideja i mišljenja, pružiti praktične preporuke za unapređenje poreznog sustava Republike Hrvatske kroz dijalog ključnih sudionika i predstavnika poreznih obveznika i države. Ove je godine naglasak stavljen na pitanja zelene tranzicije i digitalizacije.

- Osim olakšanog poslovanja, fiskalizacija 2.0 će donijeti i značajne uštede kroz administrativno rasterećenje za poduzetnike. Najavljujemo i reinženjering Registra godišnjih financijskih izvješća, putem web aplikacije i to koristeći bilo koju od vjerodajnica visoke razine. Usmjerili smo se prema jednostavnosti, učinkovitosti održivosti, digitalizaciji i prema nižim troškovima - istaknuo je ministar Primorac u svojem izlaganju.

Marko Primorac, ministar financija

Ranko Suvar/Cropix

Prema podacima iz 2023. koje je iznio u prezentaciji, takvo administrativno rasterećenje moglo bi donijeti uštede od preko 120 milijuna eura. Izvješća o obavljenim donacijama hrane, knjige izlaznih računa, posebne evidencije o prodanim dobrima kupcima u okviru putničkog prometa, prijave o tuzemnim isporukama s prijenosom porezne obveze te posebne evidencije o primljenim računima dio su poreznih obrazaca koji će nakon fiskalizacije 2.0 postati stvar prošlosti. Pomiče se i rok za predaju Obrasca PDV za mjesečni obračun PDV-a na zadnji dan u mjesecu za prethodni mjesec kako bi se taj uskladio s rokom plaćanja. Osim onoga što nas očekuje već dogodine, ministar Primorac je najavio da se s prvim danom srpnja 2030. ukidaju i obrazac Zbirna prijava i Prijava za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije. Spomenuta nova aplikacija Registra godišnjih financijskih izvještaja omogućit davanje punomoći online, a nadaju se da će zbog novog sustava obavijesti komunikacija s korisnicima postati bolja i jednostavnija.

Primorac se u svojem izlaganju govorio i o poreznim izmjenama koje su stupile na snagu početkom ove godine, posebno o porezu na nekretnine koji je zapravo transformacija dosadašnjeg poreza na kuće za odmor. Iako shvaća kako je teško pronaći definiciju pravednosti s kojom se svi slažu, objasnio je kako su se u dosadašnjem osmišljavanju mjera i politika vodili upravo kriterijem što veće pravednosti.

- Zbog toga se visina paušalnog poreza utvrđuje prema stupnju indeksa turističke razvijenosti mjesta. Stavljanjem fokusa na oporezivanje nekretnina, nastavljamo s politikom poreznog rasterećenja plaća. Povećali smo osnovni osobni odbitak, iznos određenih neoporezivih primitaka te podigli prag za primjenu više stope poreza na dohodak i prag za ulazak u područje PDV-a - rekao je Primorac. Dodao je kako je porezno opterećenje rada u Hrvatskoj deset postotnih bodova manje od prosjeka Europske unije (28 u odnosu na 38 posto), dok je prag za ulazak u sustav PDV-a veći nego u većini zemalja.

Joan Madia, profesor sa Sveučilišta u Oxfordu, govorio je o ključnim efektima diferencijalnog oporezivanja u energetici, duhanskoj i automobilskoj industriji.

- Ključ uspjeha leži u tome da Vlada pošalje jasnu poruku: proizvodi koji štete okolišu ili zdravlju trebaju biti skuplji, dok oni s manjim rizikom trebaju biti povoljniji. Tako se i potrošače potiče da izaberu odgovorne alternative - poručio je Madia koji smatra da je važno da politika, industrija i akademska zajednica surađuju kako bi pronašli najbolja rješenja. Akademska zajednica može doprinijeti svojim istraživanjima i teorijskim pregledom, industrija razvija inovacije i nove tehnologije koje potiču gospodarski rast, a politika usmjeruje.

U slučaju energetike, Madia smatra izrazito pozitivnim pomakom to što je EU uspjela smanjiti svoju ovisnost o ruskom plinu s 40 posto 2021. na 8 posto dvije godine kasnije, a Hrvatsku vidi kao zemlju koja se dobro nosila s izazovima energetske krize. Osim toga, moramo razmišljati o mjerama koje će potaknuti zelenu tranziciju, a porezne olakšice i diferencijalno oporezivanje i tu mogu pomoći. Još jedan izazov s kojim se Europa susreće je stanje automobilske industrije.

- Njemačka je nekada bila najvažniji svjetski proizvođač automobila, a sada je počela zaostajati i to u trenutku kada je jedan od europskih ciljeva prelazak na zelene izvore energije i zeleno gospodarstvo. Sada Kina dominira industrijom električnih vozila, iako je ranije bila zemlja dobra u repliciranju stvari i proizvodnji predmeta male vrijednosti - istaknuo Joan Madia. Dobar primjer kako zemlje potiču građane na kupnju električnih vozila su subvencije, no ipak dodaje kako je nužno da Europa istovremeno potiče inovacije koje su vezane uz njihovu proizvodnju.

Treći primjer koliko korisno diferencijalno oporezivanje može biti dolazi iz duhanske industrije. Pušenje cigareta, kao što je poznato, šteti ne samo zdravlju pojedinca, nego i društvu i ekonomiji zemlje jer velik dio sredstava odlazi na liječenje posljedica te ovisnosti. Budući da zabrane vode do okretanja crnom tržištu, Madia naglašava kako je važno koristiti oporezivanje tako da građane potakne da se odlučuju za manje štetne alternative. U Ujedinjenom Kraljevstvu je trenutačno stopa oporezivanja ista za sve nikotinske proizvode, dok bi po njemu ispravan korak bilo smanjiti porez za nikotinske proizvode kao što su e-cigarete. Cigarete će tako postati skuplje pa bi se mogle manje kupovati, a istovremeno će i jeftinije, manje štetne varijante kupcima postati privlačnije. Isto se princip može primijeniti i po pitanju hrane - manjim porezima potrošače se može poticati na kupnju one s manje šećera.

- Europa se sastoji od mnogo malih zemalja, ali zamislite snagu skupine zemalja s više od 700 milijuna stanovnika koji dolaze iz vrlo stabilnih demokracija i gospodarstva i imaju sve veću kupovnu moć. To je karta na koju Europa treba početi igrati - zaključio je.